Kako do manje rate za stan

Ako ste pre pet godina podigli stambeni kredit od 50.000 evra sa kamatom od šest odsto, refinansiranjem možete da uštedite 1,5 miliona dinara.

Dakle, stambeni kredit, uzet na 30 godina sa sve kamatama, ukoliko bi ga nakon pet godina otplate refinansirali po jeftinijoj, aktuelnoj kamati 3,8 odsto sa rokom otplate od 25 godina, bili biste bogatiji za oko 13.000 evra.

Od toga su već oduzeti troškovi refinansiranja. Na mesečnom nivou, rata za stan na pomenuti kredit bila bi manja za oko 50 evra.

Dušan Uzelac, urednik portala Kamatica, objašnjava da se refinansiranje stambenih kredita isplati sada kada su kamate niže, ali da to malo ljudi radi. - Već je uzimanje prvog kredita prilična proceduralna agonija pa se građanima ne mili da ponovo krenu u refinansiranje istog. Ta procedura je još kompleksnija. Ali, ako računica pokaže da će uz novi kredit mesečna rata biti 50 evra manja, to nije mala para- kaže Uzelac i dodaje da banke najčešće refinansiraju kredite drugih banaka.

- Oni su trgovci i svoje kredite će se truditi da ne refinansiraju do krajnjih granica, ali ako ste spremni da zbog toga odete u drugu banku, tada će staviti sve ponude na sto - smatra Uzelac.

Bankari objašnjavaju da postoji mnogo stvari na koje treba obratiti pažnju pre upuštanja u refinansiranje. - Klijent mora da proveri da li je stan uknjižen i da li je on upisan kao vlasnik stana. Moguće je da su se neki od parametara promenili. Recimo, sada je obavezno učešće 20 odsto, dok je ranije bilo samo 10 - navode.

Takođe, prilikom refinansiranja potrebno je izvaditi novi list nepokretnosti, uraditi novu procenu vrednosti stana, uraditi novu založnu izjavu i uspostaviti novu hipoteku. Penali na prevremenu otplatu stambenog kredita sada su 0,5 odsto od uzete sume. Naime, Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga koji je usvojen 2011. godine ograničio je banke na iznos od 0,5 do 1 odsto. Međutim, taj zakon nije retroaktivan. Ko je zaključio ugovor pre toga, mora da plati penale u iznosu koliko mu je navedeno u ugovoru.

Autor: Blic

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Šta stoji iza "turbo uzleta" Pro Tenta?

Iako je Pro Tent na kraju 2022. godine imao više od 8.600 radnika, najveći broj njih samo je formalno zaposlen u ovom preduzeću, a suštinski radi u Elektroprivredi Srbije.

Srbija nasuprot svetskog trenda

Nema države koja se ne hvališe najboljim kompanijama, stoga se i prave liste najvećih, bilo prema ukupnom poslovnom prihodu, bilo prema profitabilnosti.

Koja država EU je najzaduženija?

Javni dug zemalja Evrozone je na kraju četvrtog tromesečja 2023. godine pao sa 89,9 odsto u prethodnom kvartalu na 88,6 odsto, objavio je Evrostat.