Demografija ograničava penzije

Nakon uvećanja penzionog osiguranja sa 24,2 na 26,2 odsto bruto zarade zaposlenog i nepopularnog umanjenja penzija iznad 25.000 dinara pre tri godine, još uvek čak 35,12 odsto ukupnog prihoda Penzionog fonda čini novac transferisan iz budžeta.
Demografija ograničava penzije
Foto: Pixabay

Piše: Živan Lazić

Svaka vlast, pa i aktuelna u Srbiji, voli da obećava i sitnim ustupcima podgrejava nadu osiromašenim biračima. Tako se poslednjih nedelja moglo čuti o "osetnijem povećanju penzija".

Formalno, država može da poveća tako što će odustati od pojedinih neophodnih ulaganja, slično kao što partijskim aparatčicima kontinuirano uvećava broj zaposlenih u javnim preduzećima, a na račun investicija, pa nam komunalni sistemi sve više propadaju.

Oslonac je međugeneracijska saradnja

Pogedajmo, međutim, kako izgleda naš penzioni sistem, institucionalizovan kroz penzijsko-invalidski fond. Svaki zaposleni tokom radnog veka izdvaja 24,2, a od pre dve godine 26,2 odsto bruto zarade radi isplata tekućih penzija. Kada dospe u penzionersku dob i on će primati penziju od obaveznih uplata tada zaposlenih.

Naš sistem u celosti počiva na principu međugeneracijske solidarnosti: fond nema sredstava čijim plasiranjem bi obezbeđivao deo prihoda. Kako su uplate aktuelno zaposlenih nedovoljne da bi se isplatile sve penzije, prihod fonda se dopunjuje iz budžeta.

Ništa neobično, i u mnogo bogatijim državama penzionim fondovima se uplaćuje i iz budžeta. Naša nevolja je što je u nas dopuna povremeno dostizala i polovinu potreba, dok u evropskim zemljama ne premašuje 16, a cilj je da se postupno snizi na 11 odsto novca neophodnog za isplate penzija.

Pola penzija iz budžeta

U Srbiji je pre četiri sezone čak 48 odsto prihoda PIO fonda bilo iz budžeta. Prošle, 2016. godine 206 milijardi dinara, 35,2 odsto od 583,36 milijardi ukupnog prihoda je transfer iz državne kase. Taj novac bi se mogao upotrebiti za brojne nedostajuće investicije, pa nam iz Svetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda uporno poručuju da državnu pomoć lagano snižavamo na maksimalnih 18 odsto penzijskih isplata.

Naravno da niko ne očekuje da se preobražaj dogodi za godinu, dve ali bi "osamostaljivanje" moralo biti iz sezone u sezonu sve uočljivije. Uprkos činjenici da su penzije skromne, prošle godine prosečna je iznosila 23.488 dinara, u ovakvoj situaciji teško da se može naći prostor za povišice.

Ni uvećanje prihoda od uplata osiguranika poslednjih sezona, prošle godine za 15 milijardi dinara, ni činjenica da struktura penzionera nikada nije bila povoljnija, 62 starosnih, 17,5 odsto invalidskih i 20,5 odsto porodičnih, nisu dovoljni da u Fondu bude novca za uvećanje penzija.

Mnogo korisnika, premalo osiguranika

Protiv uvećanja rade i demografski trendovi. Pre pola veka je u Srbiji dolazilo i po pet i po osiguranika na jednog penzionera. Sada na svakog imamo tek 1,4 osiguranika.

U sistemu zasnovanom na međugeneracijskoj solidarnosti, jedini izvestan način za odložne isplate zarada, kako se pravno definišu mirovine, je rast uposlenosti i povećanje zarada radnika. Da bi srpski penzioni sistem poslovao sa samo 18 odsto dopune iz budžeta neophodno je da bude 3,1 osiguranika na jednog korisnika.

Međutim, i naši demografski trendovi su očajni. Kada bi se svi nezaposleni zaposlili i počeli uplaćivati penzijski doprinos, na jednog korisnika bi dolazilo tek 2,2 osiguranika.

Računica pokazuje da se održivost PIO fonda u Srbiji ne može postići bez sveobuhvatne nacionalne strategije usmerene kao ekonomskoj i demografskoj progresiji, a prvenstveno ka uvećanju zaposlenosti. Koliko je onda ovog leta odgovorno brbljati o povećanju penzija, uostalom kao i trtljati o uvećanju plata u javnom sektoru, nije teško proceniti.

  • Računica

    18.07.2017 14:09
    @Sale
    Ne zavisi visina penzije samo od računice vezane za visinu uplate i godina staža osiguranja.
    Visina penzije u Srbiji zavisi i od načina obračuna i godine penzionisanja..
    Bilo bi vrlo interesantno da se sve penzije obračunaju ISKLJUČIVO po proseku uplata CELOG staža osiguranja.
    To je osnovni problem,
    Različit obračun penzijskog proseka.Neki su privilegovaniji na račun ostalih diskriminisanih.
    Dajte svima isto, Zaštitniče gradjana,oglasi se.
  • JA

    17.07.2017 19:08
    @ Nj
    Pa ONI koji su donosili takve zakone o penzionisanju su baš ti ISTI PENZIONERI koji su opelješili PIO Fond.
    ONI doneli, ONI se penzionisali . 20 godina uplaćivali. Penziju 30 godina primaju po proseku samo poslednje godine službe ili deset najboljih godina. Pa malo po malo 10% uvećanje po Krkobabiću.
    Sada očekuju da JA budem solidaran.
    Fol, pokrao ih NEKO .
    Zato sada moram JA za NJIHOVE penzije da uplaćujem 45 godina.
    Solidarno naravno.
    Svoju penziju (čitaj pare) možda počnem da primam sa 65 godina života ili malčice nikad....
  • Иван Грозни

    17.07.2017 18:24
    Мислим да већина људи и нашој земљи не рауме једно од најважнијих питања, а то је начин исплате пензија. У тексту су на јасан начин описани основни проблеми. Ствар је у томе што ПИО фонд није фонд у правом смислу речу, фонд који прикупља новац од великог броја улагача и који затим портфолио менаџери улажу како би остварили одређени принос. Наш ПИО фонд је нека врста проточног бојлера. Узима новац од доприноса тренутно запослених и прослеђује га онима који су тренутно у пензији. Када број становника опада, када је запосленост ниска, сасвим је логично што су пензије овако мале. Да проблем буде већи, у будућности ће бити још мање. Зато они који говоре "ја сам уплаћивао у фонд, како могу да ми смање пензију" морају да схвате једну ствар. То што су уплаћивали није био вид штедње који ће се негде инвестирати, већ су од тих уплата пензију примали њихови родитељи, бабе и деде. Са сваком новом генерацијом која одлази у пензију, све је мање оних који пуне пензиони фонд. Значи, да би пензије порасле, потребно је да се повећају доприноси (што је тешко, ионако су високи), да се повећа број становника и запослених (што је скоро немугуће, с обзиром на демографске прилике) или да на остварујемо неке невероватне стопе привредног раста, веће него азијски "Тигрови" (што је такође мало вероватно). Значи, садашњи пензионери, заборавите на значајније повећање пензија до краја живота. Будући пензионери, вама преостаје једино да што више штедите, да стекнете неку имовину или се селите ван земље.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Mali: Od 1. maja jeftiniji gas za privredu

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da je jedan od najvažnijih rezultata upravo završene Misije MMF postignuta saglasnost u vezi sa promenom metodologije obračuna cene gasa za privredu.