Rusija i Ukrajina: Šef Vagnera udario na ruskog ministra odbrane: Šojgu je kriv za rat

U najnovijoj video-tiradi na društvenoj mreži Telegram, Prigožin krivi Šojgua za početak rata u Ukrajini u februaru prošle godine.
Russian Defence Minister Sergei Shoigu in military dress
YEGOR ALIEV/SPUTNIK/KREMLIN POOL/EPA-EFE/REX/Shutt
Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu

Navikli smo da čujemo šefa Vagnera Jevgenija Prigožina kako napada ruski vojni vrh - posebno ministra odbrane Sergeja Šojgua - zbog problema na bojnom polju.

Javni sukobi između plaćeničke grupe Vagner i Ministarstva odbrane nisu novina.

Ali ovo jeste.

U najnovijoj video-tiradi na društvenoj mreži Telegram, Prigožin krivi Šojgua za početak rata u Ukrajini u februaru prošle godine.

Govoreći prvo o borbama na istoku Ukrajine koje su počele 2014. posle ruske vojne intervencije, Prigožin je rekao:

„Mi smo napadali njih, a oni nas. Tako je to trajalo tih osam dugih godina, od 2014. do 2022. broj okršaja bi se nekada povećao, ponekad smanjio".

„Tamo se 24. februara [2022.] nije dešavalo ništa vanredno. Sada Ministarstvo odbrane pokušava da obmane javnost, prevari predsednika i plasira priču da je bila neka luda agresija Ukrajine, da je zajedno sa celim NATO blokom Ukrajina planirala da nas napadne.

„Rat je bio potreban... da bi Šojgu mogao da postane maršal, da bi dobio drugi orden heroja... Rat nije bio zbog demilitarizacije ili denacifikacije Ukrajine. Bio je potreban za dodatnu zvezdicu."

Prigožin je za rat okrivio i oligarhe, osudivši „klan koji danas u praksi vlada Rusijom".

Jake reči. Ali da li će one imati posledice?

To zavisi od prirode trenutnog odnosa Prigožina sa predsednikom Vladimirom Putinom. I niko nije sasvim siguran kakav je trenutno taj odnos.

Da li je ljutiti Prigožin kojeg vidimo i čujemo na Telegramu projekat Kremlja?

Ako je tako, njegova optužbe na račun Šojgua i oligarha mogla bi da bude osmišljena tako da zaštiti Putina od kritika javnosti, dok istovremeno nudi Kremlju mogući izlaz iz sukoba koji nije išao po planu, tako da ne ošteti predsednika ili politički sistem.

Prigozhin and Putin at a dinner in 2011
Reuters
Prigožin i Putin na večeri 2011

Prigožin je imenovao krivce, a među njima se ne nalazi Putin.

Ali da li to tako funkcioniše?

Putin je tako blisko povezan sa ratnim operacijama.

U obraćanju naciji 24. februara 2022, lider Kremlja je jasno stavio do znanja da je njegova odluka da pokrene „specijalnu vojnu operaciju" - sveobuhvatnu rusku invaziju na Ukrajinu.

Osim toga, tvrdnja da je predsednik prevario ministar kojeg je imenovao ne odražava se sjajno na čoveka na vrhu.

Istina, u Rusiji Kremlj kontroliše medijsku sliku i poruke.

Kada bi ovdašnji TV kanali i pro-vladini vojni blogeri preneli takvo tumačenje, mnogi Rusi bi to prihvatili.

Ali šta ako ispad Jevgenija Prigožina nije bio usklađen sa Kremljom?

Šta ako je stekao sopstvene političke ambicije?

Ili je zaključio da je stvaranje moćnih neprijatelja unutar ruske elite (posebno vojske) za njega najbolji oblik odbrane?

„Negativac" Prigožin rizikuje da uzdrma čamac - i ruski politički sistem - podrivanjem poruka Kremlja.

Tek prošle nedelje Putin je ponovio potrebu, kako on to vidi, da „demilitarizuje" i „denacifikuje" Ukrajinu.

Poslednji Prigožinovi komentari su u suprotnosti sa tim argumentima.

Već sam pisao da je davanje smisla ruskoj politici poput pokušaja da se napravi ogromna slagalica u kojoj većina delova nedostaje.

Pokušavate da povežete tragove, ali nikada niste sasvim sigurni kakva će biti konačna slika.

Još slažem delove slagalice o Prigožinu.

Ali, osim šefa Vagnera, postoje i drugi zanimljivi delovi ruske slagalice koji nagoveštavaju drugačiji ishod.

Na primer, koliko god loše išle stvari za Kremlj u Ukrajini, da li bi Moskva mogla da proglasi da je „misija ispunjena"?

Dmitrij Peskov, portparol predsednika Putina nedavno je tvrdio da je „cilj [demilitarizacije Ukrajine] u velikoj meri postignut", tvrdeći da Ukrajina ima sve manje sopstvenog naoružanja i da se sve više oslanja na pomoć iz inostranstva.

A ranije ovog meseca više od 20 ukrajinskih vojnika, pripadnika bataljona Azov, izvedeno je na suđenje na jugu Rusije.

Rusija naziva Azov „terorističkom grupom" koja pruža utočište neonacistima.

Da li bi to moglo da se prikaže kao slučaj denacifikacije" i da se tu zaustavi?

Ali postoje i druge indicije da „zaustavljanje" nije u Putinovim planovima.

U nedavnim televizijskim nastupima, delovao je kao uveren u pobedu i odbacio kontraofanzivu Ukrajine.

„Neprijatelj trpi velike gubitke", rekao je Putin novinaru ruske televizije ove nedelje, dodajući: „Neprijatelj nema šanse".


Pogledajte video


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

  • Bozo

    24.06.2023 21:12
    Znači Prigožin i Putin se dogovorili da okrive Šojgua za sve i puste ga niz vodu. Kao, Šojgu je lagao Putina a da je Putin znao ne bi on tako itd. Ovo liči na pravljenje izgovora za prestanak rata.
  • Nenad

    24.06.2023 09:51
    Probirljivi tonovi
    Od huškačkih medija sa Zapada, sad se ipak biraju reči i nema više ratnog zločinca ni ludaka. Istrošila se municija i glumac će morati potpisati primirje.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC

Kurt Kobejn: Šta bi bilo da je on poživeo?

Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.