Iran, politika i protesti: Ko poseduje najveću moć

Iranski lideri nalažu policiji i Revolucionarnoj gardi da uguše proteste širom zemlje.
Pro-government demonstrators hold aloft a portrait of the Supreme Leader
Getty Images

Iranske snage bezbednosti nasilno guše proteste izazvane smrću mlade žene u pritvoru.

Mahsa Amini (22) je uhapšena zato što navodno nije pokrila kosu hidžabom kao što se nalaže.

Širom zemlje izbili su protesti, a grupe za zaštitu ljudskih prava tvrde da je u njima do sada stradalo najmanje 150 ljudi.

Ko odlučuje kad će se upotrebiti sila za gušenje protesta?

Koje su moći vrhovnog vođe?

Najmoćnija ličnost u Iranu je ajatolah Ali Hamnej, vrhovni vođa zemlje od 1989.

On je šef države i njen vrhovni komandant.

Komanduje državnom policijom i policijom za moral, čiji su pripadnici priveli Mašu Amini.

Ajatolah Hamnej takođe kontroliše Islamsku revolucionarnu gardu, koja je zadužena za unutrašnju bezbednost, kao i njeno dobrovoljačko krilo Basidž.

Basidž je iznova gušio pobune u Iranu.

Kao takav, on najviše odlučuje o tome kako se reaguje na proteste.

O čemu sve odlučuje predsednik?

Predsednik Ebrahim Raisi najviši je izabrani zvaničnik i drugi najmoćniji čovek u zemlji posle vrhovnog vođe.

On je zadužen za svakodnevno upravljanje vladom i ima značajan uticaj na unutrašnju politiku i inostrane poslove.

Međutim, njegove moći su relativno ograničene - naročito po pitanju bezbednosti.

Predsednikovo ministarstvo unutrašnjih poslova upravlja nacionalnom policijskom službom - koja guši proteste.

Međutim, njenog komandira imenuje vrhovni vođa i ovaj odgovara direktno njemu.

Isto važi i za komandanta Islamske revolucionarne garde i Basidža.

Ako vrhovni vođa želi da se protesti okončaju silom, predsednik ima malo drugog izbora nego da se tome povinuje.

Predsednikova ovlašćenja takođe može da kontroliše parlament, koji usvaja nove zakone.

Zauzvrat, Savet čuvara - u kom se nalaze bliski saradnici vrhovnog vođe - ima zaduženje da odobrava nove zakone i može da stavlja veto na njih.

Šta je policija za moral?

An officer with the morality police questions women in Iran
Getty Images
Iranska moralna policija sprovodi propise o obaveznom načinu odevanja žena

Policija za moral - ili Patrole za usmeravanje - sastavni je deo nacionalne policije.

Ova služba osnovana je 2005. godine da sprovodi islamski moral i zakone o „odgovarajućem" oblačenju, usvojene odmah posle Islamske revolucije 1979.

Njihovih procenjenih 7.000 pripadnika i pripadnica imaju ovlašćenje da izdaju upozorenja, izriču novčane kazne ili hapse osumnjičene.

Predsednik Raisi, zastupnik tvrde političke struje, uveo je ovog leta nekoliko novih mera za sprovođenje pravila o hidžabu.

Postavljene su sigurnosne kamere kako bi se lakše otkrivale žene koje ne nose veo, a uvedene su i obavezne zatvorske kazne za sve koji se protive pravilima o hidžabu na društvenim mrežama.

Šta je Revolucionarna garda?

Iranska revolucionarna garda glavna je iranska organizacija za održavanje unutrašnje bezbednosti.

Osnovana je posle revolucije da brani islamski sistem zemlje.

Iranska nacionalna garda je sada glavna vojna, politička i ekonomska sila u Iranu, sa više od 150.000 pripadnika.

Ima vlastitu mornaricu, kopnene i vazduhoplovne snage, a rukuje i iranskim strateškim oružjem.

Ima inostranu granu po imenu Kuds snage koje tajno obezbeđuje novac, oružje, tehnologiju i obuku saveznicima širom Bliskog istoka.

Ona takođe kontroliše Basidž.

Šta je Basidž?

Basidž, formalno poznat kao Organizacija za mobilizaciju potlačenih, formirana je 1979. kao dobrovoljačka paravojna organizacija.

On ima ogranke u svakoj pokrajini i gradu u Iranu, kao i u okviru mnogih zvaničnih institucija zemlje.

Njeni pripadnici i pripadnice, koji se nazivaju „basidži", lojalni su revoluciji i postupaju po naređenju Iranske nacionalne garde.

Veruje se da oko 100.000 njih izvršava dužnosti unutrašnje bezbednosti.

U ogromnoj meri su učestvovali u gušenju antivladinih protesta posle osporenih predsedničkih izbora 2009. godine.


Pogledajte video:


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC

Šta je Mosad, izraelska obaveštajna služba?

Ako je Izrael zaista odgovoran za eksplozije u Libanu, ovo spada među njegove najneočekivanije i najuticajnije operacije, osveživši uspomene na misije iz prošlosti pripisivane Izraelu, a posebno njegovoj nacionalnoj obaveštajnoj službi Mosadu.

Pejdžeri: Kako rade i ko ih danas koristi

Otkako su mobilni telefoni preuzeli primat, sve se ređe viđaju crne spravice sa malim ekranima, ali nisu stvar prošlosti. I dalje su vrlo korisni u hitnim slučajevima, jer su robusniji i pokrivenost im je daleko bolja od interneta i mobilnih mreža.