Ljude baš briga ako nestane 75 odsto brendova

Ljudi ne bi marili, niti bi primetili ako bi 74 odsto brendova koje koriste jednostavno - nestalo.

To pokazuje najnovije istraživanje Havas Medija grupe pod nazivom "Svrsishodni brendovi".

Globalni direktor Havas Medija grupe, Dominik Delport, izjavio je za CNBC da je to posledica preterane komunikacije, odnosno bombardovanja potrošača reklamnim porukama.

"Imamo previše brendova, mogućnosti, tako da ljudi mogu vrlo lako da nađu alternativu a... preterana komunikacija ubija komunikaciju, tako da morate biti od koristi ljudima", rekao je on.

U svetu u kom se dnevno pošalje 500 miliona tvitova, napiše 4,3 milijarde postova na Fejsbuku i objavi 500 miliona sati videa na Jutjubu, uspeh mogu da postignu samo brendovi koji potrošačima isporučuju korisnost.

Istraživanje sprovedeno na 300.000 ispitanika u 33 države, koje je obuhvatilo 1.500 brendova iz 15 različitih industrija, pokazuje da je irelevanost 74 odsto brendova posledica činjenice da oni ne doprinose kvalitetu života potrošača.

Naime, 75 procenata učesnika ankete očekuje od brendova da više doprinesu kvalitetu njihovog života, a samo 40 odsto njih veruje da brendovi to i čine. Međutim, 60 odsto smatra da je sadržaj koji brendovi donose loš, irelevantan ili da ga uopšte nema. Da sadržaj brenda treba da zabavi, pruži rešenje ili omogući iskustvo smatra 84 odsto ispitanika.

Izveštaj je rezultirao rang listom najznačajnijih brendova, a u top 10 su Gugl, PejPal, VotsAp, JuTjub, Samsung, Mercedes Benc, Nivea, Majkrosoft, Ikea i Lego.

"...Ako pogledate sve te tehnološke brendove, oni su na vrhu rang liste. Zašto? Zato što čine moj život lakšim, u osnovi, i potpuno su besplatni. Sve te aplikacije su uglavnom besplatne za preuzimanje, a pružaju sjajne usluge", dodao Delport.

Prema njegovoj definiciji, koristan brend je funkcionalan, obezbeđuje vrednost za novac, čini život pojedinca lakšim, a uz to ima i pozitivan uticaj na zajednicu.

Zasebna studija konsultantske kuće Brend Fajnens, takođe objavljena ove nedelje, tvrdi da je Gugl najvredniji brend na svetu, koji je u 2016. godini porastao sa 88,2 milijarde na 109,4 milijarde dolara. Gugl je pretekao Epl, čija vrednost brenda sada iznosi 107,1 milijardu dolara, što je za 27 odsto manje nego prethodne godine, prenosi CNBC.

OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Cene benzina u SAD naglo porasle zbog napada na Iran

Cena galona benzina u SAD porasla je 11 centi preko noći, a gorivo je poskupelo i u nekim evropskim zemljama zbog višestrukih sukoba na Bliskom istoku, kojima je onemogućena isporuka nafte preko Persijskog zaliva.

Otkup automobila - Kako prodati auto za jedan dan?

Prodaja polovnog automobila u teoriji deluje lako - postavite oglas, sačekate kupca i to je to. U praksi, taj proces često traje nedeljama, uz beskrajne pozive, poruke, cenkanje i neozbiljne kupce koji "dolaze sutra".

Non stop štednja - prvi korak ka finansijskom miru

Ako čekate kraj meseca da na štednju stavite novac koji vam je ostao na računu, velika je šansa da ta štednja neće brzo napredovati jer troškovi se nekako uvek prilagode iznosu koji tokom meseca imate na računu.

Počinje Kopaonik biznis forum

Na Kopaoniku danas počinje 33. Kopaonik biznis forum sa centralnom temom "Industrijska politika u funkciji dugoročnog privrednog rasta Srbije".