Vodeće IT kompanije ruše sve granice i menjaju svet kakav znamo

Potražnja za proizvodima i uslugama vodećih IT lidera je toliko velika da vrednosti njhovih akcija vrtoglavo rastu i premašuju i najveće barijere.
Vodeće IT kompanije ruše sve granice i menjaju svet kakav znamo
Foto: Pixabay

Pre desetak godina poznati Novsađanin je realizovao višegodišnje napore i inovativni proizvod prodao poznatom svetskom proizvođaču. Dobijeni novac je uložio u kupovinu poslovnog prostora na odličnoj lokaciji i poljoprivrednog zemljišta, a deo od oko 40.000 dolara, u akcije na svetskim berzama. Pri kupovini dvoumio se u čije hartije da uloži i pogledao je poslovne rezultate Gugla.

Iznenadio se kada je uočio da je dobit vlasnika čuvenog pretraživača tek 1,7 odsto ukupne tržišne kapitalizacije. Računica je pokazivala da je za povrat uloženog potrebno čak 60 godina.

U čije akcije uložiti
 
Zbunio se i opredelio za ulaganje u akcije američkih banaka upravo oporavljenih od krize nekretnina započete 2008. godine. Danas kupljene akcije vrede oko 125.000 dolara, a da se opredelio za prvobitni plan posedovao bi oko 235.000 dolara. Da je bio smeliji i uložio u akcije Amazona, tadašnjih 40.000 dolara je do pre mesec-dva iznosilo neverovatnih 1,1 milion "zelembaća". Nakon nedavnog pada vrednosti akcija najskuplje kompanija na svetu, hrabrija odluka našeg sugrađanina još uvek bi mu donosila teško shvatljivih 799.640 dolara.
 
Zaista, vodeće IT kompanije su odavno zaposele vrh kada je reč o najskupljim firmama. Epl je pre neku godinu prvi premašio 2.000 milijardi, a ovoj cifri se približuju Amazon, Gugl, Majkosoft. Fejsbuk je pre nedavnog pada vrednosti bio na ivici da dostigne milijardu. Ipak, mnoga preduzeća iz digitalne branše koja su pre deceniju vredela tek 10-15 milijardi danas imaju tržišnu kaptalizaciju od stotinak milijardi dolara. Istovremeno je, doduše, cena poprilično narasla i pojedinim klasičnim liderima, recimo Koka-koli ili Najku, ali neuporedivo manje nego što je rast u slučaju firmi iz digitalne branše.
Zabrinuti bankari
 
Na ogromnu vrednost i još veću moć digitalnog sveta sredinom prošle godine je ukazao niko drugi do Džejmi Dajman, direktor Džej Pi Morgan Čejz, najveće svetske banke. U tradicionalnom pismu akcionarima, osvrnuo se na mnoga značajna pitanja, međutim, dominirala je zabrinutost za budućnost bankarskog poslovanja. Razlog je sve veća prisutnost najvećih tehnoloških firmi i u ovoj branši. Najvećim delom se zasniva na činjenici da je sveopšta digitalizacija promenila tradicionane i stvorila nove bankarske poslove, tako da su izuzetno pogodni za upliv vodećih tehnoloških firmi u svet finansiranja. Dodatna prednost je velika svota novca akumuliranog u tehnološkim kompanijama koju valja neprekidno ulagati I oplođivati.
 
Primer Pejpela lepo ukazuje koliko digitalizacija može da tradicionalni bankarski posao, kakav je plaćanje, potpuno preobliči u posao primeren upravo firmama iz digitalne branše. Samo izuzetno stroga regulativa je sprečila da Pejpel bankarima ne preotme posao u još većem obimu, a i Ilon Mask, tvorac Pejpela, preusmerio je istraživanja na sasvim drugu delatnost. 
 
Dajmond objašnjava da tehnološke kompanije poseduju izuzetan resurs u osnovnoj delatnosti kojom se bave i zarađuju mnogo. Stoga, kako bi reinvestirale profit, moraju neprekidno da šire polje rada. Pri tome, opšta digitalizacija ide smerom kojim mnoge usluge i robe preoblikuje tako da se idealno uklapaju upravo u polje IT kompanija. Jednostavno, ovo je vreme digitalizacije i sve ubrzanije raste potražnja za uslugama i proizvodima iz ove sfere. Naravno, i banke su opasnosti, pa se i same moraju što više prilagoditi novim vremenima i novim formama poslovanja.
Novi stil života
 
Kolika je uloga digitalizacije može se videti ako se prisetimo načina života pre samo jednu deceniju i podsetimo kako smo tada čekali u redovima pred poštom ili bankom da bismo uplatili i najstandardniju uplatu. Danas plaćamo mobilnim iz fotelje u kućnoj sobi. Slično je i sa, za sada manjim, pozajmicama. Lekove u apoteci podižemo na osnovu elektronskog recepta, bez potrebe da svaki put idemo kod lekara. Naravno i mnoge kupovine obavljamo iz kuće, a nekadašnje obilaženje prodavnica danas praktikujemo samo kada nam je kupovina zapravo prijatna šetnja gradom. 
Pandemija je pomogla da otkrijemo koliki je domet onlajn skupova, sastanaka, razgovora. Nema spora da je digitalizacija umnogome preoblikovala našu svakodnevicu, a promena će biti još, možda i krupnijih nego što su i dosadašnje. 
 
Upravo sve veća prisutnost novih digitalizovanih formi rada, plaćanja, zabave, života u celosti, jeste ono što izuzetno podiže značaj i vrednost firmi iz IT sektora. Tu se i krije objašnjenje slučaja da je vrednost akcije tek 1,7 odsto dobiti. Na berzama ne odlučuju samo realni ekonomski pokazatelji. 
 
Naprotiv, mnogo je veći uticaj očekivanja. Kako, posebno mlađi, svet veruje da će digitalizacija biti još prisutnija u našim životima, shvata da će još brže rasti i potražnja za uslugama i robama kompanija iz IT sektora. Otuda i prava jagma za njihovim hartijama od vrednosti, potom i sledstveni rast cena ovih akcija do nezamislivih visina.
  • brz

    03.06.2022 20:58
    Umesto u Viner, ulozite u berzu. Nađite neki fond sa stepenom rizika koji vam odgovara. I isplatiće vam se višestruko više.
  • Dtagam

    03.06.2022 18:31
    Ah
    Ovom je lepo.Hleb jede na internetu,živi u virtualnoj stvarnosti.Alo topuze Ilon Mask ukida rad od kuće jer je to recept za ne rad,javašluk.Ukinuti IT sektor i vratiti se realnom životu.Crtanje grafikona nije IT,pravljenje igrica nije IT,društvene mreže i kreveljenje na njima nije IT.Gogle meni kao google vodič pošalje"google ne poznaje vaš jezik"(srpski),Microsoft isto ne poznaje moj jezik,Edge nije za moj region.Alo mi smo nula u IT sektoru
  • Robot

    03.06.2022 17:53
    ..
    Klasicne kompanije koje od ljudi stvaraju poslusne robove bez kritickog i slobodnog razmisljanja! Divna buducnost,nema sta.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Smanjene devizne rezerve NBS

Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da su bruto devizne rezerve na kraju marta ove godine bile 24,9 milijardi evra, što je u odnosu na kraj prethodnog meseca smanjenje za 89,3 miliona evra.