Štediše napuštaju banke zbog negativne kamate

Gotovo 500 miliona ljudi živi u državama koje imaju negativne kamatne stope, što je faktor koji bi mogao prouzrokovati povratak na "gotovinsko" društvo, ocenila je američka kompanija S&P Global.
Negativne kamatne stope uvedene su kako bi se novac sa računa u bankama slio u ekonomiju. U teoriji, to obeshrabruje štediše da drže sredstva u bankama i ohrabruje banke na kreditiranje.
 
Centralne banke u Japanu, evrozoni i još nekoliko evropskih zemalja uvele su negativne kamatne stope, što je ukupan iznos državnih obveznica u svetu sa negativnim prinosom poguralo na 11.000 milijardi dolara.
 
Osim dodatne potrošnje, negativne kamate bi mogle da prouzrokuju da potrošači svoj novac "uskladište" van zvaničnog bankarskog sektora.
 
Veliki broj građana u Japanu čuva novac u sefovima, a prodaja mini-sefova je porasla otkako je Banka Japana početkom ove godine uvela negativne kamate.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Šta stoji iza "turbo uzleta" Pro Tenta?

Iako je Pro Tent na kraju 2022. godine imao više od 8.600 radnika, najveći broj njih samo je formalno zaposlen u ovom preduzeću, a suštinski radi u Elektroprivredi Srbije.

Srbija nasuprot svetskog trenda

Nema države koja se ne hvališe najboljim kompanijama, stoga se i prave liste najvećih, bilo prema ukupnom poslovnom prihodu, bilo prema profitabilnosti.

Koja država EU je najzaduženija?

Javni dug zemalja Evrozone je na kraju četvrtog tromesečja 2023. godine pao sa 89,9 odsto u prethodnom kvartalu na 88,6 odsto, objavio je Evrostat.