.jpg)
Predizborna upotreba podstanara
Nije sporno da aktuelna vlast Srbije više nego ozbiljno shvata najavljene izbore.

Foto: 021.rs
Nisu još ni raspisani, a kampanja uveliko traje. Uz to je sve vidljivije da je svrha ne malog broja upravo donetih ili nagoveštenih odluka i propisa da u javnosti kreira korektno mišljenje o vladajućoj garnituri.
Aktivnost je usmerena prema pojedinim grupama od kojih je svaka opterećena svojim specifičnim problemom. Vlada pokušava da stvori utisak kako čini sve da nevolje ublaži.
U tuđem stanu
Jedna od grupacija prema kojoj aktuelna vlast u poslednje vreme ispoljava pažljiviji odnos su podstanari. Naravno da nije lako živeti u tuđem stanu, pogotovo kada to itekako papreno košta. Kako je u nas unazad pet, šest godina došlo do pravog divljanja cene kvadratnog metra, time i zakupa, ljudi prinuđeni da žive u iznajmljenim stanovima su zaista opterećeni naglo uvećanim izdacima.
Prirodno je da stalno ističu neprekidan rast troškova zakupa i da traže zaštitu, dakle prihvatljivu cenu kirije. Često jarost usmeravaju prema vlasnicima stanova, njima svakog prvog daju i po tri, četiri stotina evra za bolju garsonjeru i doživljavaju ih svojevrsnim izrabljivačima.
Tako se iz krugova podstanara često, i ovih kasnoletnjih dana, mogu čuti pohvale nameri države da oštrije pristupi naplati poreza na iznajmljivanje nekretnina. Sada jedva da jedan odsto vlasnika plaća ovu obavezu, a država "žmuri na oba oka".
Svakako da i među izdavačima stanova ima onih koji žele samo da uzmu što više novca, ali daleko najveći je broj onih koji su ušteđevinu ili novac dobijen prodajom nasleđa uložili u nekretninu procenjujući da je u pitanju pouzdan način da u što većoj meri održe vrednost imovine.
Dobit od iznajmljivanja delom služi da se povremeno obnavlja nameštaj u iznajmljenom stanu, otplati rata kredita podignutog da se stan u celosti isplati prodavcu, a tu su i troškovi godišnjeg poreza na imovinu. Veliko je pitanje je li do pre pet, šest godina uopšte i bilo ikakve zarade. Podsetimo se, tada se u Novom Sadu gajba za koju danas treba izdvojiti 300 evra, mogla iznajmiti i za 120 evra.
Neubičajeno jeftin zakup
Našli smo se upravo na mestu da zastanemo i upitamo se koliko je tadašnja cena bila prihvatljiva za vlasnike stanova? Nije teško videti da nije. Zapravo, nekadašnja Jugoslavija, pogotovo njeni istočni delovi, bili su decenijama poznati kao država u kojoj je zakup stana neuobičajeno jeftin.
Cena kvadratnog metra u Novom Sadu je često bila ravna visini dvogodišnjeg zakupa. Kada se odbiju troškovi, gajba od 25 kvadrata jedva da se mogla kupiti za iznos stogodišnje kirije. Zahtevnije je pitanje šta je bio uzrok ove anomalije. Ukažimo samo da je najkrupnija posledica bila veliki nedostatak stanova, te često narušavanje urbanističkih principa i stalna divlja gradnja.
Tako, primera radi, izgradnja na Novom naselju nije bila planirana, već se grad na širenje u tom smeru odlučio pošto je bilo mnogo jeftinije zidati na prenamenjenom poljoprivrednom zemljištu, nego otkupljivati građevinsko zemljište u privatnom vlasništvu i na njemu podizati zgradi. Kasnije je, naravno, menjan urbanistički plan, kako bi izgradnja na nekadašnjim parcelama kukuruza poprimila formu legalnosti.
Zaslepljeni besom
Već je u Beogradu, gde su stranci jako uvećavali potražnju za kućama i stanovima, kirija bila i dva i po puta viša, a skuplje je bilo i u Zagrebu i Ljubljani. U većim gradovima Zapadne Evrope je bilo sasvim suprotno - kirija je bila izrazito visoka, cena kvadratnog metra je retko gde premašivala visinu šestomesećnog zakupa.
Podstanari, razjareni, ali i zaslepljeni visokom kirijom, podržali su nameru države da pristupi ozbiljnijoj naplati poreza na izdavanje nekretnina, kao da je u pitanju nekakav luksuz vlasnika. Međutim, možda je logičnije upitati se nije li bolje da se odustane od ovog nameta.
Dugogodšnjim namernim izbegavanjem da ozbiljnije pristupi naplati, država je jasno ispoljila sumnju u opravdanost ovog nameta. Prvi razlog je jasan, vlasnici već svake godine plaćaju porez na imovinu i ovaj namet se neprekidno uvećava. Još u vreme donošenja obaveze na izdavanje stanova bilo je tvrdnja da je reč o dva plaćanja praktično istog.
Kvarenje novca
Takođe, razmotrimo i motiv građana da imovinu iz novca prebace u nekretninu. U pitanju je strah da države monetarnom politikom kvare i kontinuirano umanjuju vrednost novca. Od 2008. godine i početka finansijske krize takva je bila praksa upravo najjačih država i egija. Dolar i evro su neprekidno gubili vrednost. Stoga je cena kvadratnog metra stambenog prostora i na Zapadu bar dvostruko viša nego što je bila pre desetak godina.
Treći razlog da se razmotri sama svrha poreza na izdavanje je činjeniica da, recimo, građanin uopšte ne plaća namet ako novac uloži u bitkoine, a ako bi isti novac uložio u stan platio bi čak dva nameta, na imovinu i na iznajmljivanje.
Važno je pitanje i kako pomoći podstanarima. Nije lako i treba reći da je kupovina stana važan svakog mladog para. Ali, nije ga lako dostići. Podsetimo da su u većim nemačkim gradovima samo 46,5 odsto korisnika i vlasnici (istog) stana. U najmoćnijoj državi na svetu SAD čak 15 odsto stanovništva živi u kamp-prikolicama i u takvim stambenim (ne)prilikama prođe im ceo život.
Izostanak decentralizacije
Manija potražnje za stanovima se u Srbiji dominantno vezuje za tri grada, Beograd, Novi Sad i Novi Pazar. Već u Nišu kvadrat metra na relativno solidnoj lokaciji može da se kupi za 1.200, dok je u Novom Sadu teško naći za manje od 2.200. U Subotici ili Zrenjaninu cena retko kada prelazi 1.100, dok se u Kikindi ili Somboru može naći i za 900 evra.
Čini se da je pravo pitanje kako pojedine regije Srbije učiniti podjednako privlačnim, kako ublažiti navalu mladih na najveće gradove i smer kretanja stanovništva preokrenuti. Tu njaviše pomaže intenzivan razvoj zapostavljenih regija i gradova, a ne ispoljavanje besa prema vlasnicima stanova.
A naprednjačka vlast najmanje radi na decentralizaciji Srbije. Sve što nešto znači događa se u Beogradu, u prestonici se donose i sve iole značajnije odluke.
Posebno boli da su i finansijski tokovi usmereni prema glavnom gradu. Zato i ljudi hrle na ušće Save u Dunav i još pomalo u dva veća grada. U takvoj situaciji postaju privlačne i sobice na periferiji ovih varoši, o garsonjerama na boljim lokacijama da i ne govorimo.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
NIS: Dobit manja 16 odsto u prvom kvartalu ove godine
30.04.2025.•
0
Neto dobit Naftne industrije Srbije (NIS) u prvom kvartalu iznosila je 1,5 milijardi dinara, što je 16 odsto slabiji rezultat u odnosu na isti period prošle godine, saopštila je danas ta kompanija.
Srbija će se nakon praznika zadužiti za 372 miliona evra
30.04.2025.•
18
Uprava za javni dug najavila je za 13. maj treću emisiju 10,5 godišnje obveznice u vrednosti od 43,5 milijardi dinara (oko 372 miliona evra), a koje su preostale od 180 milijardi emisije iz januara.
Objavljeno koliko će koštati gorivo do narednog petka
30.04.2025.•
2
Cena evrodizela do narednog petka biće jeftinija za jedan dinar i koštaće 188 dinara, dok će cena benzina biti nepromenjena 176 dinara, prenosi RTS.
Zbog zaliha mleka obustavljeno izdavanje dozvola za uvoz
29.04.2025.•
16
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da je zbog povećanih zaliha mleka obustavljeno izdavanje dozvola za uvoz mleka, proizvoda od mleka i proizvoda od palminog ulja, koji zamenjuju mleko.
Bečki institut smanjio procenu ekonomskog rasta Srbije za 2025, ali povećao za naredne dve godine
29.04.2025.•
2
Bečki institut za međunarodne ekonomske studije smanjio je procenu ekonomskog rasta Srbije za 2025. godinu sa 3,7 na 3,0 odsto, dok ju je za naredne dve godine povećao na četiri odsto.
Dve kineske kompanije na srpskim rudama ostvarile dobit od skoro milijardu evra
29.04.2025.•
9
Kineske kompanije Ziđin koper i Ziđin majning su prošle godine ostvarile neto dobit od skoro milijardu evra.
Radosavljević: Vučićeva tvrdnja da će blokade smanjiti plate i penzije je netačna, ovo su razlozi
29.04.2025.•
13
Najava Aleksandra Vučića da će plate i penzije manje rasti nego što je planirano nema veze sa blokadama studenata, već modelom rasta koji je udario u "plafon" pa nema doboljno para u budžetu.
Svetska banka: Očekivani privredni rast Srbije narednih godina od 3,5 do četiri odsto
28.04.2025.•
2
Očekivana stopa privrednog rasta Srbije u narednim godinama biće oko 3,5 do četiri odsto, saopštila je Svetska banka.
Šejn povećao cene za potrošače u SAD i do 377 odsto
28.04.2025.•
0
Kineski gigant onlajn prodaje Šejn povećao je cene svojih proizvoda za potrošače u SAD i do 377 odsto uoči uvođenja američkih carina na manje pakete.
Počelo dostavljanje poreskih rešenja onima koji izdaju stan na dan
28.04.2025.•
2
Poreska uprava Srbije najavila je da svi poreski obveznici, koji ostvaruju prihod od pružanja ugostiteljskih usluga (tzv. stan na dan) u narednom periodu mogu da očekuju poreska rešenja.
Apple planira da u 2026. preseli proizvodnju svih telefona za američko tržište u Indiju
27.04.2025.•
3
Američka tehnološka kompanija Apple planira da do kraja sledeće godine premesti proizvodnju svih iPhone-a za američko tržište u Indiju.
Globalna kriza za domaću upotrebu: Lošija prognoza MMF-a za Srbiju zbog protesta ili carinskog rata?
27.04.2025.•
3
Ovogodišnji prolećni sastanak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svetske banke dolazi u vreme velikih globalnih geopolitičkih neizvesnosti.
Kompanije će početi da zapošljavaju virtuelne AI radnike već od 2026.
27.04.2025.•
2
Velike korporacije će već od sledeće godine početi da zapošljavaju virtuelne zaposlene koje je stvorila veštačka inteligencija (AI) i to na puno radno vreme.
Kalifornija postala četvrta najjača globalna ekonomska sila, pretekla Japan
27.04.2025.•
4
Američka savezna država Kalifornija zvanično je pretekla ekonomiju Japana i trenutno je četvrta najjača globalna ekonomska sila.
Janafu na još 60 produžena licenca za transport nafte u Srbiji
27.04.2025.•
1
Društvo Jadranski naftovod (JANAF) saopštilo je da mu je na 60 dana produžena licenca za transport nafte u rafineriju u Pančevu u Srbiji koja je u vlasništvu Naftne industrije Srbije (NIS).
Zašto je malo odobrenih kredita za mlade: Nepoverenje naroda ili nestašica odgovarajućih stanova?
27.04.2025.•
10
Ugovoreno je 165 kredita za stanove, još 256 je odobreno, a 579 zahteva je u obradi, prema rečima Aleksandra Vučića.
Četiri srpska grada potencijalni magneti za strane investicije: Među njima i Novi Sad
27.04.2025.•
1
Na osnovu najnovijeg izveštaja fDi Intelligence za 2025, četiri srpska grada našla su se među najatraktivnijim destinacijama za strane direktne investicije (FDI).
Šejn i Temu podigli cene zbog Trampovih carina: Evo šta treba znati
27.04.2025.•
0
Šejn i Temu, veliki internet prodavci poznati po izuzetno niskim cenama, podigli su cene određenih proizvoda nakon što je Donald Tramp uveo visoke carine na kinesku robu.
Anet Kjobe je nova šefica misije MMF-a za Srbiju
26.04.2025.•
0
Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je da je za novu šeficu misije MMF za Srbiju imenovana Anet Kjobe.
Donald Tramp Mlađi stigao u Beograd: Razgovarao sa privrednicima
26.04.2025.•
22
Donald Tramp Junior se u Beogradu sastao sa privrednicima u Privrednoj komori Srbije (PKS).
Ministarstvo poljoprivrede raspisalo javni poziv za nabavku novih traktora
26.04.2025.•
5
Uprava za agrarna plaćanja Ministarstva poljoprivrede Srbije raspisala je javni poziv za podnošenje zahteva za nabavku novih traktora za 2025. godinu.
Komentari 23
slađana
Ccc
Veran
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar