Beograd i Priština: Predsednik Srbije treći put od jeseni sa Šolcom i Makronom o Kosovu

Sa liderima dve najmoćnije države Evropske unije, predsednik Srbije se sastao u februaru i oktobru.
Makron, Vučić i Šolc u Minhenu 24. februara 2023.
AFP
Makron, Vučić i Šolc u Minhenu 24. februara 2023.

Treći put za osam meseci, predsednik Srbije Aleksandar Vučić ima sastanak utroje sa liderima dve najznačajnije zemlje Evropske unije - Nemačke i Francuske, a ključna tema će ponovo biti Kosovo.

Sa nemačkim kancelarom Olafom Šolcom i francuskim predsednikom Emanuelom Makronom Vučić će se sresti na Samitu Evropske političke zajednice u Kišinjevu.

Glavna tema junskog sastanka su incidenti na Kosovu poslednjih dana, kada su povređene desetine civila i vojnika KFOR-a, tokom pokušaja novoizabranih albanskih gradonačelnika da uđu u opštinske zgrade u opštinama u kojima živi većinsko srpsko stanovništvo.

Gradonačelnici su pobedili na izborima koje su Srbi masovno bojkotovali.

Vučić je iz glavnog grada Moldavije zatražio smirivanje „sukoba", dodajući da sa „3,4 odsto nisu legitimni izbori".

„Imaću susrete sa Šolcom i Makronom i daćemo sve od sebe da stvari se vrate u normalu i da se deeskaliraju, a hoće li se to desiti ne zavisi samo od nas.

„Za tango je potrebno dvoje", poručio je Vučić.

Poslednji put su trojni susret imali u Minhenu u februaru, a prethodno u Pragu početkom oktobra.

Upravo od jeseni prošle godine počela je diplomatska akcija u kojoj evropski pregovarači podstiču dijalog Beograda i Prištine, na platformi francusko-nemačkog predloga za rešenje.

Višemesečni napori i desetine sastanaka rezultirali su sklapanjem sporazuma u Ohridu u martu, kao i usvajanjem Deklaracije o nestalima dva meseca kasnije, ali je krajem maja situacija na severu eskalirala.

Posle bilateralnog susreta sa Makronom u vrtovima moldavskog dvorca Mimi, Vučić se zahvalio na čvrstom stavu i podršci Srbiji povodom dešavanja na Kosovu.

Na marginama skupa u Kišinjevu, predsednik Srbije sreo sa brojnim zvaničnicima među kojima su i austrijski kancelar Karl Nehamer, kao i predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

Na samitu učestvuju i lideri iz regiona, među kojima su i crnogorski predsednik Jakov Milatović, kao i srpska članica Predsedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović, predsednica Grčke Katerina Sakelaropulu, premijer Severne Makedonije Dimitar Kovačevski i premijer Albanije Edi Rama.


Petnaest godina posle proglašenja nezavisnosti, Kosovo je priznalo oko 100 zemalja. Ipak, tačan broj nije poznat.

Priština navodi brojku od 117 zemalja, a u Beogradu kažu da ih je daleko manje.

Među zemljama Evropske unije koje nisu priznale Kosovo su Španija, Slovačka, Kipar, Grčka i Rumunija, a kada je reč o svetskim silama, to su Rusija, Kina, Brazil i Indija.

Kosovo je od 2008. godine postalo član nekoliko međunarodnih organizacija, kao što su MMF, Svetska banka i FIFA, ali ne i Ujedinjenih nacija.


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC