U toku priprema softvera za pojednostavljenje plaćanja poreza

U Srbiji trenutno posluje nešto više od 116. 000 paušalaca, što je gotovo trećina svih privrednih subjekata, a preduzetnici koji plaćaju porez paušalno uglavnom se najviše žale na birokratske prepreke u poslovanju, komplikovane administrativne procedure i način oprezivanja.
 U toku priprema softvera za pojednostavljenje plaćanja poreza
Foto: Pixabay
Kažu da im problem predstavlja to sto na početku poslovanja ne znaju koja će im biti visina poreza i kada će im stići rešenje.
 
Imajući to u vidu, Radna grupa za unapređenje sistema paušalnog oporezivanja trenutno razmatra nacrt predloga za izradu aplikativnog softvera koji ce omogućiti automatizaciju poslovnog procesa i pojednostavljenje postupka utvrđivanja poreske obaveze preduzetnicima.
 
U Poreskoj upravi za Tanjug kažu da je ideja da se formira softver uz pomoć koga će na jednostavan način, preko portala Poreske uprave budućem preduzetniku moći da se dostavi informacija u vezi sa iznosom poreske obaveze u slučaju otvaranja preduzetnicke radnje, odnosno koliko bi iznosili porezi i doprinosi za novoosnovane preduzetnike, čime bi se postupak donošenja rešenja pojednostavio i bio kraći.
 
Takode, softver bi trebalo da donosi rešenja postojećim preduzetnicima, što će u značajnoj meri pojednostaviti administriranje Poreske uprave, smanjiti troškovi i povećati efikasnost poslovnog procesa. U Poreskoj upravi kažu da se uskoro očekuje finaliziranje predloga i nakon toga rad na izradi softvera koji će omogućiti donošenje rešenja preduzetnicima paušalcima za narednu poslovnu godinu.
 
Inače, najviše paušalaca je među taksistima, pravnicima i frizerima, a stručnjaci ukazuju da se za ovaj oblik poslovanja često odlučuju oni koji tek započinju svoj biznis i freelanceri.
 
Prema podacima Centra za istraživanje javnih politika, freelanceri se u najvećem broju registruju kao paušalci u oblasti programiranja, kreativne industrije ili prevodilačkih usluga.
 
Osnivač aplikacije pausal www.pausal.rs Sofija Popara Parmaković objašnjava da je važno što je pokrenuta inicijativa da se problemi i različita tumačenja otklone novom aplikacijom Poreske uprave, koja bi trebalo da omogući predviđanje visine poreskog rešenja preduzetnicima i jasnije definiše kriterijume za utvrđivanje visine paušalnog oporezivanja.
 
U praksi se često dešavaju još neke nelogičnosti koje bune one koji pokreću posao u sistemu paušalnog oporezivanja.
 
"Zanimljiv je primer dva brata koja su registrovana okvirno u isto vreme, na istoj adresi i bave se istom delatnošću, za koje je zadužen isti inspektor, ali se njihova poreska rešenja razlikuju za nekoliko hiljada", navodi primer Sofija Popara. Takođe, dešavalo se za neke delatnosti da jedan inspektor odobri paušalno oporezivanje, a drugi ne, zbog različitog tumačenja Uredbe o paušalnom oporezivanju.
 
Problem neretko predstavlja i nedostatak informacija. Sagovornica kaže da je nekad veoma teško pronaći informacije koje su neophodne za poslovanje, a i kada se pronađu, često su nerazumljive nekom ko nije upoznat sa materijom, zbog čega su paušalci nekad prinuđeni da angažuju knjigovođu, iako im on nije neophodan.
 
Postoje određene delatnosti kojima se preduzetnik ne može registrovati kao paušalac i one su definisane Uredbom o paušalnom oporezivanju. Odnose se na marketing, knjigovodstvo i računovodstvo, trgovinu na veliko i malo. Takođe, preduzetnik koji ostvaruje više od šest miliona dinara prihoda godišnje ne može biti paušalac.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Povećane devizne rezerve Srbije

Bruto devizne rezerve zemlje su na kraju aprila iznosile 25,1 milijardu evra, što je najviši nivo krajem meseca od 2000. godine, od kada se prate podaci na taj način.