Pandemija će dovesti u pitanje brojna radna mesta, upitno finansiranje socijalnih programa

Profesor Fakulteta političkih nauka Zoran Stojiljković izjavio je da je epidemija virusa korona promenila i politiku i ekonomiju i socijalne odnose i postojeće trendove stavila u veliko iskušenje.
Pandemija će dovesti u pitanje brojna radna mesta, upitno finansiranje socijalnih programa
Foto: 021.rs

"Pandemija će sigurno, kao i kriza ponude i potražnje dovesti u pitanje brojna radna mesta, učiniće da autoritarne tendencije u društvu budu naglašenije, ali će biti pitanje šta će biti sudbina procesa rada i kakve promene možemo očekivati u strukturi zaposlenih i promene za građane", rekao je Stojiljković uoči počettka Sabora politikologa.

Komentarišući položaj radnika posle pandemije, Stojiljković je rekao kako očekuje da će doći do nove krize i fleksibilizacije radnih odnosa, ako se ne bude povezala zaštita radnih mesta sa pravima za sve radno angažovane i zaštitom za sve socijalne kategorije.

Profesor FPN Dušan Pavlović ukazao je da su najveće promene došle u ekonomskoj sferi i sferi socijalnih odnosa.

"Ekonomija ne može više da funkcioniše u onom kapacitetu u kojem je funkcionisala ranije, a to ima posledice na socijalnu politiku, zato što ne možete da generišete državne prihode kojima možete da finansirate socijalne programe, a to ima posledica po političke odnose", rekao je Pavlović.

On je ocenio da će to dovesti do nove distribucije moći.

"Očigledno je da u nekim zemljama postoji veliko raspoloženje da se narod podigne protiv vlasti optužujući je za sve veću kontrolu. Moguće je da, ukoliko vlast ne bude reagovala adekvatno, oni još više ojačaju", rekao je Pavlović.

On je ukazao da do sada ti pokreti završavaju sve na nivou protesta, osim u SAD, gde je došlo do ozbiljnih sukoba demonstranata i vlasti, gde su umešani i dodatni faktori - poput rasnog faktora, dok u Evropi i Aziji trendovi nisu destabilišući, što ne mora da znači da će takvi i ostati.

Sabor politikologa ove godine se održava na Fakultetu političkih nauka, a ovogodišnja tema je "Političke posledice pandemije".

  • mikrob

    27.09.2020 06:58
    Neko je trebao mnogo ranije da presece i da se drustvo ranije vrati u normalu, trebalo je samo drzati fizicku distancu a ne socijalnu distancu, trebalo je samo bolesne izolovati. Nesposobnost vlada da donose odluke na vreme i korupcija svih nivoa su doveli do ovoga. Sve je tacno, umire se, ali to nije nikad sprecilo drustvo da nastavi zivot. Zato je jasno da je ovo glupost i da se iza ipak kriju neke druge agende i mesetari - isti oni koji finansiraju ratove i upravljaju nasim ekonomijama... Ovaj svet nije tako naivno uredjen kako nam predstavljaju...
  • milicica

    26.09.2020 23:48
    ne samo pandemija
    Vec profesore kad neko za 24 casa radi na tri radna mesta i dobija debelu platu kao vi recimo na fakultetu ,sindikatu godinama, upravnim odborima a njih bar jos dvoje bi mogli lepo zaradjivati. Niste vi jedini ima ih takvih hiljadama e kad vas ne bude bilo bile bi hiljade dobrih plata i radnih mesta.
  • x

    26.09.2020 22:25
    y
    ono kad politikolog zna da vozi i spejs šatl, samo još nije probao.
    ostavi se, čoveče, ekonomije i radnih odnosa i procene pandemije na sve to zajedno, niti si školovan za to, niti imaš uvid u privredne procese, maksim po diviziji.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Mali: Srpska ekonomija raste uprkos izazovima

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas na prolećnom zasedanju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Grupacije Svetske banke da srpska ekonomija raste, uprkos izazovima.

Smanjene devizne rezerve NBS

Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da su bruto devizne rezerve na kraju marta ove godine bile 24,9 milijardi evra, što je u odnosu na kraj prethodnog meseca smanjenje za 89,3 miliona evra.