Kolosalne promene obuhvataju bezmalo sva segmente, automobilsku industriju, urbanističko planiranje, upravljanje prometom, načine kretanja po gradu.
Posle Sajma automobila u Minhenu teško da više ima nedoumica - promene u saobraćaju ne samo da su neophodne, već se i dešavaju, svakim danom sve intenzivnije i kompletnije. Tokom sedam dana trajanja sajma, predstavljeno je najnovije u saobraćaju, a u sklopu tendencije izbegavanja izduvnih gasova i zagađivanja životne sredine.
Mnogo toga što je prikazano na najvećem sajmu automobila u svetu, moglo se videti, još više čuti, i na novosadskom dvodnevnom Sajmu e-mobilnosti održanom gotovo u isto vreme.
Promena ambijenta
Prvi utisak je snažan i nedvojben - promene obuhvataju gotovo sve segmente svakodnevice, mnogo toga biće bitno drugačije nego samo pre godinu-dve. Sajam automobila, koji se posle sedam decenija iz Frankfurta izmestio u još jedno sedište nemačke autoindustrije, naglasio je verovatno i najkrupniju novinu. Nije reč samo o saobraćaju, promene se dešavaju unutar šireg koncepta mobilnosti, ukljućujući neobično mnogo inovacija i prezentacija u samostalnoj vožnji, dakle bez čoveka ili robota kao vozača.
Sajam je promenio i ambijent, ne dešava se u ogromnim halama, već po trgovima najvećeg bavarskog grada. Gro aktivnosti je na severu Minhena, odakle vodi saobraćajnica do centra grada na kojoj se, zapravo, događaju i prikazi najinovativnijih promena. Tu su i primeri primene veštačke inteligencije u autovožnji, promocije raznih bicikala, trotineta, rolera... Sve, naravno, u električnoj ili hibridnoj verziji.
Budućnost pripada električnima
Dok su jedni posetioci bili oduševljeni promenama, drugima je nedostajala fokusiranost na automobil. Mada se popriličan broj svetskih kompanija("Tesla", "Toyota", "General Motors") nije pojavio u glavom gradu Bavarske, vodeći domaći trio "Mercedes", BMW i Wolksvagen, prikazao je sjajnu ponudu.
Samo je "Mercesdes" izložio osam novih modela, od kojih je čak pet električnih. Ugodno su iznenadili i "Hyundai", "Renault-Dacia", ali i nekoliko manjih kineskih kompanija. Istina, same promocije više nisu tako spektakulrane, sve je, primereno ekološkim trendovima, neuporedivo skromnije i diskretnije, bez preterane pompe po kojima su, inače, decenijama bili poznati automobilski sajmovi. Već na prvom minhenskom izdanju Sajma, gotovo svi proizvođači su predstavili i naredni korak u razvoju automobilizma, vozila bez vozača.
Kada je reč o proizvođačima izostalim sa revije u Minhenu, i oni su pažnju i novac usmerili na segment električnih putničkih, komercijalnih i lakih teretnih vozila. Tako je "Stellantis", pod čijom kapom je pet zvučnih prozvođača - "Opel", "Peugeot", "Chrysler", FIAT, "Citroen" - sa čak 14 brendova za narednih pet godina najavio ulaganje 30 milijardi evra u program na strujno pokretanje.
Plan je da 2030. godine 70 odsto vozila ponuđenih evropskom, a 45 odsto američkom kupcu, bude na električni ili hibridni pogon. Pet godina ranije svaki brend imaće i svoju električnu varijantu. Grupacija u koju potpada i kragujevački FAS ne želi da u nabavljanju baterija zavisnost od spoljnih dobavljača bude veća od 50 odsto, pa stoga namerava da u SAD izgradi dve i na "Starom kontinentu" četiri fabrike daleko najvažnijeg dela električnih vozila.
Previše vozila
Zanimljivo je da ova grupacija ubuduće očekuje godišnju prodaju od čak 8,7 miliona automobila, cirka pet odsto više nego što je bila poslednjih predpandemijskih sezona. Međutim, na "Starom kontinentu" se procenjuje da će realizacija biti za šest i po odsto manja, uglavnom zbog očekivanja realizacije novog koncepta mobilnosti po evropskim gradovima, češću upotrebu bicikla i drugih dvotočkaša.
Izgleda da i proizvođači imaju u vidu sve glasnija promišljanja žitelja najurbanijih gradova da je potrebno da se vidljivije smanji broj vozila na ulicima. Nema tog urbanističkog projekta koji može da spreči saobraćajne haose i predugo trajanje vožnje ako je na ulicama prevelik broj automobila. Upravljanje lokalnim saobraćajem umnogome bi mogao da se reguliše finansijskim opterećenjem suvišne automobilizacije.
Tako je u Minhenu pohvale dobio projekat po kome je porez na imovinu za drugi porodični automobil 20, a za treći 70 puta veći nego za prvi.
Automobil ne rešava sve
Organizator, Savez nemačkih autoproizvođača, nov koncept priredbe je osmislio oslanjajući se na procenu da je reč o širem konceptu mobilnosti. Promene su prihvatile i pojedine vodeće kompanije, te su proizvodni program dopunili raznim skuterima i rolerima. Njihove prezentacije su privlačile neobično velik broj zainteresovanih.
Orijentacija se pokazala i finansijski veoma uspešnom. Lane je u prvom polugodištu 16 najuspešnijih proizvođača zabeležilo gubitak od pet milijardi evra. Prvih šest meseci tekuće sezone su sa stanovišta kontrole pandemije mnogo uspešnije, pa ne čudi da je i prodaja proradila. Mnogo više nego što je iko očekivao.
Šesnaest najboljih ovog puta beleže visokih 71,5 milijardi evra profita, pri čemu je udeo električnih i hibridnih vozila u prodaji bio pet, a u dobiti 22 odsto.
Prvi posle pandemije
Nije sve u promeni energetskog pogona vozila, možda je suštinski značajnije sve raširenije shvatanje da automobil ne rešava sve saobraćajne potrebe čoveka. Na svetu nema tog grada koji može bez štetnih posledica da trpi sve veći broj vozila po gradskim saobraćajnicama.
Za svaki polis postoji granica koja ne bi smela da se pređe. Trend je da se individualna vožnja kolima zameni drugim konceptima mobilnosti kada je god moguće. Tu su na usluzi javni saobraćaj, skuteri, bicikli, ali i uvođenje putarine za vožnju automobilom po najvažnijim (pri)gradskim trasama.
Skup u Minhenu, prvi veliki sajam sa publikom uživo od kako je počela korona pandemija, posetilo je oko 400.00 ljudi, tek stotinak hiljada manje nego poslednji sajam u Frankfurtu pre dve godine. O davnašnjih milion "autohodočasnika" danas se ne razmišlja.
Bilo je i protivnika, možda ponajviše radikalnih "zelenih" za koje "električno vozilo nije rešenje ni sa društvenog, ni sa ekološkog aspekta". Preterana oslonjenost na automobil i prevelika šteta po prirodu od upotrebe fosilnih goriva očito nailaze na jak otpor, ponekad i na nelagodnije reakcije.
Glavni problemi jesu da nema gde da se parkira osim u zonama crvena i ponekad plava, zatim imamo najezdu vozača koji voze 20-30 na sat i koji prave haos i zagušenje saobraćaja, gomila ljudi sa sela je došla u Novi Sad, grade se zgrade bez parkinga i garaža.............................i još ih je tona samo me mrzi da pišem.
Novi Sad je sad više nego preopterećen pre svega drumskim saobraćajem i vidim da će se sitacija samo pogoršavati. Izgradnja četvrtog mosta još nije krenula a nadam se da njegovi protivnici neće sprečavatu izgradnju jer će on dosta smanjiti gužvu u delu grada blizu Dunava.
Izgradnja javnih garaža isto nikad da počne a merenja su pokazala da 40% vozila oko centra kruži tražeći parking.
Sve više građana se doselljava u Novi Sad a ranije nisu ništa uložile u njega, a svi oni imaju bar po 2 auta tako da nam se crno piše.
Nedavno 021 najavio izgradnju sedmo spratnice na uglu Radničke i Stražilovske a koja će imati samo po jednu garažu za svaki stan što znači dodatno zagušenje ulica blizu centra.
Ne vidim rešenje sve dok se ne pojave leteća vozila. Možda da pomognemo Željku Mitroviću da ih proizvodi?
Nisu rešenje ni električna vozila nego raseljavanje iz gradova i život na selu. Što se tiće EV imam jedno pitanje koju struju oni troše ? Onu iz termoelektrana koja zagađuje više od svih dizel i benzinskih vozila. Smanjite doživljaj sa elektrikom inače eto nam braće iz Saudijske Arabije sa terorizmom na vratima. Oni inače samo od toga žive.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Pre deset godina Srbija se po mnogim ekonomskim pokazateljima nalazila iza proseka Evropske unije, u međuvremenu neki su rezultati popravljeni, ali u nekim parametrima i dalje zaostajemo, prenosi Eurostat.
Snabdevanje naftnim derivatima pumpi u Srbiji će se normalizovati jer je Ministarstvo rudarstva i energetike odobrilo Naftnoj industriji Srbije (NIS) i uvoznim kompanijama da koriste sopstvene operativne rezerve.
Evropska komisija izrekla je kazne kompaniji Google u iznosu od 890 miliona evra zbog kršenja Zakona o digitalnim tržištima , pošto je utvrdila da je tehnološki gigant pomoću pretraživača favorizovao sopstvene proizvode.
Memorandumi nisu pravno obavezujući dokumenti. To potvrđuje i nedavno potpisani Memorandum o razumevanju o olakšavanju razmene informacija u vezi sa projektom reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3.
Ministarstvo rudarstva i energetike odobrilo je naftnim kompanijama koje su podnele zahtev korišćenje operativnih rezervi evro dizela radi obezbeđivanja sigurnog snabdevanja domaćeg tržišta.
Srbija je u junu zabeležila pad inflacije koja je u odnosu na prethodni mesec porasla za svega 0,2 odsto i tako na kraju prve polovine godine iznosila 2,7 odsto međugodišnje, zahvaljujući pre svega iznenađujuće dobroj po
U prvom tromesečju 2026. rešeni su zahtevi za olakšice koje su korisnici podneli za ukupno 2.321 partiju kredita, gde je ukupan dug po tim kreditima iznosio oko 2,3 milijarde dinara, saopštila je Narodna banka Srbije.
U Srbiji 14,5 odsto zaposlenih kod poslodavca radi po ugovoru na određeno, znatno više od proseka EU, koji iznosi 9,9 odsto, pokazali su podaci Eurostata za 2025, objavila je danas Nova ekonomija.
Ministarstvo privrede Srbije objavilo je poziv za privatizaciju preduzeća "Jat apartmani Kopaonik", po početnoj ceni od 5,2 miliona evra, a kupac mora da bude domaće pravno lice registrovano za hotelsku delatnost.
Ukupan državni dug razvijenih ekonomija dostignuće do kraja 2026. godine rekordnih 75,8 biliona dolara (oko 65,2 biliona evra), usled trajno visokih budžetskih deficita, geopolitičkih tenzija i sve većih rashoda država.
Ministartsvo rudarstva i energetike raspisalo je nabavku za Izradu planske i dela tehničke dokumentacije za realizaciju Projekta izgradnje reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3, objavljeno je na Portalu javnih nabavki.
Australijanac Čed Bluit, dugogodišnji prvi čovek kompanije Rio Tinto, pre nedelju dana zvanično je napustio funkciju direktora Rio Sava Exploration, ćerke firme rudarskog giganta u Srbiji.
Predsednik SAD Donald Tramp potpisao je uredbe kojima se uvode dodatne carine od 50 odsto na više kategorija proizvoda iz Kanade, zbog "diskriminatornog odnosa prema američkim proizvodima i industriji".
Američki federalni sudija naredio je Paramaunt-Skajdensu i Vorner Bros-Diskaveriju da na barem dve sedmice zaustave svoje mega-spajanje vredno 81 milijardu dolara.
Evropska komisija kaznila je Aliekspres zbog toga što platforma nije smanjivala rizike u vezi sa prodajom nelegalnih, nebezbednih i falsifikovanih proizvoda na tržištu Evropske unije.
Gvozdena kapija 3, odnosno Đerdap 3, jedan je od strateških projekata Srbije, ali i jedna od ključnih tema strateškog dijaloga sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Uobičajena narudžbina metalne žice iz Hrvatske jednu srpsku firmu krajem juna koštala je znatno više od očekivanog. Obračunata carina bila je nekoliko puta veća nego prilikom ranijih uvoza.
Komentari 8
Glavni
Ns 49
Izgradnja javnih garaža isto nikad da počne a merenja su pokazala da 40% vozila oko centra kruži tražeći parking.
Sve više građana se doselljava u Novi Sad a ranije nisu ništa uložile u njega, a svi oni imaju bar po 2 auta tako da nam se crno piše.
Nedavno 021 najavio izgradnju sedmo spratnice na uglu Radničke i Stražilovske a koja će imati samo po jednu garažu za svaki stan što znači dodatno zagušenje ulica blizu centra.
Ne vidim rešenje sve dok se ne pojave leteća vozila. Možda da pomognemo Željku Mitroviću da ih proizvodi?
Zokins
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar