Godinu dana izveštavanja iz kriznih situacija: Psiholozi o novinarskim problemima
Mediji u Novom Sadu, Vojvodini i Srbiji već godinu dana rade u vanrednim uslovima, sa mnogo više pritiska, rizika i nesigurnosti. Portal 021.rs analizira kako sve ovo utiče na psihu novinara i novinarki.
Foto: 021.rs
Nakon naših tekstova u kojima smo analizirali prvo kako je kolegama i koleginicama iz Novog Sada i kako se njihova uloga promenila od prvog novembra do danas, a potom i koliko se novinari osećaju bezbedno na terenu - analiziramo i kako je sve što se dešava uticalo na mentalno zdravlje medijskih radnika u Novom Sadu i Srbiji.
Sličnu temu analizirao je i novinar Branko Čečen u tekstu za Cenzolovku, u kojem se posebno bavi pojmom vikarijske traume - psihološke traume koju doživljavaju osobe koje nisu direktne žrtve nasilja, ali su mu kontinuirano izložene kroz posao.
Prema stranim istraživanjima koja spominje, gotovo polovina novinara pokazuje simptome umerene do ozbiljne anksioznosti, više od 40 odsto simptome depresije, dok je oko petine prešlo prag posttraumatskog stresnog poremećaja.
U domaćoj medijskoj sferi, ANEM i OEBS sproveli su dobrovoljnu anketu sa više od 200 medijskih radnika, i po njoj se ispostavilo da trećina ispitanika ima dijagnozu nekog mentalnog poremećaja. To je dvostruko više u odnosu na ostatak populacije u našoj zemlji.
Kakvu pomoć nude medijska udruženja?
Slična iskustva imaju i u Međunarodnoj mreži pomoći (IAN), organizaciji koja u saradnji sa Nezavisnim udruženjem novinara Srbije već godinama pruža besplatnu psihološku podršku novinarima i medijskim radnicima, čak i ako nisu članovi NUNS-a. Ipak, oni misle da ova brojka nije potpuna jer novinari, po njima, "ne traže uvek pomoć".
"Iako se o napadima na novinare danas javno govori, smatramo da je broj onih koji potraže pomoć i dalje znatno manji od broja onih kojima je ona potrebna - a često i neophodna. Novinari se za pomoć najčešće javljaju tek kada iscrpe sve sopstvene resurse i resurse svoje okoline, pre svega porodice", kaže Jelena Lončarević, psihoterapeutkinja iz organizacije IAN.
Besplatnu psihološku pomoć svojim članovima pruža i Nezavisno društvo novinara Vojvodine, u kom sa medijskim radnicima radi Ksenija Kolundžija. Ona kaže da su se novinari, nakon 1. novembra prošle godine, najčešće "javljali zbog anksioznosti, uznemirenosti, doživljaja ugroženosti, straha i zabrinutosti za bezbednost tokom obavljanja posla, a bilo je i onih koji su se osećali nebezbedno i ugroženo i kada nisu na profesionalnom zadatku, zbog pretnji koje su ili oni sami ili druge kolege dobijali".
Dodaje i da su se neki javljali zbog simptoma "izgaranja" (burnout) što se "prikazivalo kroz hroničan umor, iscrpljenost, anksioznost, emocionalnu otupelost, doživljaj besmislenosti u odnosu na posao, teškoće pažnje i koncentracije, pad tolerancije na frustracije, impulsivno reagovanje, gubitak inicijative, nesanicu, osećaj krivice i druge probleme".
Objašnjava i da nisu svi isto reagovali na "izgaranje" te da se kod nekih javio i "strah od propuštanja" kao posledica njihovog izgrađenog osećaja krivice.
"Kod nekih se javljao takozvani 'strah od propuštanja', u smislu kada iz nekog razloga nisu na terenu, osećali su povišenu anksioznost koja je posledica ideje da će 'propustiti nešto jako važno i da će se to desiti baš kad oni nisu prisutni'", objašnjava Ksenija Kolundžija.
Slično na sve to gleda i Jelena Lončarević, ali po njoj, najveći problem jeste što novinari ove probleme smatraju "očekivanim" pa ih ne shvataju toliko ozbiljno.
"Ono što primećujem jeste da novinari ponekad ne pridaju značaj pritiscima i nasilju koje doživljavaju, jer kao da se to 'podrazumeva'. Očekuju od sebe da nemaju posledice takvih iskustava, a i kada ih imaju - da ne treba da traže pomoć, jer se to stalno dešava i 'na to treba da se navikne'", navodi Lončarević.
"Ozbiljne posledice svakodnevne izloženosti nasilju"
Psihološkinja Ksenija Kolundžija i sama primećuje takozvanu vikarijsku traumu, te ističe da čest susret sa nasiljem može imati vrlo ozbiljne posledice po medijske radnike.
"Kontinuirano posmatranje nasilja, čak i kad novinar nije napadnut, a i ako jeste, ukoliko se psihološki ne obradi na adekvatan način, može doći do razvijanja posttraumatskog stresnog poremećaja, anksioznosti, depresivnosti, intenzivnije upotrebe alkohola ili psihoaktivnih supstanci, a što posledično ima uticaja na socijalno, profesionalno i porodično funkcionisanje", objašnjava sagovornica za 021.rs.
Kolundžija posebno naglašava da svaki pojedinac drugačije reaguje, te da su brojne reakcije potpuno validne, ali da postoje neki prepoznatljivi obrasci traumatskih reakcija kod novinara koji su bili izloženi direktnom nasilju.
"Kod novinara koji su bili izloženi direktnom nasilju i zastrašivanju javljale su se tipične reakcije u vidu akutne reakcije na stres, što je i očekivano u ovakvim situacijama. Kod jednog broja novinara psihičke reakcije su bile dugotrajnije i intenzivnije, sa jedne strane postojao je strah i potreba da se izbegnu potencijalno ugrožavajuće situacije, a sa druge da efikasno i adekvatno urade posao. Kod nekih su se javljale 'naknadne slike' događaja u kojima su bili ugroženi, stalno 'vraćanje na situaciju i šta su mogli drugačije da urade', kao i doživljaj nezaštićenosti i nebezbednosti", ističe sagovornica 021.rs.
Dodaje i da novinari i novinarke drugačije i poimaju sve što im se dešava, u odnosu na veliki broj faktora, te to sve definiše koliko su oni u stanju da se nose sa svime što osećaju i što im se dešava.
"Jedan broj novinara tokom vremena, a što zavisi od više faktora kao što su kapaciteti ličnosti za prevazilaženje, atmosfera i podrška u redakciji, odnos nadređenih, očekivanja i zahtevi posla, razvio rezilijentnost, to jest otpornost na situaciju i lakše se adaptirao, te adekvatno funkcionišu i profesionalno i emocionalno. Dok, nije zanemarljiv broj onih koji imaju doživljaj iscrpljenosti i na profesionalnom i na emocionalnom planu", naglašava Ksenija Kolundžija.
Jelena Lončarević iz IAN-a takođe objašnjava da kontinuirana izloženost traumatičnim događajima ima neminovne posledice, i da one mogu biti vrlo ozbiljne.
"Svi oni se, u manjem ili većem intenzitetu, mogu suočavati sa brojnim tegobama, uključujući poremećeno spavanje, pojačan ili dugotrajan umor, razdražljivost, stalnu anksioznost, povećani strah u nekim okolnostima, pa i izbegavanje traumatičnih situacija, simptome depresivnosti, teškoće u koncentraciji, osećaj iscrpljenosti, česte glavobolje i druge somatske tegobe, uključujući i učestala razboljevanja", objašnjava psihološkinja Lončarević.
Da li je mladim novinarima i novinarkama još teže?
Obe sagovornice su istakle da posledice svakako zavise od velikog broja faktora, ali da ne treba zanemariti ni godine, odnosno manjak iskustva kao značajan faktor. Kažu da je za mlađe kolege i koleginice moguće da prve reakcije na stres budu intenzivnije usled nedostatka iskustva kako se ponašati u rizičnim situacijama.
Kolundžija ovde dodaje da uticaj ima i prisutnost strategije prevazilaženja stresnih situacija, a "sve je komplikovanije jer mladi novinari često 'žele da se dokažu'", pa nekada nisu spremni da javno iznesu i podele ono što su osećali i kako su razmišljali u datim situacijama.
I Jelena Lončarević kaže da napadi na mlade novinare, na početku karijere, jesu posebno otežavajuća okolnost, i da posledice "mogu imati dugotrajne i višeslojne posledice, u najmanju ruku prema poslu".
Kako pomoći novinarima i novinarkama?
Ksenija Kolundžija kaže da ne zna koliko razumevanja urednici i redakcije inače imaju za novinare koji su često izloženi nasilnim terenima, ali ona nudi neku vrstu sistemskog rešenja koje bi redakcije trebalo da primenjuju ukoliko žele da njihovi novinari budu dobro.
"U cilju očuvanja mentalnog zdravlja novinara, posebno u ovim okolnostima, bilo bi dobro da se uvedu psihološke intervencije u krizi, koje traju kraći vremenski period, a nakon visoko stresnih situacija, mogućnost kontinuirane individualne i, odnosno ili, grupne psihološke pomoći nezavisno od akutnih dešavanja, povremene edukacije i psihološke radionice vezane za stres, strategije prevazilaženja, emocionalnu regulaciju i slično", zaključuje Ksenija Kolundžija za 021.rs.
Jelena Lončarević ukazuje da je važno da novinari "razviju strategije za očuvanje granica između profesionalnog i privatnog života, postave realnija očekivanja od sebe, kao i da stvore prostor za odmor uz emocionalnu podršku u privatnom životu".
Za sve medijske radnike kojima je psihološka pomoć potrebna, mogu se obratiti NUNS-u čak i ako nisu članovi ovog udruženja.
NUNS i IAN, svim zainteresovanima nude tri vrste pomoći - individualnu psihološku podršku, individualnu psihoterapiju i grupnu psihoterapiju. Grupna sesija traje 90 minuta, individualne traju 50 minuta, a psihijatrijske konsultacije su dostupne po potrebi. Individualne sesije mogu se održati onlajn.
Ukoliko vam je potrebna neka od navedenih vrsta pomoći, možete se javiti NUNS-u na imejl: podrska@nuns.rs, a možete se i direktno obratiti organizaciji I.A.N na imejl: office@ian.org.rs ili telefonom na 063389729.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti
DDOR i Galerija Matice srpske udruženi u humanoj misiji
21.10.2026.•
0
Galerija Matice srpske i DDOR osiguranje Novi Sad, u saradnji sa Fondacijom "Karavan ljubavi" i Zavodom za transfuziju krvi Vojvodine, uspešno su realizovali akciju dobrovoljnog davanja krvi.
Uzbudljiv četvrtak: Promena vremena i nove manifestacije
21.10.2026.•
0
Radna nedelja odmiče, vreme se menja, a u glavnom gradu Vojvodine nove zanimljivosti.
Dojava o kupovini glasova u Beočinu, oglasilo se tužilaštvo
21.10.2026.•
11
Tužilaštvo u Novom Sadu proverava dojavu da se u Beočinu nudi novac za glasanje na predstojećim izborima.
Prva operacija aneurizme uz primenu ICG videoangiografije izvedena u Kliničkom centru Vojvodine
21.10.2026.•
4
U Kliničkom centru Vojvodine 15. oktobra uspešno je izvedena prva operacija klipinga aneurizme srednje moždane arterije uz primenu intraoperativne videoangiografije indocijanin zelenim (ICG).
Nova funkcija za Dinu Vučinić, primanja se popela na skoro 300.000 dinara
21.10.2026.•
68
Dina Vučinić dobila je novu funkciju i to u "Službenom glasniku" gde će mesečno zarađivati 90.720 dinara. Tako su ukupna primanja Vučinić na svim pozicijama dostigla skoro 300.000 dinara.
Radionice pravilne tehnike samopregleda dojki u petak na dve lokacije u Novom Sadu
21.10.2026.•
0
Radionice pravilne tehnike samopregleda dojki biće organizovane u petak, 23. oktobra na dve lokacije u Novom Sadu, povodom Svetskog dana borbe protiv raka dojke.
Stanovnici Klise mesecima trpe dim od paljenja kablova i guma: Eskaliralo do nivoa neizdržljivosti
21.10.2026.•
24
Stanovnici Klise i Velikog rita upozorili su na gotovo svakodnevno paljenje kablova i guma, zbog čega se naseljem, kako tvrde, širi gust dim neprijatnog mirisa.
Lepe vesti iz Betanije: U Novom Sadu rođeno 20 beba, među njima i bliznakinje
21.10.2026.•
0
U Novom Sadu je u protekla 24 časa rođeno 20 beba.
Danas u Novom Sadu do 25 stepeni
21.10.2026.•
0
Danas će u Novom Sadu biti malo oblačnije, ali toplo.
Stiže sreda: Toplije vreme i mnogo kulturnih događaja
20.10.2026.•
0
Uzbudljiva nedelja u našoj zemlji, a u Novom Sadu ove srede organizuje se više kulturnih događaja koje vredi posetiti.
Nalozi 021.rs na Fejsbuku i Instagramu pod udarom botova, pod napadom i sajt
20.10.2026.•
17
Nalozi portala 021.rs na Fejsbuku i Instagramu u poslednjih nekoliko dana nalaze se na udaru lažnih profila koji su počeli masovno da prate stranice medija.
VIDEO: Građani odali počast profesoru koji je obeležio proteste u Novom Sadu
20.10.2026.•
2
Novosađani su se okupili na Keju žrtava racije da odaju počast preminulom profesoru Miodragu Vasiću, koji je postao poznat kao jedan od najredovnijih učesnika protesta u Novom Sadu.
Nema krivičnog dela u Vučićevom pomilovanju Novosadske grupe: VJT odbacilo prijavu
20.10.2026.•
15
Više javno tužilaštvo u Beogradu odbacilo je krivičnu prijavu protiv donedavnog predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića, zbog navodno izvršenog krivičnog dela zloupotreba službenog položaja.
Proširuje se zatvor na Klisi
20.10.2026.•
33
Vlada Srbije donela je rešenje kojim je utvrđen javni interes za eksproprijaciju, odnosno administrativni prenos nepokretnosti, radi izgradnje novog paviljona pritvora Okružnog zatvora u Novom Sadu.
Sofronijević: Tunel "Iriški venac" i deonica do Rume biće otvoreni za saobraćaj u junu 2027.
20.10.2026.•
13
Tunel Iriški venac u okviru Fruškogorskog koridora i deonica do Rume trebalo bi da budu otvoreni za saobraćaj u junu 2027.
U Novom Sadu besplatne radionice za roditelje dece sa razvojnim izazovima uzrasta do sedam godina
20.10.2026.•
1
Centar "Tandem" organizuje program besplatne psihološke i defektološke podrške roditeljima dece sa razvojnim izazovima uzrasta od 0 do 7 godina koji imaju prebivalište na teritoriji Novog Sada.
FOTO: Mićin pred izbore stigao i da prošeta sa penzionerima na Petrovaradinskoj tvrđavi
20.10.2026.•
19
Gradonačelnik Novog Sada i funkcioner SNS Žarko Mićin u toku predizborne kampanje prošetao se sa penzionerima Petrovaradinskom tvrđavom.
Građani se opraštaju od profesora Vasića: Večeras skup na keju
20.10.2026.•
4
Skup povodom smrti profesora Miodraga Vasića, Novosađanina kojeg su sugrađani često viđali na protestima u gradu, održaće se u utorak, 20. oktobra, kod Spomenika žrtvama racije.
Sutra u Novom Sadu oblačnije, ali do 25 stepeni i uz košavu
20.10.2026.•
0
Sreda će u Novom Sadu biti nešto oblačnija, ali toplija.
VIDEO Ilija Srdanović pešači ka Beogradu: "Ubedljiva pobeda oslobodilačkog pokreta"
20.10.2026.•
7
Prvi na "Studentskoj listi" Ilija Srdanović pešači sa studentima ka Beogradu, gde će se 22. oktobra održati završni miting na Slaviji. Srdanović za 021.rs kaže da će studentski pokret odneti ubedljivu pobedu na izborima.
Komentari 2
zgađen
MM
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar