Zapošljavanje stranaca u Srbiji: Ko gubi, a ko profitira?
Radna grupa pri Socijalno-ekonoskom savetu je dala pozitivno mišljenje na predlog Zakona o zapošljavanju stranaca, iako sindikati tvrde da nisu prisustvovali raspravama.
Foto: 021.rs
Kako za Danas objašnjava Slađana Kiković iz sindikata UGS Nezavisnost, na redu je priprema predloga za Vladu, a onda ide dalje u Skupštinu.
Ona ističe da ovaj zakon poptuno liberalizuje zapošljavanje stranaca u Srbiji, a posebno preko inicijative Otvoreni Balkan. Tvrdi i da predloženo zakonsko rešenje nije u skladu sa Zakonom o radu.
"Ti ljudi bi trebalo da imaju sva prava iz Zakona o radu, a to znači da ako su zaposleni na neodređeno, nema otkazne klauzule. A oni imaju ograničenje od tri godine na koje dobijaju jedinstvenu radnu dozvolu", napominje ona.
Osim toga, piše Danas, sindikalci ističu da iako je nezaposlenost osam, devet odsto, to ne znači da nema nezaposlenih u Srbiji.
Posebno će biti olakšano dobijanje jedinstvene radne dozvole za radnike iz Albanije i Severne Makedonije u okviru inicijative Otvoreni Balkan, ali do radne dozvole će prilično lako moći da dođu i migranti, ali i radnici iz drugih zemalja koje firma uputi na rad u Srbiju.
Prema rečima Kiković, za visoki menadžment neće ni biti potrebna dozvola.
Osim toga, za zanimanja koja se vode kao deficitarna dobijanje dozvole biće automatizovano i bez testiranja kod Nacionalne službe za zapošljavanje.
"NSZ ima obavezu da sagleda da li u zanimanjima ima naših nezaposlenih državljana. Ako ih nema ili neće da prihvate posao, odobrava se dozvola za dolazak stranca. Imaju jedan jedini uslov, a to je da poslodavac koji hoće da zaposli stranca u prethodnih 90 dana nije nikog otpustio i to je preuzeto iz Zakona o radu. A NSZ je uveo međuregionalnu saradnju, pa ako poslodavcu iz Subotice treba radnik a nema ga na birou u tom regionu, NSZ proveravava kod svih filijala. I recimo da nađe nekog u Vranju, njemu nudi posao u Subotici. Ako on to ne prihvati poslodavac može da dobije dozvolu da uveze radnika", objašnjava Kiković.
Dodaje da je reč o potpunoj liberalizaciji i uvođenju fleksibilnosti na tržištu rada.
Nebojša Atanacković, počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije, smatra, recimo, da je Hrvatska u problemu, jer kada stranci dobiju radnu dozvolu, ništa ih neće sprečavati da odu u neku drugu EU zemlju.
Kada dođu kod nas, ne mogu dalje.
On ističe za Danas i da su zbog nedostatka radne snage u Srbiji poslodavci bili u problemu jer nema ko da radi, a i one koji su tu moraju znatno više da plaćaju.
"Poslodavci podržavaju uvoz radne snage, a i očekuje se da to malo smanji troškove rada. Da bi se popravio položaj poslodavaca i dala im mogućnost da zaposle ljude, neophodno je obezbediti dolazak radne snage", ocenjuje on dodajući da UPS traži od vlade da obezbedi site uslove za te radnike, ako i za domaće, kako ne bi bilo nelojalne konkurencije.
Komentarišući Otvoreni Balkan, on ocenjuje to kao pozitivnu inicijativu i da je bolje dovoditi radnike iz Albanije nego iz dalekih zemalja kao što je Bangladeš, jer su mnogo bliži kulturološki.
Sagovornik Danasa dodaje da je manjak svih radnika.
Atanacković se slaže da će se olakšavanjem dolaska radnika izaći u susret stranim investitorima, ali i da će domaće kompanije od toga imati koristi.
Jelena Žarković, profesorka na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, ocenjuje za Danas da iskustva evropskih zemalja ukazuju da dolazak stranih radnika samo u kratkom roku utiče na cenu rada, ali da u srednjem i dugom roku ne utiče.
"Mogle bi zarade da se obore ako bi se oni takmičili sa domaćim radnicima za ista mesta. Ali oni uglavnom dolaze da popune radna mesta koja nedostaju. Kada imamo nedovoljnu ponudu radne snage, onda njihov dolazak neće uticati loše na zarade", napominje ona dodajući da sve zavisi od toga koliko će ih doći.
"Mislim da oni dolaze zato što ovde nema ko da radi. Da ima lokalnih ljudi za angažovanje, ne bi bilo potrebe za uvozom radne snage", zaključuje ona.
Ipak, slučaj Aerodorom keteringa koje je otpustilo 40 radnika kojima nije redovno isplaćivalo plate i doprinose, pa kad su se pobunili na njihovo mesto zaposlilo 65 stranaca, ukazuje da bi domaću mogla lako zameniti jeftinija inostrana radna snaga.
Kako piše Danas, Srbija je za prva tri meseca ove godine strancima izdala 11.717 radnih dozvola, a prošle godine ukupno 35.168, pokazuju podaci Nacionalne službe za zapošljavanje.
Najviše radnih dozvola je izdato državljanima Kine, Rusije, Turske, Indije, Kube, Severne Makedonije, Ukrajine i Nepala. Od 24. februara prošle godine, kada je počeo rat u Ukrajini, do 6. aprila ove godine državljanima Rusije izdate su 12.593 dozvole, dok je u istom periodu dozvole za rad dobilo 568 državljana Ukrajine.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
NBS: Novi servis za korisnike instant plaćanja
22.09.2026.•
0
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da je, u saradnji sa učesnicima IPS NBS Sistema, omogućila standard za korišćenje deep link tehnologije u okviru usluge "Prenesi".
Uprkos blizini, Srbija sa ovim evropskim zemljama trguje "na kašičicu"
22.09.2026.•
4
Plasman srpske robe uveliko je koncentrisan na tržište Evropske unije (65 odsto) i CEFTA regiona (15 odsto), dok u ostale evropske zemlje odlazi svega šest odsto ukupnog izvoza, uključujući i Rusiju.
Isplata 6.000 dinara: Novac danas dobilo 4,8 miliona akcionara
22.09.2026.•
12
Centralni registar isplatio je danas novčanu naknadu za tačno 4.822.175 akcionara, u ukupnom iznosu od 28,9 milijardi dinara, saopštila je ova institucija.
Proizvođači suncokreta platiće cenu neorganizovanog tržišta
22.09.2026.•
3
Proizvođači suncokreta u Srbiji su se, proletos pred setvu, zbog besparice avansno zadužili kod prerađivača sa 150 evra po toni, a da pri tome nije utvrđena konačna cena te uljarice.
Cene nafte pale
22.09.2026.•
0
Cena nafte Brent pala je na oko 100 dolara za barel, četvrti dan zaredom, dok trgovci prate diplomatske pokušaje usmerene ka smirivanju sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Spajaju se Vorner i Paramaunt: Postignut dogovor i za CNN
21.09.2026.•
0
Tužioci iz 12 američkih saveznih država koji su podneli tužbe sa namerom da spreče spajanje Vorner Bros-Diskaverija sa Paramaunt-Skajdensa postigli su sporazum.
Zima puna neizvesnosti za Srbiju
21.09.2026.•
15
Poslednjih dana Dubravka Dedović Handanović je našla za potrebno da u dva navrata najširoj javnosti predoči stanje u srpskoj energetici.
"Progres" i "Prosveta" među firmama koje čekaju privatizaciju
21.09.2026.•
1
Prema podacima Ministarstva privrede Srbije, na privatizaciju čeka još 40 kompanija, među njima nekadašnji giganti u svojim oblastima "Progres" i "Prosveta", objavio je Nedeljnik.
Šta je sve poskupelo, a koja nas poskupljenja tek čekaju?
20.09.2026.•
25
Svaki mesec - novo poskupljenje.
Stručnjak za energetiku: Glavni izazov za predstojeću zimu - visoka cena gasa
20.09.2026.•
12
Stručnjak za energetiku Željko Marković izjavio je da je jedan od glavnih izazova za predstojeću zimu visoka cena gasa.
Transportna zajednica: Bilateralni dogovori mogu rešiti problem boravka vozača kamionu u EU
20.09.2026.•
6
Bilateralni dogovori između država EU i zemalja Zapadnog Balkana, kojima bi profesionalnim vozačima bile omogućene dugoročne vize, mogli bi da budu kratkoročno rešenje za problem njihovog boravka u šengenskom prostoru.
Voren Bafet podneo ostavku sa mesta predsednika "Berkshire Hathaway"
18.09.2026.•
2
Uticajni investitor i jedan od najbogatijih ljudi na Zemlji Voren Bafet odstupio je sa mesta predsednika investicione kopmanije "Berkshire Hathaway", koju vodi od 1965. godine.
Skuplji i dizel i benzin
18.09.2026.•
33
Objavljene su nove cene goriva, koje će važiti od danas u 15 časova.
Cena nafte i kamate pritiskaju Vučića
18.09.2026.•
33
Parlamentarni izbori su raspisani i 25. oktobra glasači će odlučiti kojoj političkoj opciji će dati naredni četvorogodišnji mandat.
Plata od 1.200 evra do kraja godine: Struka kaže da neće moći
17.09.2026.•
30
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je da će prosečna plata u decembru dostići 1.200 evra, odnosno da se u javnom sektoru očekuje povećanje od osam odsto, a za zaposlene u socijalnoj zaštiti povećanje od 12 odsto.
Gradu Beogradu iz budžetske rezerve skoro milijardu dinara
17.09.2026.•
10
Gradu Beogradu će biti preusmerena skoro milijarda dinara iz tekuće budžetske rezerve Srbije kako bi se izbeglo da tekuća likvidnost Grada bude ugrožena, odlučila je Vlada Srbije, objavio je Forbes Srbija.
Iako je Tramp tražio da se kamate smanje: Američka centralna banka podigla kamatnu stopu prvi put od 2023.
17.09.2026.•
1
Američka centralna banka Federalne rezerve (Fed) je, prvi put posle tri godine, povećala ključnu kamatnu stopu u nameri da ukroti uporno visoku inflaciju u SAD.
Da li Srbija raste najbrže u Evropi, posle Danske i Malte, kako tvrdi Vučić
16.09.2026.•
14
Ekonomski razvoj Srbije često je tema u društvu, a pored toga što se poredi sa zemljama regiona, često se uspoređuje i sa daljim državama.
Nova usluga RGZ-a: Lična karta nepokretnosti dostupna građanima besplatno
16.09.2026.•
14
Republički geodetski zavod uveo je novu uslugu "Lična karta Vaše nepokretnosti", koja građanima omogućava da na jednom dokumentu besplatno dobiju pregled najvažnijih podataka o svojoj nepokretnosti.
Izdate prve kazne za deljenje prevoza preko BlaBlaCar: Mogu iznositi i 150.000 dinara
16.09.2026.•
64
Popularna aplikacija za deljenje troškova prevoza BlaBlaCar, koja se koristi širom sveta, sve više je zastupljena u Srbiji. Reč je o platformi preko koje se ljudi povezuju kako bi podelili vožnju i na tome uštedeli.
Kupiti auto ili dugoročno zakupiti? Šta se firmama više isplati
16.09.2026.•
0
Kupovina automobila nije jedini način da firma obezbedi vozilo. Dugoročni zakup donosi drugačiju računicu, uz predvidivije troškove i manje brige o voznom parku.
Komentari 9
Nakica
Fantom
Miloš
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar