Od svih evropskih zemalja, najviše se radi u Crnoj Gori i to 44,5 sati nedeljno, govore podaci Evrostata.
Foto: Pixabay
Podaci pokazuju da je broj radnih sati u Crnoj Gori povećan tokom pandemije koja je celu evropsku ekonomiju snažno uzdrmala prošle godine, prenosi portal Investitor.me.
Zanimljivo je da prvih deset "najvrednijih nacija" pretežno čine balkanske zemlje.
Na drugom mestu je Srbija, gde se prosečno radi 42,6 sati nedeljno, a više od 40 sati tokom nedelje rade još Grci - 41,4 sata.
Slede Makedonci (39,6 sati), Bugari, Poljaci i Slovenci (po 39,1 sat sedmično), Rumuni (38,9 sati), Slovaci (38,8) i Hrvati (37,9 sati).
Prema podacima Evrostata, u Nemačkoj se prosečno tokom radne sedmice radi 34,2 sata, u Francuskoj 36,3, Italiji 35,6, a u Španiji 36,4 sata.
U videu pogledajte statistiku u prethodnim godinama.
Ne znam kako je u drugim drzavama
ali u Srbiji, juzno od Beograda, radi se minimalno 54 sati nedeljno, a 70 posto malih firmi se radi 70 do 80 sati nedeljno.
Taj lodatak je poznat nadleznima, ali svakako da se ćuti.
U firmi gde ja radim, radi se 66 sati nedeljno, a placa se 40 sati
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Međunarodni stručnjak za energetiku Dušan Vasiljević izjavio je da Srbija u pregovorima sa MOL-om oko preuzimanja većinskog udela u NIS-u mora da insistira na tome da država ima kontrolu nad kompanijom.
Da nije ministarke energetike Dubravke Đedović i njenog obraćanja domaćoj javnosti, što u medijima, što na svojim društvenim mrežama, o pregovorima za novog vlasnika NIS-a gotovo ništa se ne bi ni znalo.
Kada se uporedi zvanični narativ koji se predstavlja građanima Srbije sa realnim brojevima, vidi se da mi kao društvo nazadujemo, rekao je za Insajder ekonomista i bivši partner Mekinzija Ivan Ostojić.
Republička direkcija za robne rezerve raspisala je javnu nabavku za skladištenje, čuvanje i obnavljanje rafinisanog šećera, procenjene vrednosti 20,16 miliona dinara.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da su održani sastanci sa operativnim i pravnim timovima MOL-a u vezi sa preuzimanjem ruskog udela u NIS-u.
Cena goriva i maziva za lični trasport u Evropskoj uniji značajno je porasla u martu ove godine i to 12,9 odsto u poređenju sa istim mesecom prošle godine, saopštila je danas Evropska kancelarija za statistiku Eurostat.
Generalni direktor Folksvagena Oliver Blume najavio je danas značajno smanjenje proizvodnih kapaciteta za još milion vozila, pošto je naveo da su raniji planovi prodaje postali nerealni u aktuelni tržišnim okolnostima.
Početkom februara ove godine, Vlada je u okviru redovnog usaglašavanja sa prosečnom inflacijom iz 2025. povećala akcize na gorivo koje su za bezolovni benzin utvrđene na 72 a za dizel na 74,04 dinara po litru.
Ministarstvo finansija pokrenulo je javnu raspravu o Nacrtu zakona o preuzimanju akcionarskih društava, koji donosi promene u načinu na koji se kompanije preuzimaju na domaćem tržištu kapitala, objavio je portal eKapija.
Ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović objavila je posle sastanka sa prvim čovekom MOL-a da "dogovori o prodaji NIS nisu laki" i da postoje crvene linije "koje ne možemo da pređemo".
Novoosnovana kompanija Alta retail vlasnika Davora Macure platila 40 miliona evra za Idea markete i još četiri firme koje su u Srbiji poslovale pod okriljem hrvatske Fortenova grupe, piše danas Nedeljnik.rs.
Da li je ikada postojala namera da se akcize na naftne derivate smanje za 60 odsto kako je to predsednik Srbije Aleksandar Vučić nedvosmisleno ustvrdio 20. marta? Navodeći, pritom, da će se to desiti koliko odmah.
Rastuća nejednakost u prihodima i javno demonstriranje moći milijardera podstiču zahteve za uvođenje novih poreza za najbogatije pojedince na svetu. Može li se bogatstvo ikada pravedno oporezovati?
Građani Srbije nastavili su da se zadužuju i u martu, pa je njihov ukupni dug prema bankama, prema izveštaju Kreditnog biroa, dostigao 2.006,7 milijardi dinara.
Ključni ekonomski problem je što kao država nismo znali šta hoćemo, pa su se umesto ulaganja u poslove koji donose tehnički progres privlačile strane investicije koje su razvijale takozvane doradne ili periferne poslove.
Komentari 4
Slucaj
ja
ali u Srbiji, juzno od Beograda, radi se minimalno 54 sati nedeljno, a 70 posto malih firmi se radi 70 do 80 sati nedeljno.
Taj lodatak je poznat nadleznima, ali svakako da se ćuti.
U firmi gde ja radim, radi se 66 sati nedeljno, a placa se 40 sati
Musa kesedzija
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar