Rusija i Ukrajina: Vagner, Orlovi i obračun sa 'ruskim liberalima u Srbiji' - šta znamo do sada

Ruska plaćenička Vagner grupa nije otvorila centar u Srbiji, već ga je otvorila u Sankt Peterburgu i ustupila prostorije Rusko-srpskom kulturno-informativnom centru Orlovi, tvrdi vođa Orlova za BBC na srpskom.

Ruska plaćenička grupa Vagner nije otvorila centar u Srbiji, već ga je otvorila u Sankt Peterburgu i ustupila prostorije organizaciji Rusko-srpski kulturno-informativni centar Orlovi, tvrdi za BBC na srpskom Aleksandar Lisov, vođa Orlova.

„Nikakvo predstavništvo u Srbiji nismo otvarali", kaže Lisov, ruski državljanin.

Pojedini mediji preneli su informaciju o otvaranju Vagner centra u Srbiji, a potekla je iz saopštenja na Telegram kanalu 'Zli Orlovi', gde je Lisov, kako kaže, jedan od administratora.

U tom saopštenju se zapravo navodi da moderna i novootvorena zgrada Vagner centra u Sankt Peterburgu ima nove stanare - Orlove, desničarsku organizaciju čiji je cilj da jača prijateljske odnose između Srbije i Rusije pomoću „meke moći".

Orlovi u saopštenju kažu da su „rezidenti Vagner centra" koji se „bave informacionim obračunom sa ruskim liberalima koji su otišli u Srbiju i tamo pokušavaju da sprovode antiruske aktivnosti u cilju diskreditacije Rusije i pogoršanja odnosa između ruskog i srpskog naroda".

Ruska privatna vojna kompanija Vagner aktivna je poslednjih osam godina u Ukrajini, Siriji i afričkim zemljama gde šalju plaćenike da ratuju, a više puta su njihovi pripadnici optuživani za ratne zločine i kršenje ljudskih prava.

Ukrajinski tužioci navode da su trojica plaćenika Vagner grupe počinili ratne zločine u selu Motižin u blizini Kijeva u aprilu, zajedno sa redovnim ruskim trupama.

Tužilaštvo Ukrajine ih tereti za ratne zločine ubistva i mučenja. Dvojica Vagnerovih plaćenika su iz Belorusije, a treći iz Rusije.

Nemačka obaveštajna služba sumnja da su Vagnerovi plaćenici takođe mogli biti umešani u ubistvo civila u Buči, tokom povlačenja ruskih snaga iz okoline Kijeva.

Besplatno ustupljene prostorije"

Iako su rusko-srpskom centru Orlovi besplatno ustupljene prostorije Vagnera, Lisov tvrdi da im Vagner „ni na koji način ne pomaže" u prikupljanju informacija o ruskim liberalima i da to Orlovi „rade sami".

„Osim što koristimo prostorije, nemamo nikakvu drugu saradnju sa njima (Vagnerom) - ni finansijsku, nikakvu", tvrdi Lisov.

Kako kaže, bivši je novinar, sa kontaktima u Ministarstvu unutrašnjih poslova Rusije i ima iskustva u prikupljanju informacija.

„Jedan deo tih liberala je iz Sankt Peterburga, oni veoma glasno istupaju, veoma su toksični.

„Krenuo sam da skupljam javno dostupne podatke o tome ko su ti ljudi, a objavljujem ih na Telegram kanalu", kaže Lisov, napominjući da „nema tu nikakve špijunaže".

Pomenuti Telegram kanal 'Zli Orlovi' oformljen je kada je počeo rat u Ukrajini i danas ima više od 6.000 pratilaca.

„Objavama želim da nateram sve te liberale, o kojima objavljujem informacije, da se lepo ponašaju", kaže Lisov.

Pjotr Nikitin, pravnik iz Rusije, koji već šest godina živi u Srbiji i radi kao slobodni prevodilac, jedan je od onih čije ime se pojavljivalo na kanalu 'Zli Orlovi'.

„Što se tiče ruskih liberala, to sam ja i većina ljudi od 140.000 Rusa koji su došli ovde", kaže Nikitin za BBC na srpskom.

„Liberal" je termin koji se koristi za ruske državljane koji ne podržavaju rat u Ukrajini i vlast Vladimira Putina.

Nikitin smatra da je saopštenje Orlova, o tome da su postali stanari Vagner centra, zapravo poruka upućena njima.

„Cilj toga je da preplaše rusku dijasporu ovde, da sedi, ćuti, ne govori i ne organizuje ništa, time se oni bave otkako je počeo rat".

Tužilaštvo za visokotehnoloških kriminal Srbije formiralo je predmet ranije ove godine povodom objava i pretnji na Telegram kanalu Zlih Orlova.

„Tužilaštvo će obavestiti javnost o preduzetim radnjama i merama kao i donetim odlukama kada se za to steknu zakonom predviđeni uslovi", rekli su za BBC.

Na pitanja BBC-ja dokle se stiglo sa istragom u ovom predmetu, do objavljivanja teksta nije stigao odgovor.

Iako je u Ujedinjenim nacijama osudila rusku invaziju i narušavanje teritorijalnog integriteta Ukrajine, Srbija je jedna od retkih evropskih zemalja koja se nije pridružila zapadnim sankcijama Mosvki, a Beograd i Kremlj održavaju bliske kontakte.

Saopštenje na Telegramu
BBC/ PRINTSCREEN TELEGRAM
Saopštenje na Telegramu

Ko su Orlovi i kakve aktivnosti imaju u Srbiji?

Ruska desničarka grupa, čije je puno ime Rusko-srpski kulturno-informacioni centar prijateljstva i saradnje Orlovi, registrovana je 2017. godine kao „neprofitna organizacija" sa sedištem u Sankt Peterburgu.

„Mi se bavimo razvojem srpsko-ruskog prijateljstva na daljinu, prikupljamo novac u humanitarne svrhe, organizujemo događaje", kaže Lisov.

Kao jedan od primera te saradnje, Lisov navodi da su „postavili spomenik Aleksandru Nevskom u centru Beograda".

„Sve je zvanično organizovano, preko rukovodstava Beograda i Moskve", tvrdi Lisov.

Otvaranju spomenika ruskom knezu i vojskovođi u porti Crkve Aleksandra Nevskog prošle godine su prisustvovali čelnici Beograda, pojedini ministri, kao i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije.

Lisov kaže da od tada nije bio u Beogradu.

Dodaje da Orlovi u Srbiji nisu potpisivali nikakve sporazume, sarađuju „sa svima - od vlasti do pojedinaca".

Prema istraživanju Radija Slobodna Evropa, Orlovi su povezani i sa srpskim ekstremnim desničarima, poput grupa Narodne patrole.

Lisov dodaje da je njegova organizacija prikupljala pomoć za srpske porodice na Kosovu, organizovali su pozorišnu saradnju, fudbalske mečeve i druga kulturna dešavanja.

Vlasti u Prištini su 2017. zabranili ulazak Lisovu na Kosovo, navedeno je u saopštenju Orlova.

Kada je reč o ruskim državljanima u Srbiji, Lisov kaže da od kada je počela „specijalna vojna operacija u Ukrajini, u Srbiju je otišao veliki broj liberala, koji su uvek svime nezadovoljni".

„Oni ne samo da rade na tome da posvađaju Srbiju i Rusiju, srpski i ruski narod, oni iskazuju i nezadovoljstvo Srbijom", kaže Lisov.

Unutrašnjost Vagnera
IGOR RUSSAK\Reuters
Sedište Vagnera u Sankt Peterburgu

Obračun sa liberalima

Svi koji izlaze na antiratne demonstracije često se nađu na meti Orlova, kaže Pjotr Nikitin.

„Oni slikaju ljude, pa objavljuju fotografije sa nekim lažnim biografijama, predstavljaju ljude kao neke prevarante, narkomane i alkoholičare.

„Pišu laži o pripadnicima bilo kojih ruskih pokreta ovde", ističe Nikitin.

Ruska i ukrajinska dijaspora organizovale su nekoliko antiratnih protesta i marševa u Beogradu tokom godine.

Istovremeno su organizovana i velika okupljanja podrške politici ruskoj predsednika Vladimira Putina i invaziji na Ukrajinu, na koja su pozivale desničarske organizacije.

Nikitin je i jedan od osnivača novonastalog udruženja Rusko demokratsko društvo (RDD), osnovanog pre nedelju dana, čiji je glavni cilj „da da glas" novoj ruskoj dijaspori.

Zalažu se za poštovanje ljudskih prava, promenljivost vlasti, pravične izbore, nezavisno pravosuđe i antifašizam.

„Ogromna većina ovog novog talasa emigracije su ljudi demokratskih stavova koji ne žele da žive u vojno-policijskoj diktaturi, kakva je postala Rusija", navodi se u saopštenju povodom osnivanja (RDD).

Pripadnike grupe Orlova ocenjuje kao „lažove", povezane sa Vagnerom i njihovim vođom Jevgenijem Prigožinom.

„Verovatno sede u fabrici trolova Prigožina u Sankt Peterburgu i odande glume velike prijatelje Srbije", kaže Nikitin.

Nekoliko novinarskih istraga proteklih desetak godina povezalo je Prigožina sa jedinicom za dezinformacije iz Sankt Peterburga, takozvanom „fabrikom trolova", pisao je ranije BBC.

Sumnja se da je fabrika generisala sadržaj za diskreditaciju ruskih opozicionih političara na internetu i predstavljala Kremlj u pozitivnom svetlu.

Prema istrazi koju je 2016. godine sproveo specijalni istražitelj Robert Miler, fabrika trolova bila je sastavni deo ruskog pokušaja uplitanja u američke predsedničke izbore, navodi se u tekstu.

Ko je Prigožin?

Jevgenij Prigožin je biznismen iz Sankt Peterburga, drugog najvećeg grada u Rusiji, vlasnik kompanije za ketering i restorana, kao i drugih firmi.

Dobio je nadimak „Putinov kuvar", jer je snabdevao zvanične događaje u Kremlju hranom i pićem.

Priča se da se njih dvojica znaju još od 1990-ih, dok je Vladimir Putin živeo u Sankt Peteburgu, radeći u gradonačelnikovom kabinetu.

On bi odlazio u restoran Jevgenija Prigožina, popularan među lokalnim zvaničnicima.

Prigožin je negirao veze sa fabrikom trolova, a dugo je negirao i povezanost sa Vagnerom.

Priznao je tek u septembru kada je lično viđen kako regrutuje osuđenike u ruskom zatvoru.

Nedavno je ponovo bio u žiži javnosti kada je opravdavao brutalni snimak na kome se navodno vidi smrt plaćenika koji je prebegao u Ukrajinu.

Šef Vagnera rekao je da je ubistvo 55-godišnjeg Jevgenija Nužina maljem, „pasja smrt za psa".

Mnogim Prigožinovim kompanijama trenutno su SAD uvele sankcije zbog „štetnog političkog i ekonomskog uticaja širom planete".


Pogledajte video:


Šta je grupa Vagner?

Ruska privatna vojna kompanija Vagner grupa je u istočnu Ukrajinu poslala 1.000 plaćenika, tvrdnje su britanske vojne obaveštajne službe.

Od početka invazije u februaru, Ukrajina je optužila više članova grupe za ratne zločine.

Osim u Ukrajini, grupa je poslednjih osam godina bila aktivna i u Siriji i afričkim zemljama, gde je iznova optuživana za zločine i kršenje ljudskih prava.

Ranija istraga BBC-ja o Vagner grupi pokazala je da je u osnivanje verovatno umešan pedesetjednogodišnji bivši oficir ruske vojske Dmitrij Utkin.

Veruje se i da je dao grupi ime - vlastiti bivši šifrovani nadimak.

On je veteran ratova u Čečeniji, bivši oficir specijalnih snaga i potpukovnik GRU-a, ruske vojne obaveštajne službe.


Pogledajte video o plaćenicima u Libiji:


Ko finansira Vagner grupu?

Neki sugerišu da ruska vojna obaveštajne služba GRU u tajnosti finansira i upravlja Vagner grupom.

Plaćenički izvori rekli su za BBC da se njena baza za obuku u Molkinu u južnoj Rusiji nalazi tik uz bazu ruske vojske.

Rusija uporno poriče da Vagner ima bilo kakve veze sa državom.


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC