Ekonomisti upozoravaju: NBS potrošila milijardu evra na odbranu dinara

Zvanični srednji kurs biće u četvrtak 117,6 dinara za evro, objavila je Narodna banka Srbije, i to je najslabija vrednost domaće valute u ovoj godini.
Ekonomisti upozoravaju: NBS potrošila milijardu evra na odbranu dinara
Foto: 021.rs
Ipak, poruka iz Narodne banke je da stabilnost kursa, za sada, nije dovedena u pitanje i da je on stabilan.
Redova ispred menjačnica više nema, kao što je to bio slučaj u danima kada je počeo rat u Ukrajini. Ipak, ekonomisti upozoravaju da je Narodna banka Srbije u poslednjih nekoliko meseci potrošila milijardu evra na odbranu dinara.
"Pogledajte kursnu listu" – kaže guvernerka Jorgovanka Tabaković i videćete – kurs je stabilan. Uverava građane da njihove novčanike država štiti i od inflacije dobrom monetarnom politikom. Ipak, priznaje guvernerka da država nije "svemoguća".
 
"Volela bih da mogu da vas sačuvam i od UV zračenja ili brige oko sukoba u Ukrajini, ali to danas ne može da uradi ni jedna zemlja, pa ni Srbija ili jače ekonomije od nas. Ne možemo da vas zaštitimo od rasta cene nafte, gasa, svega ostalog što se dešava u svetu. Mi jesmo odgovorni, posvećeni, ali nismo čudotvorci", rekla je guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković.
 
U rubriku "ekonomskih čuda", ipak, mogla bi da se svrsta vest da je Narodna banka Srbije od januara potrošila skoro milijardu evra na odbranu dinara. Ekonomski analitičari smatraju da je to posledica većeg uvoza skupih energenata krajem godine, ali sada i eskalacija situacije u Ukrajini.
 
"Mislim da su u trećem tromesečju milijardu evra tražile samo NIS, Srbijagas i EPS za uvoz energenata i to je na strani tražnje izazvalo taj odliv deviza. NBS nije objavila podatke sa početka marta, ali verujem - s obzirom na to kakve su bile vesti, da građani kupuju devize u menjačnicama više nego uobičajno - da se to nastavilo i u martu", kaže ekonomski novinar dnevnog lista "Danas" Miloš Obradović.
 
Profesor Beogradske bankarske akademije Zoran Grubišić za N1 objašnjava da su devizne rezerve Srbije na rekordnom nivou, što je - dodaje - znak da država može da interveniše ukoliko bude potrebno.
 
"Petnaest, šesnaest milijardi evra u ovom trenutku, čak i neto devizna aktiva, jer mi imamo male obaveze prema inostranstvu, nismo u aranžmanu sa MMF-om da nešto moramo da vraćamo i ono kako se to obično meri - naš uvoz je pokriven sa tim deviznim rezervama, to se menja po mesecima, sa nekih sedam - sedam i po meseci. Ali to je zaista jedan veliki garant jedne velike devizne likvidnosti", rekao je Grubišić.
 
Kurs će prema procenama ekonomista ostati relativno stabilan, iako je tržište nepredvidivo na duži rok. Nema razloga za zabrinutost, zaključuje guvernerka i građanima poručuje:
 
"Mogu da se oslone na svoju državu, znajući da Narodna banka radi svoj posao na pravi način", rekla je Tabaković.
  • Omon

    18.03.2022 10:51
    ...
    Čitam komentare,veoma dobri komentari svaka čast. Samo što vidim po ocenama da u komentarima u većini su sektaši...
  • Preambula

    17.03.2022 21:43
    Ako zelite da vidite ko vodi Narodnu Banku,odite na yotube i slusajte je u par videa. Takva osoba u normalnom svetu ne bi mogla voditi Kiosk. E,sad vidite kakvo je stanje kada je ona faraonova uzdanica,najpismenija i najpametnija medju njegovim patrijotskim termitima. Pitate se kakva je buducnost mahale,kad sve dodje na naplatu? Ali,bolje je zazmuriti dok prodje oluja,tornado,jel ?
  • Nik

    17.03.2022 19:58
    @dule
    Naravno, uvek postoji neka greška pri postavljanju računice. Ovde je u pitanju to što je pravo merilo vrednost (kod nas i u celoj Evropi) euro. Dakle, naš izvoznik ne računa u dinarima (100 dinara kako je navedeno), nego u evrima i prilagođava se tržištu na kojem će prodavati: ako može da proda za 99 centi na određenom tržištu, izračunaće da li mu se to isplati ili ne, samo ako sve vrednosti računa u evrima, a ne u dinarima. Da li je na dobitku ili gubitku na kraju posla, može znati samo ako sve pretvori u evre. A za dugoročno poslovanje (više godina) najvažnije je da kurs dinara prema evru bude stabilan, da ne bi morao da troši vreme na svakodnevna preračunavanja.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Koja država EU je najzaduženija?

Javni dug zemalja Evrozone je na kraju četvrtog tromesečja 2023. godine pao sa 89,9 odsto u prethodnom kvartalu na 88,6 odsto, objavio je Evrostat.