Rusija u strahu od širenja kuge pokušava da spreči lov na mrmote

Zbog slučajeva kuge u Kini i Mongoliji, Rusija pokušava da spreči lov na mrmote.
Marmot, 2018 file pic
Getty Images
Lov na mrmote je zabranjen, ali se neki i dalje time bave.

Ruski zvaničnici i policija u poseti su zajednicama blizu granice sa Mongolijom, kako bi apelovali na ljude da ne love mrmote.

Zbog čega? Zato što se najmanje dvoje ljudi u Mongoliji zarazilo bubonskom kugom, a slučaj kuge pojavio se i u Kini.

Veliki broj pastira u planinskom regionu Altaj u Rusiji tradicionalno lovi mrmote i jede njihovo meso, prkoseći zabrani lova.

To ne bi bio problem da kugu ne šire buve koje žive u krznu glodara, poput pacova, ali i mrmota.

Bubonska kuga je u 14. veku ubila oko 50 miliona ljudi širom Afrike, Azije i Evrope, ali se danas lako leči antibioticima, ako se slučaj primeti na vreme.

Kugu često nazivaju i Crna smrt, zbog crnih otoka po telu zaraženih.

Šta se desilo?

Ruski mediji navode da je i ranije bilo širenja kuge u Altaj oblasti, a da je konzumacija zaraženih mrmota poznat način prenošenja.

Zbog toga Rospotrebnadzor, ruska agencija za higijenu hrane, vodi informativnu kampanju u toj oblasti, kako bi edukovali ljude.

Njihovi radnici po udaljenim zajednicama dele letke, a pokretna laboratorija za brzo testiranje poslata nedaleko od granice sa Mongolijom.

Inače, većina saobraćaja preko granice - osim isporuke hrane - već je zabranjena zbog korona virusa.

Vlasti u susednoj Tuvi, još jednoj oblasti uz Mongoliju, takođe su upozorili građane na rizik od kuge, apelujući na njih da ne love mrmote.

U saopštenju vlade Tuve se navodi da „bakterije šire buve koje žive u krznu glodara", a da je su „pacovi i meso mrmota opasni o ljude".

Rosiskaja gazeta, list ruske vlade, prenosi da je početkom sezone lova 16.500 ljudi vakcinisano protiv kuge u Koš-Agačskoj oblasti.

„Od sredine prošlog veka Koš-Agačska oblast bila je poznata po širenju kuge", navodi se.

Nije prvi put

Dečak star 15 godina, koji je jeo meso mrmota, trenutno se nalazi se u bolnici u Mongoliji, prenosi agencija Tas.

A dečak star 10 godine izlečen je 2016. godine od kuge.

On je takođe prethodno jeo meso mrmota, tokom boravka kod dede koji je pastir.

Šta je bubonska kuga?

Bubonsku kugu prate otečeni limfni čvorovi. Može biti teško da se otkrije u ranim fazama jer simtomi, koji se obično razviju posle tri do sedam dana, liče na grip.

Ali, male su verovatnoće da će bubonska kuga - ozloglašena kao Crna smrt - dovesti do epidemije.

„Za razliku od 14. veka, sada znamo kako se ova bolest prenosi", dr Šanti Kapagoda, specijalista za infektivne bolesti u bolnici Stenford Helt Ker, rekla je za sajt Heltlajn.

„Znamo kako da je sprečimo. Takođe možemo da lečimo zaražene pacijente efektivnim antibioticima".

Crna smrt je odnela oko 50 miliona života u Africi, Aziji i Evropi u 14. veku.

Poslednja zastrašujuća epidemija u Londonu bila je Velika kuga 1665, koja je usmrtila skoro petinu stanovnika ovog grada. U 19. veku došlo je do epidemije kuge u Kini i Indiji, kada je umrlo više od 12 miliona ljudi.

Kuga je potencijalno smrtonosna infektivna bolest koju izaziva bakterija po imenu Jerisnija pestis koja živi u nekim životinjama - uglavnom glodarima - i njihovim buvama.

Bubonska kuga je najčešći tip ove bolesti koju ljudi mogu dobiti. Ime potiče od simptoma koje izaziva - bolni, natečeni limfni čvorovi ili buboni na preponama ili na pazuhu.

Od 2010. do 2015. širom sveta je registrovano 3.248 slučajeva, od čega je umrlo 584 ljudi.

Kroz istoriju, ova bolest se zvala i Crna smrt, kao referenca na gangrenozno potamnjivanje delova tela, kao što su prsti na rukama ili nogama, do čega može doći tokom bolesti.

Šta radi organizmu?

Osoba obično oseti simptome bubonske kuge posle dva do šest dana od kako se zarazila.

Pored osetljivih, uvećanih limfnih žlezda, koje mogu biti i veličine jajeta, simptomi uključuju temperaturu, groznicu, glavobolju, bol u mišićima i umor.

Kuga može da utiče i na pluća, izazivajući kašalj, bol u grudima i teškoće pri disanju.

Bakterija može da uđe u krvotok i da izazove stanje septikemije ili sepse, što može dovesti do oštećenja tkiva, otkazivanja rada organa i smrti.

Kako možete da se zarazite?

Ljudi mogu da se zaraze:

  • Ujedima zaražene buve
  • Dodirivanjem zaraženih životinja kao što su pacovi i miševi
  • Udisanjem inficiranih kapljica koje šire zaraženi ljudi ili životinje

Domaće mačke i psi mogu da se zaraze od ujeda buva ili ukoliko pojedu zaražene glodare.

Infekcija može da uđe u telo i kroz posekotinu na koži ukoliko je osoba bila u u bliskom kontaktu sa krvlju zaražene životinje.

Trenutnim merama u Kini zabranjen je lov i konzumiranje životinja koje bi mogle da budu nosilac kuge.

Telo osobe koja je umrla zbog zaraze kugom može da inficira ljude u bliskom kontaktu, poput onih koji pripremaju telo za sahranu.

Da li postoji lek?

Brzo lečenje antibioticima je ključno. Bolest je često smrtonosna ukoliko se ne reaguje.

Rana dijagnoza, laboratorijski testovi i drugi uzorci, mogu da spase živote.

Da li može doći do novog širenja ili pandemije?

Kuga još uvek postoji u mnogim delovima sveta. Poslednjih godina bilo je epidemija u Kongu i Madagaskaru.

Iako je kuga bila uzrok epidemija u srednjem veku, današnja širenja ove bolesti su na sreću mala.

Doktor Metju Drajden, konsultant u oblasti mikrobiologije na Univerzitetu Sauthempton u Ujedinjenom Kraljevstvu je rekao:

„Bubonsku kugu izaziva bakterija i, za razliku od Kovida-19, se lako leči antibioticima. Iako ovo može da deluje zabrinjavajuće, jer je u pitanju još jedna velika zarazna bolest koja se javlja sa istoka, deluje da je u pitanju jedan sumnjiv slučaj koji se može lako lečiti".


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC