Od devet velikih industrijskih centara u Srbiji ostao samo jedan

Novoizrađena strategija urbanog razvoja Vlade Srbije za narednu deceniju daje precizan presek trenutnog stanja i izazova života u Srbiji, pišu "Novosti".
Na oko devet odsto gradskog područja Srbije odvija se više od 90 odsto ekonomskih aktivnosti. Zato je razvoj urbane ekonomije ključni faktor za vođenje nacionalne politike, kaže se u strategiji, a prenose Novosti.
 
Industrijska zaposlenost u Srbiji od 1996. do 2016. godine smanjena je sa 813.195 na 393.906 radnika, odnosno 51,6 odsto. U tom periodu smanjen je broj velikih industrijskih centara sa devet na jedan, a srednje veličine sa 17 na četiri. Broj industrijskih centara sa pet do 10 hiljada zaposlenih smanjen je sa 26 na 12, a broj malih sa 125 na 59.
 
Podaci Evrostata, piše list, pokazuju da je u 2013. udeo stambeno izrazito ugrožene populacije u Srbiji iznosio 16,4 odsto, a čak 25,2 odsto među domaćinstvima u riziku od siromaštva. Stopa prenaseljenosti stanova u 2013. bila je iznad 50 procenata.
 
Kako prenosi list, osnovni problemi razvoja urbane ekonomije su zaostajanje u privrednim kapacitetima, snažna deindustrijalizacija praćena slabom reindustrijalizacijom u izvesnom broju gradskih naselja, relativno visoka nezaposlenost i slaba konkurentnost.
 
Problemi su i odliv visokostručnog kadra, siromaštvo, zaostajanje u tehničkom napretku, slaba i nekoherentna privreda i nedostatak alternativnih koncepata razvoja zasnovanih na znanju i „zelenoj“ ekonomiji.
 
Najveća odgovornost za urbani razvoj je na opštinama i gradovima. Međutim opštine kubure sa finansijama. Strategija konstatuje da je ukidanje naknade za korišćenje građevinskog zemljišta i njeno integrisanje u porez na imovinu doprinelo slabljenju budžetskog potencijala lokalnih samouprava. Istovremeno, pišu "Novosti", zaduženost je na lokalu porasla 37 odsto u periodu od 2013. do 2016. godine - sa 93,1 na 127,6 milijardi dinara.
 
Prema podacima RGZ iz ove godine, bilo je 6.953 kvadratna kilometra i 51 hektar građevinskog zemljišta što je oko devet odsto ukupne teritorije Srbije, kaže se u dokumentu.
 
Mobilnost stanovništva u Srbiji manja je dva do tri puta u odnosu na razvijene evropske države.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • genocid

    15.07.2019 09:08
    genocid
    ludilo. istrebljenje. genocid. i ovi koji sa vlasti saučestvuju u genocidu sopstvenih ljudi!
  • Dejan

    14.07.2019 11:06
    serbij
    pa kad grozje posatane gvozje ! Sreca pa bravar lose cuo pa slucajno napravili livnicu pored Dunava al su sav profit izgubili tako sto su sve slali za Sevojno da to valjaju ! Napisite isto tako da je EU platila papreno za svaku ugasenu seceranu, zna se i cifra, desetine miliona eura su u pitanju ! Tako da se sve ovo strateski unapred radilo po planu,isto kao i bombardovanje, samo kroz dnevnik 2 sve to izgleda drugacije !

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Zbog čega banke odbijaju zahteve za olakšice?

U prva tri meseca ove godine građani su bankama podneli zahteve za olakšice za ukupno 2.321 kredit ukupne vrednosti 2,3 milijarde dinara. Banke su odbile 21 odsto zahteva za olakšice, zbog čega?

Kako izgleda struktura stranih investicija u Srbiji?

Na prvi pogled, podaci o stranim direktnim investicijama u Srbiji deluju ohrabrujuće, do maja ove godine neto priliv je iznosio 596 miliona. Međutim, detaljniji uvid u strukturu tih investicija pokazuje drugačiju sliku.

Da li ćete dočekati penziju?

Najstariji žitelji Srbije željno iščekuju jesen, već sredinom septembra svaki penzioner dobiće jednokratni prihod u visini, zavisno od penzije, između 20.000 i 35.000 dinara.

Rast BDP-a Srbije u drugom kvartalu 3,6 odsto

Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 3,6 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.