Amerika, Rusija i politika: Može li „Srebrna lisica“ da nadmudri Vladimira Putina

Vendi Šerman, bivša socijalna radnica koja je postala američka diplomakinjaa, pomaže u vođenju pregovora SAD i Rusije.
Then US Under Secretary for Political Affairs Wendy Sherman arrives at Andrews Air Force Base in Maryland in 2015
WHITE HOUSE POOL

Vendi Šerman, jedna od najmoćnijih diplomatkinja na svetu, poznata je kao Srebrna lisica zbog snežnobele kose i lukavog stila u sklapanja sporazuma. Ona pomaže američko-ruskim pregovorima u Evropi.

Šerman - zamenica državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država, jedan od najviših položaja u Stejt departmentu - sastaje se ove nedelje sa ruskim zvaničnicima da bi razgovarala o Ukrajini.

Ulozi su veoma visoki.

Predsednik Rusije Vladimir Putin poslao je oko 100.000 ruskih vojnika na granicu sa Ukrajinom, izazvavši strahove od invazije i upozorenja sa Zapada.

Američki zvaničnici se nadaju da će pregovorima sa Rusima uspeti da ublaže napetosti - a Šerman je tu na svom terenu.

Ona je u Vašingtonu poznata po oštrom pristupu, a iza sebe ima istorijat rešavanja problema putem direktne konfrontacije.

Pod predsednikom Bilom Klintonom pokušala je da izdejstvuje sporazum sa Severnom Korejom kojim je trebalo da se zaustave njihovi napori da prave nuklearno oružje.

Ona je 2011. godine preuzela vođstvo u nuklearnim pregovorima američkog tima sa Iranom, dok je na vlasti bio predsednik Barak Obama.

Na kraju je pomogla da dođe do postizanja istorijskoj nuklearnog sporazuma između Irana i P5+1 - SAD, Velika Britanija, Francuska, Kina, Rusija i Nemačka - 2015. godine.

(Iako je u međuvremenu sporazum propao, pregovori za njegovo spasenje i navođenje Irana da ga se ponovo pridržava započeli su u maju, nakon što je američki predsednik Džo Bajden preuzeo dužnost).

U ono vreme, Šerman je pričala o tome kako biti žena nije prepreka za ostvarivanje njenih ciljeva u pregovaračkoj sobi, iako Islamska Republika Iran ima stroga pravila o interakciji muškaraca i žena.

„Kad sam sedela preko puta Iranaca, ja sam bila Sjedinjene Američke Države, i možda kao žena mogu da kažem neke stvari koje ne deluju tako strogo, ali kad zaista postanem stroga i izgubim kontrolu, to onda ostavlja veliki utisak jer je neočekivano", izjavila je ona.

Šerman (72) ima bledu kožu i kratko podšišanu beličasto-sedu kosu, i uprkos mučnoj prirodi pregovora u kojima učestvuje, uvek izgleda uglađeno - „svaka dlaka je uvek na svom mestu", kaže jedan britanski diplomata koji je sarađivao sa njom tokom međunarodnih pregovora.

Nadimak je dobila od Iranaca, koji su počeli da je zovu „Lisica" zbog njenog prepredenog pristupa u pregovorima sa njima.

Njene kolege iz Stejt departmenta prihvatili su taj nadimak, a tokom pregovora nosili su majice sa natpisom „Srebrna lisica".

Kolege iz Stejt departmenta kažu da je sa divljenjem gledaju dok učestvuje u međunarodnim pregovorima, a ponekad i sa tračkom straha.

„Brza je", kaže Džejms Džefri, bivši američki ambasador u Turskoj koji je gledao Šerman na delu kao diplomatkinju.

„I veoma žestoka."

Diplomatske veštine je stekla na krajnje neuobičajen način: posle studija u Školi za socijalni rad na Univerzitetu u Merilendu, pomagala je u Baltimoru deci kojoj je potrebna starateljska nega.

Kao socijalna radnica osamdesetih, postala je nezadovoljna naporima da se spasu zlostavljana deca i tako postala organizatorka zajednice da bi promenila sistem.

Anagažovana je kao direktorka državne kancelarije za socijalnu pomoć deci i tu stekla reputaciju krupnog političkog igrača.

Nekoliko godina kasnije, pridružila se Klintonovoj administraciji, postavši prva žena podsekretar političkih poslova.

Ove nedelje, staviće sve sposobnosti na probu.

Pregovori sa Rusima bili su posebno teški, kažu analitičari, a biće joj potrebni svi diplomatski trikovi koje zna da bi postigla ono što želi - izbegavanje velikog rata u Evropi.

U Ženevi je u ponedeljak razgovarala sa ruskim zvaničnicima, grupom u koju spada Sergej Rjabkov, zamenik ministra spoljnih poslova.

Sa Rusima će razgovarati ponovo u sredu, na sastanku NATO-a u Briselu, i u četvrtak u Beču.

Rusi imaju spisak zahteva: američki zvaničnici moraju da obećaju da neće širiti NATO snage dalje na istok.

Oni žele i da američki zvaničnici isključe mogućnost da će se Ukrajina jednog dana učlaniti u NATO.

Do sada su pregovori između američkih i ruskih zvaničnika zapali u pat-poziciju.

„Bili smo nepokolebljivi" rekla je ona novinarima posle pregovara u Ženevi, opisavši kako ona i drugi američki zvaničnici nisu popustili Rusima.

Razgovori u Evropi bili su teški za obe strane, i za američke i za ruske zvaničnike.

Rjabkov je rekao da su njegovi razgovori sa Šerman bili korisni - i da su učvrstili dosadašnje veze.

„Pregovori su bili teški, dugi, veoma profesionalni, duboki, konkretni, bez pokušaja da se ulepšavaju neke grube ivice."


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

  • Dragan

    13.01.2022 10:46
    Ah
    Razlog za rat Japana i SAD je bila Kina.Ruzvelt je bio za Čankajšekovu Kinu a Japan da je okupira(već su okupirali celu Indokini, ratovali u Burmi protiv Kine da bi došli do Indije). Doduše SAD su imale interesa u Kini pre svega neke rudnike, britansku vlast.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC