Zašto je ime Lucifer zabranjeno na Islandu

Kontroverzni islandski Komitet za odobravanje imena zabranio je ime Lucifer.
Reykjavik street scene 2017
Melanie Stetson Freeman/Getty Images
Pitanje imena deteta često izazove dosta bure na Islandu

Pokušaj da detetu date ime po đavolu ne nailazi na odobravanje na Islandu, naročito ako je reč o drugoj takvoj situaciji za samo nekoliko meseci.

Iz islandske Komisije za odobravanje imena navode da neće dozvoliti Lucifera u zvaničnom registru, prenosi islandski javni servis.

Kako kažu, to je „jedno od imena đavola i dete bi moglo da ga se stidi" u budućnosti.

Komisija se sa sličnim zahtevom suočila i u novembru, kada je zabranila ime Lucifer zato što „satanističkim asocijacijama" krši odredbe Zakona o imenima.

Oni ističu da je ime Lucifer odbijeno je i što islandsko pismo nema slovo „c", preneo je list Morgunbladid.

Novi pokušaj da se ime piše koristeći „s" umesto „c" takođe je prošao neuspešno.

Inače, Komisija za odobravanje imena je samo jedna u nizu institucija koje se bave očuvanjem islandske tradicije.

U ovom slučaju oni osiguravaju da lična imena budu u skladu sa pravilima islandskog jezika, koji se veoma malo promenio još od srednjeg veka.

Jedna od neobičnih stvari je da Islanđani retko imaju prezimena, već koriste patronimski sistem - deca uglavnom uzimaju očevo ime i dodaju na njega „son" (sin) ili „dottir" (ćerka).

Dugogodišnja politika minimalizovanja uticaja stranih jezika važi i za reči koje se koriste za nove oblike tehnologije, pa čak i za imena konja.

Family marking Icelandic National Day, 2016
Tolga Akmen/Anadolu Agency/Getty Images
Islanđani uglavnom veoma poštuju tradiciju, a islandski jezik se nije promenio vekovima

Međutim, komisija se proteklih godina suočavala i sa dosta kritika.

Džon Gnar, bivši gradonačelnik Rejkjavika i bivši ministar pravde Olof Nordal izjavili su da su pravila o imenima zastarela i često nedosledna.

Tako se, na primer, slučaj majke kojoj nije dozvoljeno da ćerku zove Blaer vukao godinama, a o njemu su pisali i mediji izvan Islanda.

Lingvista Johanes Bjarni Sigtrijgson izjavio je za sajt lista Rejkavik Grapevine da je često veoma teško tumačiti Zakon o imenima.

Ipak, on smatra da bi bez njega „islandska patronimska tradicija mogla da nestane za samo nekoliko decenija".


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC

Zlatne vize: Šta predstavljaju i zašto su kontroverzne

Više od 60 zemalja nudi programe „zlatne vize” koji stranim ulagačima omogućavaju dobijanje prebivališta ili čak državljanstva po ubrzanom postupku. Za mnoge koji podnose zahtev to je prilika za početak novog života, ali problem ovakvih programa su korupcija i cene nekretnina.