Sva poskupljenja bankarskih usluga na jednom mestu: Šta ćemo plaćati više i zašto
Brojne usluge banaka poskupeće u avgustu, a neke od njih su održavanje računa, podizanje čekova i provizije za mobilno i elektronsko bankarstvo.
Foto: Pixabay
Novina jeste da ćete, ukoliko iz više pokušaja probate da podignete gotovinu na bankomatu, za pogrešno ukucan PIN morati da platite.
Iako se nisu sve banke oglasile o promeni cena, prema informacijama onih koje to jesu uradile, izdavanje serije čekova će koštati 300, umesto pređašnjih 200 dinara, podseća Nova.rs. Izdavanje kartice po hitnom postupku, koje je do sada bilo besplatno, koštaće 400 dinara, dok će isporuka kartice na kućnu adresu, koja je do sada koštala 50 dinara, sada koštati 800.
Tako će građani morati da plate i skuplju proviziju za podizanje novca sa bankomata druge banke, kao i za sve transakcije koje obavljaju preko eBankinga.
Banke su najavile naplatu višestrukih pokušaja za podizanje novca sa bankomata. Isti je slučaj i sa neuspelim pokušajima plaćanja preko interneta.
A ukoliko izgubite karticu – spremite se da platite. Tako ćete, ukoliko ste, ne svojom krivicom, izgubili karticu, a na računu ste imali do 3.000 dinara, vi snositi troškove. Trošak će snositi banka ukoliko je iznos koji imate na računu veći i ukoliko uspete da dokažete da niste zloupotrebili karticu ili bili "vidljivo nemarni".
Ima li osnova za poskupljenje?
Predsednik udruženja za zaštitu potrošača "Efektiva" Dejan Gavrilović najveći problem vidi u tome što logičnog ekonomskog opravdanja za nove cenovnike nema.
"Ako poskupi gorivo, taksista će povećati cenu jer mu od tog goriva zavisi posao. Od čega banka toliko zavisi da bi podigla cene dva ili tri puta? Koji su se to troškovi njima povećali pa moraju da povećaju usluge? Poskupela su i neka osiguranja, a ako ih pitate zbog čega, oni će reći da svi dižu cene, pa i oni žele da zarade", rekao je Gavrilović za Nova.rs.
Gavrilović je objasnio da je želja za dodatnim profitom u ovom slučaju potpuno neopravdana, s obzirom na to da su banke već izuzetno profitabilne firme. Prema njegovim rečima, ako firma posluje u "plusu", profitabilna je, ne može se reći da je cene podigla zbog krize. Nema krize ako si profitabilan.
Zoran Grubišić, profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji, poskupljenje bankarskih usluga vidi kao "okretanje banaka ka izvesnim prihodima", tačnije naknadama koje uzimaju od korisnika po različitim osnovama. Prema njegovim rečima, zbog krize i opšteg poskupljenja, bankama je teško da predvide svoje kamatonosne prihode koje će ostvariti do kraja godine. Kako su ovo glavni prihodi svake banke, one su odlučile da se preorijentišu na druge vidove zarade.
"Činjenica je da će zbog svih poskupljenja biti smanjena kreditna sposobnost građana i raspoloživost za uzimanje kredita. Banke se sada orijentišu na takozvane nekamatonosne prihode, koji su im izvesni i koje svakog meseca uzimaju od građana", rekao je Grubišić i istakao da "banke nisu dužne da pravdaju podizanje cena svojih usluga", što je prema njegovoj oceni "suština svega".
Cene bankarskih usluga ne kontroliše niko
Kako Gavrilović ističe, još jedan problem je što banke nemaju nikakvu regulativu i mogu da menjaju cenovnike svakodnevno. To niko ne kontroliše, a na kraju se sve svodi na to da klijenti ovakve promene mogu da prijave ili - promene banku.
Prema rečima sagovornika portala Nova.rs, Narodna banka Srbije nijednim svojim potezom ne pokušava da ograniči povećanje cena bankarskih usluga. Smisleno bi bilo da NBS nametne neku vrstu regulative. Primera radi, Gavrilović smatra da bi dobro rešenje bilo da banke koje sada povećaju cene, to ne mogu ponovo da urade u narednih godinu dana, ili da to povećanje ne sme da bude veće od stope inflacije.
Pravdanje banaka
U Udruženju banaka Srbije (UBS) su ranije objasnili da su zbog inflacije "povećani inputi banaka". Generalni sekretar Udruženja banaka Srbije Vladimir Vasić rekao je ranije za Tanjug da su banke u ranijem periodu imale razumevanje za građane i da je bankarski sektor "pokazao solidarnost i razumevanje za građane u proteklom periodu" odnosno, kako je istakao, u situacijama krize.
Kao opravdanje za podizanje cena bankarskih usluga, Vasić je naveo inflaciju, ulaganja u digitalne tehnologije i IT kadar, povećanje prosečne plate, rast cena nekretnina...
Zaključio je da bi za realnu sliku o tome koliki je profit banaka trebalo sačekati kraj godine, ali je dodao da "kako je bankama tako je i privredi i građanima".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Srbija je proizvođač beznačajnih proizvoda
09.02.2026.•
18
Ovih dana je predsednik Srbije neobično dugo i snažno promovisao državni razvojni plan "Skok u budućnost".
Uskoro primena SEPA sistema u Srbiji: Kakve će koristi od njega imati građani i privreda?
09.02.2026.•
5
Provizije od 20, 30 ili čak 40 evra za jedan bankarski transfer u evrima od maja mogle bi da se svedu na svega jedan ili dva evra.
Dug bankama na ime kredita za godinu dana povećan za 15 odsto
08.02.2026.•
0
Stanovništvo i privreda u Srbiji su 31. januara ove godine na ime kredita bankama dugovali 4.373,23 milijarde dinara.
Od narednog vikenda veće akcize na benzin, kafu, alkohol
08.02.2026.•
23
Vlada Srbije objavila je nove iznose akciza na derivate nafte, alkoholna pića, kafu i duvanske proizvode, usklađene sa prošlogodišnjom inflacijom.
Američke kompanije u januaru najavile više od 108.000 otkaza za radnike
08.02.2026.•
2
Američki poslodavci su u januaru najavili 108.435 otkaza, što je najgori januarski rezultat po broju najavljenih otpuštanja još od 2009. godine, pokazuju podaci konsultantske kuće Čelindžer, Grej & Krismas.
Rio Tinto i Glenkor odustali da osnivanja najveće rudarske kompanije na svetu
08.02.2026.•
0
Kompanija Rio Tinto je odustala od pregovora o preuzimanju kompanije Glenkor, okončavajući višemesečne pregovore o spajanju koje bi preoblikovalo globalnu rudarsku industriju.
NIS broji gubitke: Da li će kompanija moći da se vrati na stare pozicije?
07.02.2026.•
12
Dok čeka novog većinskog vlasnika Naftna industrija Srbije prebrojava gubitke. Prošle godine manjak je bio 5,6 milijardi dinara, najviše zbog sankcija SAD-a koje su uvedene NIS-u zbog većinskog ruskog vlasništva.
ChatGPT troši struju koliko i 35.000 domaćinstava
07.02.2026.•
0
Jedan upit ChatGPT-u putem modela GPT-4o troši oko 0,43 Wh struje.
Gugl objavio: Ovo je bio prihod Jutjuba u 2025. godini
07.02.2026.•
2
Kompanija Gugl je saopštila da je Jutjub u 2025. godini ostvario prihod veći od 60 milijardi dolara i istakla da je stalni cilj povećanje broja pretplatnika.
RGZ: Skoro 2,3 miliona prijava za upis bespravnih objekata
07.02.2026.•
12
Skoro 2,3 miliona građana prijavilo se za upis bespravnih objekata po Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima.
Narodna banka Srbije skratila menjačima rok za povraćaj efektivnog stranog novca bankama
06.02.2026.•
7
Narodna banka Srbije (NBS) produžila je danas važenje mere donete u decembru kojom se obezbeđuje povećana dostupnost efektivnog stranog novca ovlašćenim menjačima i javnom poštanskom operatoru.
EU i SAD najavile Memorandum o razumevanju o kritičnim sirovinama
06.02.2026.•
1
Evropska unija i SAD su se dogovorile da u narednih mesec dana potpišu Memorandum o razumevanju radi jačanja sigurnosti lanaca snabdevanja kritičnim mineralima.
Ministarka trgovine: Zahtev Deleza očekivan
06.02.2026.•
30
Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević izjavila je da je vest da je kompanija Ahold Delhaize zatražila arbitražu pred međunarodnim sudom u Vašingtonu zbog ograničavanja trgovačkih marži očekivana.
"Delez" tužio Srbiju međunarodnom sudu zbog uredbe o maržama
06.02.2026.•
21
Kompanija Delez, koja je vlasnik brojnih prodavnica u Srbiji i svetu, zatražila je arbitražu pred međunarodnim sudom u Vašingtonu (ICSID, Center for Setlements of Investments Disputes) zbog ograničenja marži u Srbiji.
Srbija bez struje za pet godina: Šta je Vučić hteo da kaže
06.02.2026.•
25
I dok se situacija sa NIS-om i naftom još nije razrešila, a nije izvesno ni šta će biti sa nabavkom gasa iz Rusije, zapodenula se i kriza u trećem energetskom sektoru.
Koliko trošimo na hranu: Više nego Hrvati i Slovenci
06.02.2026.•
16
Neposredno pred donošenje uredbe kojom su ograničene marže u trgovinskim lancima, prosečna srpska porodica izdvojila je samo za hranu, u avgustu prošle godine 42,5% prosečne zarade.
Evropska centralna banka ne menja kamate
05.02.2026.•
0
Evropska centralna banka (ECB) ostavila je danas ključne kamatne stope nepromenjene, kako se i očekivalo, potvrđujući da bi inflacija trebalo da se stabilizuje i minimalizuje uticaj jakog evra na monetarnu politiku.
Đedović Handanović razgovarala o NIS-u sa predstavnicima ADNOK-a
05.02.2026.•
4
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je u Abu Dabiju o budućoj saradnji u naftnom sektoru Srbije s rukovodstvom naftne kompanije ADNOК iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Otkriveno još zlata na Rogozni, Ziđin povećava udeo u australijskoj firmi Strikland
05.02.2026.•
13
Ziđin Mining Group dodatno učvršćuje svoj strateški položaj u australijskoj kompaniji Strickland Metals koja istražuje zlato na planini Rogozni kod Novog Pazara.
Antonijević: Utvrđeno kako osobe u zatvoru mogu da podnesu zahtev za legalizaciju
04.02.2026.•
0
Poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević saopštio je da je utvrđen mehanizam da lica koja su na izdržavanju zatvorske kazne neposredno pokrenu postupak evidentiranja i upisa prava, bez dodatnih ograničenja.
Komentari 16
Ja
Nikola
Džigi
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar