Epidemija kopija: Falsifikuje se sve - od odeće do automobila, a šta uraditi ako ste prevareni?
Da biste posedovali robu sa logom poznatih svetskih brendova, više vam nije potreban debeo novčanik, jer prema rečima stručnjaka u regionu vlada ekspanzija falsifikata.
Foto: Pixabay
Vrednost trgovine plagijatima iznosi između dva i tri odsto svetske trgovine, podaci su Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj, piše Euronews Srbija.
Na osnovu analiza, obrt novca na falsifikatima poznatih brendova u svetu danas iznosi blizu 500 milijardi evra što je na nivou BDP-a Austrije. A, falsifikuje se sve, od garderobe, mobilnih telefona, do automobila. Najviše odeća i obuća.
"Danas se, nažalost, falsifikuje sve na globalnom nivou. Verovali ili ne, falsifikuje se Majbah automobil, falsifikovali su se mobilni telefoni, tehnika. A onda u skladu sa tim mnogo je lakše falsifikovati odevne predmete, nakit ili satove", kaže Ivana Laković, stručnjak za tržište luksuznih brendova.
Najviše se falsifikuju odeća i obuća. Lažni komadi odeće najčešće se kupuju preko interneta, ali i u pojedinim buticima i na pijacama.
Stručnjaci tvrde da je neke kopije gotovo nemoguće prepoznati.
"Kod svakog ozbiljnijeg proizvoda postoji niz stvari na koje treba obratiti pažnju, a to su unutrašnje etikete, unutrašnja zaštita, čime se brend štiti od tog falsifikata. S druge strane kad pogledate brendiranu duksericu deluje relativno lako da se falsifikujete jer samo skinete logo i nalepite ga na nešto", priča Ašok Murti, stilista.
Ko su najveći proizvođači falsifikata i kakvo je stanje u Srbiji
Kina je najveći proizvođač falsifikata, koji snabdeva polovinu svetskog tržišta. Sledi Hongkong koji sam obezbeđuje četvrtinu "lažnjaka". Ipak u najvećem usponu je Turska koja je za samo nekoliko godina svoj svetski tržišni udeo povećala sa 4 na 12 odsto.
Iako je falsifikata više, stiče se utisak da oni ne ugrožavaju prodaju originala.
"Postojanje fejk tržišta zaista na izvestan način omogućava podizanje vrednosti određenih brendova. Ukoliko posedujemo fejk proizvod, mi možemo prevariti javnost, okolinu, ali mi i dalje znamo gde i šta smo kupili i koliko smo platili. Kao takvi, sa željom da posedujemo određeni brend, onog momenta ukoliko nam standard to omogući - mi ćemo sutra biti kupci tog originlnog brenda. Tako da definitivno na jedan čudan način - fejk industrija stimuliše proizvdonju originalnih brendova", kaže Ivana laković.
Tokom prošle godine srpska carina zaplenila je više od milion komada falsifikovane robe.
Vrednost dela te robe, za koji su dali potvrdu, iznosila je više od dva miliona evra. Falsifikovana garderoba na srpsko tržište dospeva uglavnom uvozom iz Turske, Grčke, Makedonije.
Ukoliko carinici posumnjaju da je neka roba plagijat, obaveštava se ovlašćeni predstavnik krivotvorenog brenda, koji može da pokrene postupak za utvrđivanje prava.
Deo "lažne robe" ipak dospe na tržište u legalni promet, a za tu kontrolu zadužena je tržišna inspekcija.
Marenović: Pravo potrošača da ne budu obmanuti
Šta se, međutim, dešava ako dobijete ono što ste platili? Advokat Vladimir T. Marenović kaže da je jedno od osnovnih prava potrošača da ne bude obmanut i da je prvi korak koji obmanuti potrošač može da uradi, da podnese prijavu u Ministarstvo trgovine, sektoru za tržišnu inspekciju i zaštitu potrošača.
"Oni će postupati po prijavi, obaveštavaju zaštitnika tog brenda. Onda se preduzimaju dalje radnje koje su operativnog i pravnog karaktera. Postupa se protiv onog ko je oglašavao takav ptroizvod, odnosno onom koji ga je prodao obmanutom potrošaču", priča Marenović.
Ne slaže se da fenomen krivotvorene robe može da pomogne orginalnim brendovima i smatra da im to odmaže.
Navodi da je vrednost falsifikovane robe na svetskom tržištu 500 milijardi dolara, što je oko 2,5 odsto ukupne svetske trgovine.
U Evropi je uvoz kvirotvorene robe oko 6 odsto ukupnog uvoza EU ili oko 130 milijardi evra. Reč je o desetinama milijardi evra, koje se izgube u poreskim prihodima.
Upitan kako da se zaštite orginalni brendovi, kaže da je prvi korak zaštita žiga u Zavodu za intelektualnu svojinu, zatim se šalje poruka carinskim organima da zaustavljaju robu sa tim žigom i da obaveštavaju vlasnika brenda preko zastupnika.
"Može se postupati i na samu robu koja se već nalazi na tržištu. Obaveštava se tržišna inspekcija, oni izlaze na teren. Ukoliko je u pitanju radnja privremeno se oduzima roba, vodi se odgovarajući pravni postupak. Roba se više nikada ne vrati u posed vlasnika već se na kraju postupka uništava o trošku vlasnika", pojašnjava on za Euronews Srbija.
Falsifikovana roba se najviše prodaje na društvenim mrežama, posebno na Instagramu.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Nove akcize od 1. maja: Kod cene goriva sve moguće, ali ćemo sigurno piti skuplju kafu
28.04.2024.•
8
Od 1. maja važiće novi iznosi akciza usklađeni sa prošlogodišnjom inflacijom od 7,6 odsto.
Rusija zapretila "oštrim odgovorom" ako ruska imovina bude zaplenjena
28.04.2024.•
2
Rusija je zapretila Zapadu oštrim odgovorom u slučaju da zamrznuta ruska imovina bude zaplenjena.
Ziđin planira da poveća proizvodnju
28.04.2024.•
1
Ziđin planira da poveća godišnji kapacitet projekata u Boru i Majdanpeku na 450.000 tona bakra i 10 tona zlata.
"Obećan izvoz svinjskih glava, nožica, a nemamo svinja": Veliki dil sa Kinom pokušavan još od Tita
28.04.2024.•
18
Srbija i Kina potpisale su 17. oktobra prošle godine Sporazum o slobodnoj trgovini, tokom boravka srpske delegacije u Pekingu, u kojoj je bio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Frilenseri do utorka imaju rok da plate prvu ratu poreza
28.04.2024.•
4
Frilenseri u Srbiji imaju rok do utorka, 30. aprila da predaju poresku prijavu i plate porez za prvi kvartal 2024. godine.
Objavljen poreski kalendar za maj: Evo kad koje obaveze dospevaju
28.04.2024.•
0
Poreska uprava Srbije saopštila je poreski kalendar za maj, uz napomenu da se rok za obaveze koje dospevaju na neradni dan, pomeraju na prvi naredni radni dan.
Čile će narednih godina smanjiti broj radnih sati sa 45 na 40 nedeljno
28.04.2024.•
0
U Čileu je stupio na snagu zakon o postepenom smanjivanju radnih sati nedeljno sa sadašnjih 45 na 40 do 2028. godine.
"Srbija je zemlja fizičkog rada": U Srbiji se na poslu manje koriste kognitivne veštine
28.04.2024.•
7
U obavljanju teških fizičkih poslova u Srbiji najviše radnog vremena provode muškarci i žene srednjeg nivoa obrazovanja, starosti između 30 i 59 godina.
Grčka uvodi šestodnevnu radnu nedelju
28.04.2024.•
4
U julu se u Grčkoj uvodi šestodnevna radna nedelja.
Protest Italije zbog preuzimanja njene kompanije u Rusiji
27.04.2024.•
5
Italija je danas ambasadoru Rusije izrazila negodovanje zbog toga što je ruski energetski gigant Gasprom preuzeo kontrolu nad filijalom italijanskog Aristona, "Termo grupom".
Cene goriva u komšiluku: Gde se najviše isplati da napunite rezervoar i da li je u Srbiji najskuplje
27.04.2024.•
9
Šest vezanih neradnih dana tokom predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika idealna su prilika za kraće putovanje.
Podeljeni vaučeri najugroženijim gazdinstvima koja su pretrpela štetu u poplavama
26.04.2024.•
0
FAO i Ministarstvo poljoprivrede Srbije saopštili su da su završili distribuciju vaučera od po 66.000 dinara najugroženijim poljoprivrednim gazdinstvima koja su pretrpela štetu nakon poplava 2023.
Gubici Elektrodistribicije Srbije u 2023. bili milijardu dinara
26.04.2024.•
4
Elektroprivredu Srbije (EPS) je prošle godine imala rekordnu dobit 114,3 milijardi dinara.
Miruju i dizel i benzin
26.04.2024.•
5
Benzin i dizel će se u Srbiji od danas u 15 sati do 30. aprila, na pumpama prodavati po istim cenama.
EPS sarađuje sa USAID na projektu unapređenja energetske efikasnosti i korišćenju obnovljivih izvora
26.04.2024.•
0
EPS je objavio da je sa projektom Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) "Bolja energija" potpisala Memorandum o razumevanju o saradnji na polju unapređenja energetske efikasnosti.
Češka kompanija postala jedini vlasnik firme "Knjaz Miloš"
25.04.2024.•
10
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo od 46,43 odsto u "Knjaz Milošu" iz Aranđelovca.
Momirović: "Ekspo 2027" će značajno uticati na razvoj tržišta nekretnina u Srbiji
25.04.2024.•
8
Ministar trgovine Tomislav Momirović ocenio je da će "Ekspo 2027" imati značajan uticaj na razvoj domaćeg tržišta nekretnina.
Građani u Turskoj bojkotuju restorane, kafiće i pekare zbog visokih cena
25.04.2024.•
13
Poslanici u Turskoj juče su u skupštini, pored toga što su odličivali o važnim zakonskim predlozima, na dnevnom redu imali i raspravu o tome kako da se zemlja izbori s velikim rastom cena.
Stočari: Kilogram žive prasadi 800 dinara, cena može i još da raste
24.04.2024.•
9
Cena kilograma živih prasića za sada se zaustavila na maksimalno 800 dinara, ali nije isključeno da će još rasti kako se približavaju 1. maj i Uskrs jer prasadi nema dovoljno u ponudi.
Penzioneri u Nemačkoj dobijaju povećanja penzija veća od inflacije
24.04.2024.•
2
Nemačka vlada odobrila je danas povećanje penzija od 4,57 odsto od letos, što je iznad tekuće stope inflacije.
Ako ne bude produžena uredba Vlade: Prestaje da se obračunava popust na struju
24.04.2024.•
5
Sa martovskim računima za struju istekao je rok za popuste koji su, prema uredbi Vlade Srbije, važili od 1. oktobra 2023. do 31. marta 2024. godine.
Komentari 9
Goran
Leli
dobih migrenu od tvoje nepismenosti, mani se i originala i kopije. Opismeni se!
Slobodan
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar