Životinje i Australija: Tasmanijski đavo vraćen u prirodu

Veruje se da su čopori divljih pasa doveli do istrebljenja ove vrste na kopnu.
tasmanlijski đavo
BBC Sport
tasmanlijski đavo

Tasmanijski đavoli ponovo živi u divljini na kopnu Australije - prvi put posle 3.000 godina.

Grupe za zaštitu životinja pustile su 26 sisara u veliki nacionalni park u Berington Topsu, severno od Sidneja.

Veruje se da su napadi čopora divljih pasa doveli do istrebljenja ove vrste na kopnu.

Tasmanijski đavoli još mogu da se nađu u Tasmaniji, ali njihov broj se smanjio tokom poslednje dve decenije.

Ova vrsta je ugrožena, a ime je dobila po zastrašujućim kricima koje ispuštaju. Hrane se leševima životinja, a čeljust im je toliko jaka da može da pregrize kosti.

Stručnjaci za zaštitu životinja kažu da ne predstavljaju opasnost za ljude ili poljoprivredu.


  • Ako želite da se nasmejete

Grupa za zaštitu životinja Aussie Ark je u saradnji sa drugim organizacijama radila na puštanju tasmanijskih đavola u ograđen nacionalni park od 1.000 hektara.

Životinje su smeštene u utočište kako bi im se povećale šanse za opstanak. Nemaju hranu, vodu ili sklonište.

Prva grupa od 15 puštena je u martu. Pošto su životinje pokazale da uspevaju da opstanu u prirodnom okruženju, još 11 je pušteno u septembru.

Odabrani su mladi, zdravi tasmanijski đavoli, u nadi da će biti spremni za sezonu razmnožavanja, koja treba da počne u februaru.

„Slobodni su. Tamo su napolju", rekao je Tim Fokner, predsednik Aussie Ark-a za magazin Nacionalna geografija.

„Imamo neka osnovna sredstva kako bismo ih pripazili. Ali u suštini, sada je na đavolima da rade ono što rade."

Još 40 će biti pušteno u utočište tokom naredne dve godine.


  • Pogledajte ako se (ne)bojite paukova

Tasmanijski đavo - o vrsti

  • Mogu da žive više od pet godina u divljini, ako ostanu zdravi i ne dobiju kancer usne duplje
  • Mužjaci imaju do 12 kilograma, ženke do osam
  • Sluh im je najjače čulo
  • Postoji najmanje 11 različitih zvukova koje ispuštaju
  • Ime su dobili 1803. godine kada su mornari prijavili „nezemaljske" zvuke

  • Ko još živi u Australiji

Stručnjaci iz Aussie Ark-a se nadaju da će neke tasmanijske đavole moći da puste u neograđena područja.

Procenjuje se da je u divljini u Tasmaniji manje od 25.000 životinja. Tokom 1990-ih bilo ih je čak 150.000, ali je životinjsku populaciju pogodio smrtonosni kancer usne duplje koji je drastično smanjio njihov broj.

Tasmanijski đavo nije prva životinja koja je ponovo vraćena u divljinu. Devedesetih godina prošlog veka vukovi su vraćeni u Nacionalni park Jeloustoun u Sjedinjenim Američkim Državama, pošto su ih ljudi lovili do istrebljenja.

Do 1996. godine, 31 vuk je vraćen u park. Brojanjem 2019. godine otkriveno je da tamo sada ima 61 vuk u osam čopora.

U Velikoj Britaniji su konzervatori učestvovali u petogodišnjem programu za vraćanje dabrova u prirodu.

Životinje, nekada poreklom iz Britanije, lovljene su do istrebljenja pre oko 400 godina.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Bela

    05.10.2020 19:47
    Odlicno
    Prava Vest !
    Pustite zivuljke na miru da zive !

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC

Kako opasne peščane oluje mogu da postanu još gore

Ove oluje su deo Zemljinog prirodnog ciklusa, ali dezertifikacija, topljenje glečera i druge promene izazvane ljudskim ponašanjem mogu da izazovu još više prašine koju nosi vetar - sa potencijalno smrtonosnim posledicama.

Ko je Kaster Semenja i zašto je njen slučaj važan

Evropski sud za ljudska prava presudio je da je Savezni vrhovni sud Švajcarske prekršio pravo Kaster Semenje na pravično suđenje kada joj je 2023. godine odbijena žalba na propise Svetske atletike koji su joj faktički zabranili da se takmiči.