Fabrike u Srbiji se zatvaraju i sele u isplativiju Afriku - radnik "jeftiniji" u Tunisu
Slavljene su najave dolaska, svaki kamen temeljac, prva zapošljavanja i prvi krug proizvodne trake.
Foto: Pixabay
Investitori iz radno intenzivnih grana birali su Srbiju zbog položaja, dostupne radne snage, njene cene, ali i svesrdne podrške države. Dolazeći kod nas iza sebe su ostavljali prazne pogone u nekim drugim zemljama. Forbes Srbija piše da računica više nije na strani Srbije. Sada gledaju preko Sredozemnog mora. Merkaju Tunis, Maroko, Egipat...
Sa juga Srbije od početka godine stižu uznemirujuće vesti. Investitori smanjuju broj radnika. I neretko zatvaraju čitave pogone. Kentaur, Leoni, Gruner, Beneton, Džonson elektrik... Po pravilu reč je o tekstilnoj industriji i auto-komponentašima.
Tekstilci izgubili narudžbine
Poslovanje poslednjih meseci racionalizuju veliki strani investitori. Poslednji primer u nizu odskače od pravila. Reč je o pogonu Trendteksa u Beloj Palanci. Ona je "uljez" u ovoj priči samo po činjenici da je reč o domaćoj fabrici čiji je vlasnik nemački državljanin.
Tekstilnu kompaniju je u Prijepolju osnovao Šućko Hadžijakupović. U Beloj Palanci je ogranak. Prema dostupnim podacima, firma ima 130 zaposlenih. Prošle godine su ostvarili blizu 800.000 evra poslovnih prihoda, ali je gubitak iznosio oko 493.000 evra.
"To je naša firma koja radi tkanine i radne uniforme. Uglavnom za nemačko tržište. Problem je kriza u Evropi. Tražnja na nemačkom tržištu je sve manja i problematična je. Propadaju dugogodišnji ugovori za radne uniforme. Nemaju tržište", objašnjava za Forbes Srbija Milorad Vasiljević, bivši sekretar Udruženja za tekstil, kožu i obuću Privredne komore Srbije.
Najava katanca u Beloj Palanci stigla je, a da se još nije slegla prašina zbog naprasnog zatvaranja slične, ali veće fabrike u Vranju. Radnici u danskom Kentauru došli su početkom nedelje na posao, baš kao i svaki dan. Ali tog dana, ulazak u fabriku im jednostavno nije dozvoljen. Tako su saznali da je računica poslodavca pokazala da im poslovanje u Srbiji više ne garantuje isti profit. Bez posla je ostalo više od 250 ljudi.
Dance porazilo "drastično povećanje minimalnih zarada"
Izvršna direktorka danskog proizvođača Mie Korg je poručila da je fabrika u Vranju zatvorena zbog značajnog deficita koji firma beleži i loših projekcija na tržištu rada za ovu i narednu godinu.
"Morali smo brzo da reagujemo na nedavne promene i projekcije na tržištu rada - drastično povećanje minimalnih zarada", kazala je Korg u pisanoj izjavi za portal Slobodna reč.
Od oktobra minimalac u Srbiji se kreće od oko 53.000 do 62.000 dinara, zavisno od broja radnih sati. Od januara će biti od 59.000 do 68.000 dinara.
Kentaur je, inače, prošlu godinu završio sa 5,8 milioa evra poslovnih prihoda. Svega jedan odsto manje nego u 2023. Neto dobit je iznosila oko 60.000 evra.
"I u slučaju Kentaura i drugih stranih investitora problem su manje narudžbine. U Nemačkoj je kriza. Ono što se odmah manje kupuje su tekstilni proizvodi. Drugi razlog je povećanje cene rada u Srbiji. I sada odlaze u Afriku. Tunis im je atraktivan. Radnik ih tamo košta 50 odsto manje nego kod nas. A tekstilnu industriju nije teško preseliti. Ovo govorim o konfekciji koja radi taj jeftini program", dodaje Vasiljević.
Moda se još drži
Sve ovo još ne važi za proizvođače nešto vrednije garderobe. I oni trpe, ali izdržavaju.
"Ostale su nam nemačke firme u Leskovcu, proizvođači čarapa Falke, kao i pogon u Ivanjici, takođe Nemci. Ostala je turska firma u Nišu i Kraljevu. Govorim o kompanijama koje zapošljavaju više od 1.000 ljudi. Ostali su proizvođači čarapa. Pronašli su način da rade na našem tržištu. Oni u sektoru gde su niže cene imaju problem da isplate plate u Srbiji. Došli su iz interesa. Kada je prošao obavezan rok za subvencije, oni odlaze", kaže Vasiljević.
S druge strane, uveren je da će tekstilci brzo naći posao. Mona je, kaže, otvorila pogon i Jumko angažuje. Rade i manje zanatske krojačnice.
Strogo hronološki se ne uklapa, ali još jedan veliki tekstilac završio je svoje poslovanje na jugu Srbije. Beneton je pogon u Nišu zatvorio u februaru ove godine. Oko 900 ljudi je ostalo bez posla. Beneton je u 2024. imao oko 30,8 miliona evra poslovnih prihoda i gubitak od 2,7 miliona evra.
Otkazuju i auto-dobavljači
Zbog nedostatka dugoročne, strateški i finansijski održive perspektive, Leoni je odlučio da do kraja 2025. godine obustavi proizvodnju u svojoj fabrici u Malošištu.
"Glavni razlog za ovu odluku je što fabrika u Malošištu radi sa značajnim gubitkom. To ne dozvoljava kompaniji Leoni da u ovoj fabrici na isplativom nivou nastavi svoju pretežno manuelnu proizvodnju. Situaciju dodatno otežava pad evropske automobilske industrije", objasnila je svoj potez sama kompanija.

Oni su u toj fabrici radili prethodnih 11 godina. Bez posla ostaje ukupno oko 1.900 ljudi. U septembru je otpušteno prvih 400.
Leoni proizvodi žičane sisteme za evropsku automobilsku industriju. Ima još fabrike u Prokuplju, Nišu i Kraljevu. One za sada opstaju.
Kompanija Leoni je prošle godine imala više od 11.000 zaposlenih i skoro 384 miliona evra poslovnih prihoda. Neto dobit je bila vredna 7,5 miliona evra.
Evropska autoindustrija posustaje
Glavni negativni faktor koji pogađa autoindustriju u Evropi, još od pandemije kovida, kako objašnjava za Forbes Srbija profesor Dušan Marković sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu, jeste pad tražnje. Ona je prošle godine, objašnjava on, bila na nivou iz 1993. godine. I nema naznaka da će se stvari promeniti.
A naše kompanije iz ovog sektora dobavljači su baš te posrnule evropske autoindustrije.
"Evropa je izgubila konkurentnost u proizvodnji. Pogoni su sve manje iskorišćeni. Pred koronu u njima je proizvedeno 18 miliona automobila. Prošle godine ih je bilo 14 miliona, a neke su procene da će ove godine biti oko 12 miliona", kaže Marković za Forbes Srbija.
Kompanije koje posluju u Srbiji u ovoj grani su baza za snadbevanje pogona u Evropi. I to je trenutno najveći problem.
Niskokvalifikovana radna snaga
"Imali smo veliki broj nekvalifikovanih nezaposlenih ljidi. Strategija je bila da se privuku radno intenzivne delatnosti koje mogu da zaposle ljude. U fabrikama ima više desetina ljudi sa osnovnom školom. Zarade rastu, kurs je manje više fiksan. Samim tim i Srbija postaje skupa lokacija, a oni stvaraju nisku dodatu vrednost. I kompanije se sele u Severnu Afriku", pojašnjava Marković.
Ono što nam još ide na ruku, kako dodaje Marković, u tim zemljama radnici još nemaju kompetencije za složenije poslove. Ali to neće trajati dugo. Dovoljno je podsetiti se da je i Leoni, pre nego što je došao u Srbiju, promenio nekoliko lokacija u Rumuniji.
Ono što nam ne ide na ruku je da rešenje nije jednostvno i ne nazire se.
"Višestruko je problematična situacija. Možda je trebalo nešto uraditi pre pet godina. Sada su eksterni faktori negativni. Šansa da se preorijentišemo na pogone u Kini je vrlo mala. Jedino što može da bude, to je tek u naznakama, da se u pogonima koji već postoje proizvodi nešto drugo. Mogla bi da se proizvodi neka elektronika", kaže Marković.
Zbog nepovoljne situacije na tržištu automobilske industrije u septembru je i Gruner smanjio broj radnika u pogonu u Vlasotincu. Nemačka fabrika otvorena je u 2017. godine, a nakon otvaranja novog pogona u toj fabrici bilo je zaposleno 750 radnika.
Pre toga, Džonson elektrik je u februaru počeo da nudi radnicima sporazumni raskid. Cilj je da smanje radnu snagu za 16 odsto, odnosno 350 radnika.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Generalni direktor NIS-a: "Akcionari vode pregovore, kompanija nastavlja stabilno poslovanje"
18.11.2025.•
0
Generalni direktor Naftne industrije Srbije (NIS) Kiril Tjurdenjev obratio se večeras zaposlenima i obavestio ih da akcionari te kompanije "aktivno vode pregovore sa svim zainteresovanim stranama".
Macut i Đedović Handanović: Snabdevanje energentima stabilno, dopremaju se tone naftne, benzina i dizela
18.11.2025.•
4
Premijer Đuro Macut razgovarao je sa ministarkom rudarstva i energetike Dubravkom Đedović Handanović o situaciji u tom sektoru i merama koje država preduzima kako bi se ublažile posledice sankcija NIS-u.
Može li se sačuvati NIS?
18.11.2025.•
10
Teška su vremena, ratuje se na bezbroj lokacija širom globusa.
Kako bi izgledala nacionalizacija NIS-a - da li je uopšte moguća
18.11.2025.•
8
Rasplet u vezi sa sankcijama NIS-u morao bi uskoro da se reši, ali i dalje nema jasnih naznaka kako.
Mađarski ministar: MOL bi mogao da preuzme deo akcija NIS-a
17.11.2025.•
11
Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto je izjavio da bi mađarska naftna kompanija MOL mogla da preuzme deo Naftne industrije Srbije (NIS) koja je pod sankcijama SAD zbog ruskog vlasništva.
Evropska komisija: Ekonomija Srbije znatno usporila
17.11.2025.•
8
Evropska komisija (EK) danas je objavila jesenje ekonomske prognoze.
Vlasnici benzinskih pumpi: Do 1. decembra snabdevanje gorivom stabilno, dalje je neizvesno
17.11.2025.•
7
Vlasnici najbrojnijih benzinskih pumpi u Srbiji, posle Naftne industrije Srbije (NIS), rekli su da će do 1. decembra biti dovoljno goriva.
Ministarka trgovine: Uredba o maržama naterala trgovce da budu efikasniji
17.11.2025.•
6
Najavljeno zatvaranje jednog broja objekata trgovinskog lanca Delez u Srbiji delom je posledica uredbe o ograničenju marži, ali ne kao negativna posledica te uredbe, izjavila je ministarka trgovine Jagoda Lazarević.
Stručnjak za energetiku: Biće goriva, ali je pitanje koliko će ono koštati
17.11.2025.•
6
Stručnjak za energetiku Miloš Zdravković izjavio je da ne očekuje probleme sa snabdevanjem gorivom na pumpama, ali da je pitanje koliko će ono koštati.
Macut o NIS-u: Nema razloga za brigu, država intenzivno radi da obezbedi dodatne kanale snabdevanja
17.11.2025.•
4
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut izjavio je da će država u narednim danima intenzivno raditi sa svim partnerima kako bi obezbedila dodatne kanale snabdevanja gorivom i očuvala sigurnost za građane i privredu.
Kineski proizvođač automobila razmatra otvaranje fabrike u Srbiji: Šta bi to donelo našoj zemlji?
17.11.2025.•
34
Kineska kompanija "Čeri", jedan od najvećih proizvođača vozila u toj zemlji, razmatra Srbiju kao potencijalno mesto za otvaranje svoje druge fabrike u Evropi.
Zato što Bugarska uvodi evro: Lev od 1. januara neće biti na kursnoj listi NBS
17.11.2025.•
0
Bugarski lev od 1. januara 2026. godine neće biti na listi valuta kojima se trguje na deviznom tržištu Srbije, jer Bugarska ulazi u zonu evra.
Bajatović o NIS-u: Srbija spremna da podrži svaki predlog Rusa
17.11.2025.•
16
Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović rekao je da će Srbija podržati svaki predlog ruske strane - da proda NIS nekom trećem, da će ponuditi da otkupi NIS - ali da naftna industrija mora da radi.
Stručnjaci o NIS-u: Imali smo 300 dana, ništa nismo uradili
17.11.2025.•
19
Ekonomski stručnjaci saglasni su da je sudbina NIS-a trenutno najopasnija tačka spoljnopolitičkog i ekonomskog pritiska na Srbiju.
Samsung će investirati 310 milijardi dolara za razvoj AI
16.11.2025.•
3
Južnokorejski konglomerat Samsung predstavio je petogodišnji investicioni plan od 310 milijardi dolara (267 milijardi evra) kako bi zadovoljio rastuću potražnju podstaknutu globalnim usponom veštačke inteligencije (AI).
Strane kompanije i otpuštanja radnika: "Naša strategija privrednog razvoja praktično ne postoji"
16.11.2025.•
16
Gotovo da od početka oktobra nije prošla nedelja bez vesti da je neka fabrika u Srbiji zatvorena, a pojedine kompanije su navele da su razlozi visoki troškovi povećanja minimalca.
Radosavljević: Odluka koja treba da se donese o NIS-u nije teška za državu, nego za vlast
16.11.2025.•
21
Na današnjoj sednici Vlade poručeno je da rešenje za NIS mora da se nađe u narednih sedam dana i da je država spremna da preplati NIS ukoliko pregovori Rusa sa trećom stranom propadnu, da bi izbegla nacionalizaciju.
Fiskalni savet o budžetu: Nejasno poskupljenje velikih projekata i smanjenje troškova za rezerve nafte i gasa
16.11.2025.•
2
Predsednik Fiskalnog saveta, Blagoje Paunović rekao je da će fiskalni deficit Srbije prema predloženom budžetu za 2026. godinu iznositi 337 milijardi dinara ili 2,9 milijardi evra.
Gugl će investirati 40 milijardi dolara u Teksas
16.11.2025.•
0
Kompanija Gugl saopštila je da će do 2027. godine investirati 40 milijardi dolara u Teksas kako bi izgradio novu infrastrukturu za "dematerijalizovanu informatiku" (Cloud) i veštačku inteligenciju (AI).
Juroklir ne isključuje mogućnost da tuži EU u slučaju konfiskacije ruskih sredstava
16.11.2025.•
1
Juroklir, institucija koja upravlja ruskom imovinom zamrznutom u Evropi, nije isključio mogućnost tužbe protiv Evropske unije (EU) u slučaju konfiskacije ruskih sredstava, preneo je pariski list Mond.
Vučić i ministri na vanrednoj sednici Vlade o sankcijama NIS-u
16.11.2025.•
10
Vlada Srbije održaće danas sednicu u Palati Srbija, na koju su pozvani i svi direktori javnih preduzeća.
Komentari 36
Dusan
Malobabic
SD
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar