Danska vlada želi da stranci rade kako bi dobijali socijalnu pomoć

Danska vlada predstavila je danas predlog čiji je cilj da stranci i ljudi migrantskog porekla rade 37 sati nedeljno u zamenu za socijalne naknade.
Danska vlada želi da stranci rade kako bi dobijali socijalnu pomoć
Foto: Pixabay
U predlogu socijaldemokratske vlade navodi se da "još uvek ima previše ljudi, posebno onih koji nemaju zapadno poreklo, a koji nemaju posao".
 
"Ukoliko dođete u Dansku, morate da radite i izdržavate sebe i svoju porodicu", dodaje se u predlogu.
 
Kako se navodi, još uvek nije određen datum kada će parlament koji ima 179 poslanika glasati o tom predlogu.
 
Iako socijaldemokrate nemaju većinu, verovatno bi im bila potrebna podrška zakonodavaca desnog centra da usvoje ovaj predlog.
 
Maj Viladsen iz opozicione Crveno-zelene alijanse, nazvala je tu ideju "glupom".
 
"Temelj našeg društva socijalne zaštite je jaka zaštitna mreža", napisala je ona na Tviteru.
 
Mnoge žene stranog porekla ostaju van tržišta rada, posebno žene koje imaju korene na Bliskom istoku, u Severnoj Africi, Avganistanu, Pakistanu i Turskoj, navodi se u predlogu.
 
Vlada želi da "trud i učinak ide ruku pod ruku" sa socijalnim davanjima, a "ako neko ne može da se izdržava, mora da ima obavezu da učestvuje i doprinosi onome što je ekvivalentno redovnoj radnoj nedelji da bi primio punu socijalnu pomoć", dodaje se u vladinom predlogu od 40 stranica koji nosi naslov "Danska može više".
 
Prema zvaničnim podacima od prvog jula, migranti i njihove porodice predstavljaju 14,1 odsto stanovništva Danske od skoro 6 miliona ljudi, a najveće grupe su iz Turske, Sirije i Iraka.
  • EvoOvako

    09.09.2021 14:31
    Jedna bitna stavka u vezi
    skandivaskiv država jeste da da tamo ima prilično migranta.
    Migranti iz Evrope (ekosnmski, tipa Poljaci, Litvanci, Srbi...) dolaze i bore se. Migranti iz Azije i Afrike dolaze i bore se, takođe, ali... Ali njima je mnogo teže naučiti skandinavski jezik, jer ima drugačiju melodiku od njihovih jezika, plus što mnogi azijski jezici nemaju glas "R". Samim tim, mnogi Azijati prve generacije, faktički imaju govornu manu. Dalje, ogromna razlika u kulturi je između, recimo Srbije i Skandinavije, to svi znamo. E sada možemo naslutiti kolika je tek razlika između Kambodže i Finske ili Norveške i Eritreje.
    Ogroman problem doseljenika jeste neetabliranost i ovo je jedan od načina da se etabliraju, jer će u ovakvim obavezama ljudi učiti jezik i stvarati si mrežu ljudi.
    Smatram da je ovo super odluka, jer doprinosi socijalizaciji i etabliranju pridošlica, a samim tim će roditelji pokazivati deci kroz primer da se treba raditi i imati obaveze.
  • Sremac

    09.09.2021 08:53
    Licemeri
    Ne postoje veći licemeri, zlotvori i razbojnici od tih zapadno evropljana. Svi treba da rade bez obzira na boju kože i poreklo i svi imaju prava na socijalnu pomoć ako ostvaruju pravo bez obzira na boju kože i poreklo. Sledeći korak je robovlasništvo a to je ono što, sem kolonija, njima najviše fali.
  • čuj, da rade?

    08.09.2021 22:54
    pa moraju da rade
    U jednu kafanu gde sam dolazio, dolazio je i lik koji je u Švedskoj već sigurno ostvario i "pravo" na penziju dobijajući socijalnu pomoć. Kupio je i mečku od šve"c"ke socijale. U životu ništa nije radio a takvih likova ima i ovde koliko oćeš.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Šta stoji iza "turbo uzleta" Pro Tenta?

Iako je Pro Tent na kraju 2022. godine imao više od 8.600 radnika, najveći broj njih samo je formalno zaposlen u ovom preduzeću, a suštinski radi u Elektroprivredi Srbije.

Srbija nasuprot svetskog trenda

Nema države koja se ne hvališe najboljim kompanijama, stoga se i prave liste najvećih, bilo prema ukupnom poslovnom prihodu, bilo prema profitabilnosti.

Koja država EU je najzaduženija?

Javni dug zemalja Evrozone je na kraju četvrtog tromesečja 2023. godine pao sa 89,9 odsto u prethodnom kvartalu na 88,6 odsto, objavio je Evrostat.