Od devet velikih industrijskih centara u Srbiji ostao samo jedan

Novoizrađena strategija urbanog razvoja Vlade Srbije za narednu deceniju daje precizan presek trenutnog stanja i izazova života u Srbiji, pišu "Novosti".
Na oko devet odsto gradskog područja Srbije odvija se više od 90 odsto ekonomskih aktivnosti. Zato je razvoj urbane ekonomije ključni faktor za vođenje nacionalne politike, kaže se u strategiji, a prenose Novosti.
 
Industrijska zaposlenost u Srbiji od 1996. do 2016. godine smanjena je sa 813.195 na 393.906 radnika, odnosno 51,6 odsto. U tom periodu smanjen je broj velikih industrijskih centara sa devet na jedan, a srednje veličine sa 17 na četiri. Broj industrijskih centara sa pet do 10 hiljada zaposlenih smanjen je sa 26 na 12, a broj malih sa 125 na 59.
 
Podaci Evrostata, piše list, pokazuju da je u 2013. udeo stambeno izrazito ugrožene populacije u Srbiji iznosio 16,4 odsto, a čak 25,2 odsto među domaćinstvima u riziku od siromaštva. Stopa prenaseljenosti stanova u 2013. bila je iznad 50 procenata.
 
Kako prenosi list, osnovni problemi razvoja urbane ekonomije su zaostajanje u privrednim kapacitetima, snažna deindustrijalizacija praćena slabom reindustrijalizacijom u izvesnom broju gradskih naselja, relativno visoka nezaposlenost i slaba konkurentnost.
 
Problemi su i odliv visokostručnog kadra, siromaštvo, zaostajanje u tehničkom napretku, slaba i nekoherentna privreda i nedostatak alternativnih koncepata razvoja zasnovanih na znanju i „zelenoj“ ekonomiji.
 
Najveća odgovornost za urbani razvoj je na opštinama i gradovima. Međutim opštine kubure sa finansijama. Strategija konstatuje da je ukidanje naknade za korišćenje građevinskog zemljišta i njeno integrisanje u porez na imovinu doprinelo slabljenju budžetskog potencijala lokalnih samouprava. Istovremeno, pišu "Novosti", zaduženost je na lokalu porasla 37 odsto u periodu od 2013. do 2016. godine - sa 93,1 na 127,6 milijardi dinara.
 
Prema podacima RGZ iz ove godine, bilo je 6.953 kvadratna kilometra i 51 hektar građevinskog zemljišta što je oko devet odsto ukupne teritorije Srbije, kaže se u dokumentu.
 
Mobilnost stanovništva u Srbiji manja je dva do tri puta u odnosu na razvijene evropske države.
  • genocid

    15.07.2019 09:08
    genocid
    ludilo. istrebljenje. genocid. i ovi koji sa vlasti saučestvuju u genocidu sopstvenih ljudi!
  • Dejan

    14.07.2019 11:06
    serbij
    pa kad grozje posatane gvozje ! Sreca pa bravar lose cuo pa slucajno napravili livnicu pored Dunava al su sav profit izgubili tako sto su sve slali za Sevojno da to valjaju ! Napisite isto tako da je EU platila papreno za svaku ugasenu seceranu, zna se i cifra, desetine miliona eura su u pitanju ! Tako da se sve ovo strateski unapred radilo po planu,isto kao i bombardovanje, samo kroz dnevnik 2 sve to izgleda drugacije !

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Mali: Srpska ekonomija raste uprkos izazovima

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas na prolećnom zasedanju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Grupacije Svetske banke da srpska ekonomija raste, uprkos izazovima.

Smanjene devizne rezerve NBS

Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da su bruto devizne rezerve na kraju marta ove godine bile 24,9 milijardi evra, što je u odnosu na kraj prethodnog meseca smanjenje za 89,3 miliona evra.