
Vreme je da plate rasipnici: Poboljšanje tarifnog sistema umanjuje uvoz struje
Možda će povećanje cene nešto i pridoneti smanjenu potrošnje električne energije. Međutim, učinak korigovanja tarifnog pravilnika bio bi mnogo veći.

Foto: Pixabay
Nova ministarka energetike i rudarstva Dubravka Đedović je već u prvom javnom nastupu obelodanila da će struja i gas poskupeti i time zaintrigirala javnost. Obrazložila je da su ovi energenti u Srbiji jeftiniji nego bezmalo u celoj Evropi.
To je osnovni razlog što srpska javna enegetska preduzeća nemaju profita ni za potrebne rekonstrukcije, dok ulaganja u nove pogone nije bilo tri decenije. Siromašniji se štite socijalnim kartama, a ne cenom struje niskom za sve, pa i za one najbogatije.
Preskup uvoz struje
Imponuje odlučnost žene koja je i u finansijskom svetu, odakle je došla na novu poziciju, poznata po potezima kojima su bitno menjani i zatečeno stanje i navike iz drugačijih vremena. Svakako će viša cena struje poboljšati finansijsko poslovanje Elektroprivrede Srbije, verovatno će i nešto umanjiti ovdašnju potrošnju električne energije, time i preskupi uvoz, što je u aktuelnoj situaciji i preči cilj. Međutim, čini se da bi, bar kada su nivo potrošnje i uvoz struje u pitanju, učinak korekcije i dopune tarifnog pravilnika bio znatno veći.
Da se podsetimo: korisnik električne energije u Srbiji plaća osnovnu cenu za svaki kilovat do utrošenih 350. To je takozvana zelena zona, za veću potrošnju i ulaz u plavu zonu, do 1.600 kilovata, plaća se po kilovatu 50 odsto više. Za svaki kilovat iznad, čime se zalazi u takozvanu crvenu zonu, cena je trostruko veća od osnovne. Noću, od 23 do 7 časova ujutru, osnovna cena, time i sve iz nje izvedene, upola je niža.
Restrikcije 57 dana
Tarifni pravilnik je uveden sredinom 2001. godine, nakon što smo zime 2000/2001. godine pregurali preko glave čak 57 planskih, dugih i grubih, isključenja. Posle dosta dvoumljenja, energetičari su odlučili da se uvede tarifni pravilnik, što je, zapravo, bilo uvođenje različitih cena struje, u zavisnosti od ukupne potrošnje, ali i od dnevnog vremena kada se pale bojleri, termoakumulacione peći i ostali kućni uređaji koji su veći potrošači.
Naredna zima, 2001/2002. bila je uočljivo hladnija od prethodne. Ipak, potrošnja je umanjena, restrikcija je bilo u samo dva dana i to zbog havarija na proizvodnim blokovima. Primenom tarifnog pravilnika se uštedelo oko 600 megavata u vršnoj snazi i, tokom zime, oko 1,35 milijardi kilovata.
U međuvremenu, Srbija se razvijala, gradilo se, otvarale su se fabrike. Društvo se i raslojilo, takav je kapitalizam. Veliki deo stanovništva je na rubu siromaštva ili živi skromno, u stilu niže srednje klase. Vode računa o svakom dinaru, svakako i o potrošnji struje.
Ipak, kako je zemlja na brdovitom Balkanu nedovoljno gasifikovana, prosečno domaćinstvo mesečno troši 450 kilovata, otprilike 130 više od prosečnog korisnika u Evropskoj uniji. Čak 70 odsto građana Srbije mesečno potroši između 270 i 400 kilovata i racionalni su potrošači. Prveliku potrošnju grade preostalih 30 odsto korisnika koji mogu da se baškare.
Socijalno odgovorni
Tu i jeste suština. Prekomernu potrošnju naduvavaju oni koji nemilice arče električlnu energiju. U aktuelnoj situaciji time vrtoglavo uvećavaju i potrebe za uvozom struje. Red je da oni i plate najveći deo preskupe uvozne struje, a ne da sopstveni komfor prevaljuju na sve građane Srbije, među njima i na najsiromašnije.
Korekcija i dopuna tarifnog pravilika su potrebni upravo stoga da bi teret preskupe struje iz uvoza bio logičnije raspoređen, što bi, ujedno, i vodilo racionalnijoj potrošnji. Jasno je da bi se promene prvenstveno odnosile na veće potrošače, jer od porodice koja troši do 400 kilovata struje mesećno teško se može očekivati da ima većeg prostora za uštedu.
Problemi počinju u gornjem delu plave zone. Potrošnja iznad 1.000 kilovata je prevelika, pa ovu zonu treba suziti, odnosno granicu sa 1.600 spustiti na 1.000 kilovata. Iznad bi bila crvena zona, ali samo do potrošnje 2.000 kilovata. Dalje bi bila novouvedena crna zona, u kojoj bi potrošnja bila dvostruko skuplja nego u crvenoj. Razlog uvođenju nove klase kupaca je u većem broju korisnika koji troši enormne količine struje, recimo za privatne bazene.
U crnoj zoni osam puta skuplje
Druga korekcija bi se odnosila na promenu pariteta cena. Osnovna cena, koja ne bi morala da se menja u odnosu na današnju, važila bi za zelenu zonu. Utrošeni kilovat iz plave zone bi bio dvostruko skuplju, iz crvene četvorostruko, a iz crne osmostruko. Noćni popust bi ostao isti za sve potrošače, upola jeftinije.
Ljudi smo i svi, neko ređe, neko češće, volimo da se pokazujemo - i luksuznim arčenjem struje. Legitimno ponašanje, jedino što je potrebno da se takva komocija i plati iz sopstvenog džepa. Naravno da će mnogi na novi tarifni pravilnik reagovati racionalno i smanjiti potrošnju. Time i umanjiti potrebe za uvozom struje, što će u predstojećim mesecima biti možda i preka potreba kako bi se izbegle kako restrikcije, tako i odliv deviza.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Lidl bez mlečnih proizvoda koji sadrže palmino ulje
01.08.2025.•
0
Kompanija Lidl Srbija obaveštava potrošače da nijedan proizvod koji sadrži mlečnu komponentu neće sadržati palmino ulje, palminu mast, odnosno druga biljna ulja i masti.
PKS: Novim carinama SAD najviše će biti pogođeni proizvođači guma, oružja i hrane za životinje
01.08.2025.•
1
Povećanje carine SAD za srpsku robu od 35 odsto najviše će pogoditi najveće izvoznike, a to su industrije auto-delova, pre svega guma, oružja i municije, kao i proizvođače hrane za kućne ljubimce.
Objavljene nove cene goriva
01.08.2025.•
8
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Trgovinski sporazum SAD i EU: Jači tlači - Tramp učinio Brisel potpuno nebitnim
01.08.2025.•
7
Posle četiri meseca neizvesnosti postignut je trgovinski sporazum između SAD i Evropske unije, čime je izbegnut preteći carinski rat dva značajna partnera i saveznika.
Tramp potpisao naredbu o novim carinama, stupaju na snagu za sedam dana
01.08.2025.•
0
Predsednik SAD Donald Tramp potpisao je izvršnu naredbu kojom za sedam dana na snagu stupaju nove carine za desetine američkih trgovinskih partnera.
NIS prodaje bugarsku filijalu
31.07.2025.•
4
Naftna industrija Srbije, koja je pod ruskom kontrolom, saopštila je da je upravni odbor odobrio prodaju filijale NIS Petrol Bugarska, koja je u njenom potpunom vlasništvu.
Profesor Savić: Problem je što niko ne kontroliše naknade izvršitelja, mnogi se brzo obogatili
31.07.2025.•
22
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić ocenio je da je jedna od najavljenih državnih mera, kojom izvršitelji neće moći da oduzimaju jedini životni prostor ljudima, dobar korak ali nedovoljan.
Najveći polugodišnji gubitak NIS-a u poslednjih pet godina
31.07.2025.•
8
Naftna industrija Srbije (NIS) objavila je finansijske izveštaje za drugo tromesečje i prvih šest meseci 2025, koji su doneli najlošiji finansijski rezultat kompanije u poslednjih pet godina, od pandemijske 2020.
Sutra ističe rok za carine od 35 odsto koje Srbiji uvodi SAD: Šta očekuje našu zemlju?
31.07.2025.•
18
Carine na srpsku robu u SAD od 35 odsto trebalo bi da stupe na snagu u petak, 1. avgusta, kada je i poslednji rok za postizanje trgovinskog sporazuma između Beograda i Vašingtona.
Drugi put u manje od dva meseca: Novi milioni iz budžetske rezerve za Fudbalski i Košarkaški savez Srbije
31.07.2025.•
10
Fudbalskom savezu Srbije prebačeno je 23,6 miliona dinara, dok je Košarkaški savez Srbije dobio 50 miliona.
JANAF dobio dozvolu da nastavi isporuku nafte NIS-u
30.07.2025.•
3
Jadranski naftovod (JANAF) dobio je licencu od američke Kancelarije za kontrolu stranih sredstava da nastavi do 27. avgusta da transportuje naftu do NIS-a, objavio je JANAF.
Kina i SAD: Dogovor da se zadrže carine na trenutnim nivoima
29.07.2025.•
1
Kina i SAD saglasili su se da održe carine na trenutnim nivoima - SAD oporezuju kinesku robu sa 30 odsto, a Kina naplaćuje 10 odsto na američke proizvode.
MMF povećao prognozu rasta svetske ekonomije: Manja šteta od Trampovih tarifa
29.07.2025.•
1
MMF je povećao prognozu ekonomskog rasta SAD i sveta za ovu i sledeću godinu, jer se protekcionistička trgovinska politika američkog predsednika Donalda Trampa do sada pokazala manje štetnom nego što se očekivalo.
Model Golfa povlači se sa tržišta zbog rizika od povreda
29.07.2025.•
0
Putničko vozila marke Folksvagen, model iGolf Variant, povlači se sa tržišta Srbije zbog rizika od povreda.
Bajatović: Dobro je što su odložene sankcije SAD, omogućava NIS-u da preživi
29.07.2025.•
11
Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je, posle odlaganja američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS) za još mesec dana, da je to dobra vest, jer omogućava da NIS "preživi".
EU optužila portal Temu za kršenje Zakona o digitalnim uslugama
28.07.2025.•
2
Evropska komisija optužila je kineski sajt za elektronsku trgovinu Temu za kršenje njenog Zakona o digitalnim uslugama, zbog toga što nije adekvatno pratio proizvode koje nudi, posebno igračke za bebe.
Voćari traže moratorijum na kredite
28.07.2025.•
1
Predstavnici udruženja voćara Srbije zatražili su danas u Skupštini Srbije da država otkupljivačima, hladnjačarima i izvoznicima obezbedi moratorijum na kredite kod komercijalnih banaka.
Na teritoriji Bosilegrada potvrđena bolest plavog jezika kod ovaca
28.07.2025.•
1
Ministarstvo poljoprivrede Srbije saopštilo je da je na teritoriji opštine Bosilegrad, u mestima Donja Ljubata i Gornja Lisina, potvrđena bolest plavog jezika kod ovaca na dva poljoprivredna gazdinstva.
Banke prodale potraživanja u vrednosti 81,8 milijardi dinara: Koja su prava dužnika?
28.07.2025.•
2
Prema podacima Narodne banke Srbije, u periodu od 2013. do 2025. godine, ukupan iznos ustupljenih potraživanja banaka od pravnih i fizičkih lica koja su preneta drugim bankama iznosi 81,8 milijardi dinara.
Drastično smanjenje broja muznih krava u Srbiji: "Država da obezbedi stabilne uslove poslovanja"
28.07.2025.•
5
Podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS) pokazuju da je u Srbiji 2013. godine bilo 500.000 muznih krava, a na kraju 2023. godine njihov broj je sveden na 330.000.
Srbija vratila 12 tona zlata iz inostranstva, NBS rezerve uvećavala na sugestiju Vučića
27.07.2025.•
55
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila je da je Srbija već vratila 12 tona zlata koje je tokom 2019. i 2020. godine kupila na međunarodnom tržištu, kao i da u rezervama ima ukupno 50,6 tona zlata.
Komentari 53
Dobri
Pec na pelet i to jos domace proizvodnje (alfa dino27) ja rodoljub
Nema veze sto u mojoj opstini nema subvencija za nabavku kotlova (peci) jer je nepoznato zadto nema. Drzava obecava jeftinije grejanje a i prirodu cuvamo, jel,te. Pelet ode u P.M. ja vratio drva ali pec slaba mora se dogrevati, cime, strujom..
Jeste ali ode u crvenu zonu pa mi ispade kao pelet. Naravoucenije: kad ti Vucko tj. vlada predlozi nesto, uradi suprotno i bice ti MALO bolje.
Veljko
Etažno grejanje u dobro izolovanoj kući, sa energetski efikasnim prozorima i vratima, sa indukcionim kotlom upregnutim na samo 6kw, ili toplotnom pumpom ekvivalentne ulazne snage, može da greje 100-130m² lagano! Oni koji za sve gore navedeno, greju se na TA peć, i potroše više. Pogotovo ako se u domaćinstvu nalazi više članova, a to obično biva tamo gde nema para za kvadrate!
Po meni bi trebalo struju razrezati kao vodu. Po članu određen br.kw, i onda podeliti po zonama.
Naravno, podesiti mehanizme prijave članova, da bi se smanjile malverzacije.
Musa kesedžija
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar