Sve što treba da znate o ratu u Avganistanu i zašto još traje

Najduži američki rat objašnjen u 100, 300 i 800 reči.

Ali zašto Amerika vodi rat u Avganistanu i zašto on toliko dugo traje?

Predsednik Tramp je iznenada otkazao mirovne pregovore s avganistanskim Talibanima upravo kada je izgledalo da se pobunjenici i Vašington nalaze na ivici postizanja sporazuma.

Verzija u 100 reči

U napadima na Ameriku od 11. septembra 2001. ubijeno je skoro 3.000 ljudi. Osama Bin Laden, vođa islamističke terorističke grupe Al Kaida, brzo je identifikovan kao glavni krivac.

Talibani, radikalni Islamisti koji su vladali Avganistanom i štitili Bin Ladena, odbili su da ga izruče. I tako, mesec dana posle napada od 11. septembra, SAD su pokrenule vazdušne napade na Avganistan.

Kad su se druge zemlje uključile u rat, Talibani su brzo svrgnuti s vlasti. Ali oni naprosto nisu nestali - uspeli su da vrate uticaj i sad su se ušančili.

Otad, Amerika i njeni saveznici imaju problema da spreče pad avganistanske vlade i okončaju smrtonosne napade Talibana.

Verzija u 300 reči

„Mi nismo želeli ovu misiju, ali mi ćemo je ispuniti", izjavio je američki predsednik Džordž Buš Mlađi kad je najavio prve vazdušne napade na Avganistan 7. oktobra 2001. godine. Napadi su usledili kao odgovor na napade od 11. septembra, u kojima je stradalo 2.977 ljudi i Njujorku, Vašingtonu i Pensilvaniji.

Misija je, rekao je on, „da se zaustavi upotreba Avganistana kao terorističke baze za operacije i napade vojne sile talibanskog režima."

Prve mete bile su vojne lokacije tvrdokorne talibanske grupe koja je vladala zemljom. Kampovi za obuku Al Kaide, terorističke grupe koju je vodio idejni tvorac 11. septembra Osama Bin Laden, takođe su gađani.

Ali, 18 godina kasnije, teško je tvrditi da je američka misija uspela - Talibani bi mogli da imaju izvesnu ulogu u vladavini Avganistanom ukoliko mirovni pregovori na kraju budu bili uspešni.

Talibani su prvi put preuzeli kontrolu nad glavnim gradom Kabulom 1996. godine i zavladali većim delom teritorije u roku od dve godine. Oni su sledili radikalni oblik Islama i sprovodili kazne kao što su javna pogubljenja.

Dva meseca nakon što su SAD i njeni međunarodni i avganistanski saveznici pokrenuli napade, talibanski režim je pao i njegovi borci su se sklonili u Pakistan.

Nova vlada koja je imala podršku SAD preuzela je vlast 2004. godine, ali Talibani su i dalje imali veliku podršku u oblastima oko pakistanske granice i zarađivali su stotine miliona dolara godišnje od trgovine drogom, rudarstva i poreza.

Kako su Talibani sprovodili sve više i više samoubilačkih napada, međunarodne snage sa avganistanskim trupama nisu uspevale da neutrališu pretnju koju je predstavljala ova oživljena grupa.

I tako su 2014, na kraju najkrvavije godine u Avganistanu od 2001, međunarodne snage NATO - umorne od ostanka u Avganistanu na neodređeni period - okončale borbenu misiju, prepustivši avganistanskoj vojsci da se bori protiv Talibana.

Ali to je Talibanima dalo zamajac, dok su zauzimali nove teritorije i aktivirali bombe protiv vladinih i civilnih snaga. Prošle godine, BBC se uverio da su Talibani otvoreno aktivni u 70 odsto teritorije Avganistana.

Verzija u 800 reči

Odakle su došli Talibani?

Avganistan se nalazio u gotovo stalnom ratnom stanju 20 godina pre nego što su SAD uopšte ušle u zemlju.

Sovjetska armija je 1979, godinu dana posle puča, izvršila invaziju na Avganistan kako bi pružila podršku tamošnjoj komunističkoj vladi. Borila se protiv pokreta otpora - poznatog kao mudžahedini - koje su, između ostalih, podržavali SAD, Pakistan, Kina i Saudijska Arabija.

Sovjetske trupe su se 1989. godine povukle, ali se građanski rat nastavio. U haosu koji je usledio, u prvi plan su izbili Talibani (što na paštunskom jeziku znači „studenti").

An Afghan soldier patrols in front of a bombed out building in Kabul
Reuters
Avganistanski vojnik u Kabulu

Prvi put su se istakli u graničnoj oblasti severnog Pakistana i jugoistočnog Avganistana 1994. godine. Obećali su da će se boriti protiv korupcije i unaprediti bezbednost a, u to vreme, mnogi Avganstanci bili su umorni od bahatosti i međusobnog trvenja mudžahedina tokom građanskog rata.

Smatra se da su se Talibani prvi put pojavili u verskim školama, koje je uglavnom finansirala Saudijska Arabija, propovedajući tvrdu struju Islama.

Oni su sproveli vlastitu strogu verziju Šarije, islamskog zakona, i uveli brutalna kažnjavanja. Muškarci su naterani da puštaju brade, a žene su morale da nose burku koja im pokriva čitavo telo.

Talibani su zabranili televiziju, muziku i bioskope, a nisu odobravali ni obrazovanje devojaka.

I zato što su Talibani pružili utočište militantnim pripadnicima Al Kaide, postali su instant meta napada američkih, avganistanskih i međunarodnih snaga posle 11. septembra.

Zašto rat traje toliko dugo?

Mnogi su razlozi za to. Ali oni podrazumevaju mešavinu žestokog otpora Talibana, ograničenosti avganistanskih snaga i nevoljnosti drugih zemalja da zadrži trupe duže u Avganistanu.

Povremeno su u poslednjih 18 godina Talibani bili u povlačenju. Krajem 2009. godine, američkih predsednik Barak Obama najavio je „talas" novih trupa, kada je broj američkih vojnika u Avganistanu dostigao 100.000.

Talas je pomogao da se Talibani isteraju iz delova južnog Avganistana, ali nikad mu nije bilo suđeno da potraje godinama.

Kao posledica toga, Talibani su uspeli da se regrupišu. Kad su se međunarodne snage povukle iz borbi, avganistanske snage koje su ostavljene da predvode juriš lako su bile nadjačane. Da sve bude gore, avganistanska vlada, koja je prepuna plemenskih podela, često je u blokadi.

Davud Azami iz BBC Svetskog servisa kaže da je pet glavnih razloga što rat i dalje traje. Među njima su:

  • od početka invazije nema jasnog političkog cilja, a postavlja se i pitanje efikasnosti američke strategije u poslednjih 18 godina;
  • činjenica da svaka od strana pokušava da razbije pat poziciju - i da Talibani pokušavaju da izvuku maksimum iz svoje prednosti tokom mirovnih pregovora
  • povećanje talasa nasilja Islamske države u Avganistanu - koja stoji iza nekih od najkrvavijih napada u skorije vreme

Određenu ulogu u svemu igra i sused Avganistana, Pakistan.

Nema sumnje da Talibani imaju svoje korene u Pakistanu i da su tamo uspeli da se regrupišu tokom američke invazije. Ali Pakistan negira da ih pomaže ili štiti - iako Amerikanci insistiraju da zemlja mora da radi više na borbi protiv militanata.

Kako su Talibani uspeli da ostanu tako jaki?

Grupa možda zarađuje čak 1,5 milijarde dolara godišnje, što je ogroman porast u poslednjoj deceniji. Nešto od toga dolazi preko droge - Avganistan je najveći proizvođač opijuma na svetu a većina opijumskog maka - koji se koristi za heroin - uzgaja se u oblastima pod kontrolom Talibana.

Ali Talibani zarađuju novac i oporezujući ljude koji putuju preko njihove teritorije i preko poslova kao što su telekomunikacije, električna energija i minerali.

Strane zemlje, uključujući Pakistan i Iran, negiraju da ih finansiraju, ali smatra se da to rade privatna lica iz regiona.

Policemen keep watch as angry Afghan protesters burn tires and shout slogans at the site of a blast in Kabul, Afghanistan September 3, 2019
Reuters
Napad Talibana u Kabulu

Koliko je rat bio skup do sada?

Ekstremno.

Teško je reći koliko je avganistanskih vojnika stradalo - te brojke se više ne objavljuju. Ali u januaru 2019. godine, avganistanski predsednik Ašraf Gani rekao je da je od 2014. godine ubijeno 45.000 pripadnika snaga bezbednosti.

Skoro 3.500 članova međunarodne koalicije poginulo je od invazije iz 2001. godine, a više od 2.300 njih bili su Avganistanci.

Brojke žrtava avganistanskih civila mnogo je teže ustanoviti. Izveštaj Ujedinjenih nacija iz februara 2019. godine tvrdi da je poginulo 32.000 civila. Institut Votson sa Univerziteta Braun kaže da je poginulo 42.000 opozicionih boraca.

Isti institut kaže da su sukobi u Iraku, Siriji, Avganistanu i Pakistanu koštali SAD 5,9 biliona dolara od 2001. godine.

SAD i dalje izvode vazdušne napade protiv Talibana, prema naređenju trećeg predsednika koji vodi ovaj rat, Donalda Trampa. Ali on je rešen da smanji broj trupa pre nego što se suoči sa novim izborima u novembru 2020. godine.

Mnogi u Vašingtonu i drugde plaše se da će potpuno povlačenje američkih trupa ostaviti vakuum da bude popunjen militantnim grupama koje će organizovati napade na Zapadu.

Avganistanski narod, u međuvremenu, i dalje je onaj koji najviše trpi u ovom dugom i krvavom sukobu.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

  • Lajavi

    14.09.2019 15:28
    Rat će da traje
    sve dok američki lešinari ne iscrpe prirodne resurse kao što su uradili na drugim mestima gde su izigravali "mirotvorce".

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC