.jpg)
Predizborna upotreba podstanara
Nije sporno da aktuelna vlast Srbije više nego ozbiljno shvata najavljene izbore.

Foto: 021.rs
Nisu još ni raspisani, a kampanja uveliko traje. Uz to je sve vidljivije da je svrha ne malog broja upravo donetih ili nagoveštenih odluka i propisa da u javnosti kreira korektno mišljenje o vladajućoj garnituri.
Aktivnost je usmerena prema pojedinim grupama od kojih je svaka opterećena svojim specifičnim problemom. Vlada pokušava da stvori utisak kako čini sve da nevolje ublaži.
U tuđem stanu
Jedna od grupacija prema kojoj aktuelna vlast u poslednje vreme ispoljava pažljiviji odnos su podstanari. Naravno da nije lako živeti u tuđem stanu, pogotovo kada to itekako papreno košta. Kako je u nas unazad pet, šest godina došlo do pravog divljanja cene kvadratnog metra, time i zakupa, ljudi prinuđeni da žive u iznajmljenim stanovima su zaista opterećeni naglo uvećanim izdacima.
Prirodno je da stalno ističu neprekidan rast troškova zakupa i da traže zaštitu, dakle prihvatljivu cenu kirije. Često jarost usmeravaju prema vlasnicima stanova, njima svakog prvog daju i po tri, četiri stotina evra za bolju garsonjeru i doživljavaju ih svojevrsnim izrabljivačima.
Tako se iz krugova podstanara često, i ovih kasnoletnjih dana, mogu čuti pohvale nameri države da oštrije pristupi naplati poreza na iznajmljivanje nekretnina. Sada jedva da jedan odsto vlasnika plaća ovu obavezu, a država "žmuri na oba oka".
Svakako da i među izdavačima stanova ima onih koji žele samo da uzmu što više novca, ali daleko najveći je broj onih koji su ušteđevinu ili novac dobijen prodajom nasleđa uložili u nekretninu procenjujući da je u pitanju pouzdan način da u što većoj meri održe vrednost imovine.
Dobit od iznajmljivanja delom služi da se povremeno obnavlja nameštaj u iznajmljenom stanu, otplati rata kredita podignutog da se stan u celosti isplati prodavcu, a tu su i troškovi godišnjeg poreza na imovinu. Veliko je pitanje je li do pre pet, šest godina uopšte i bilo ikakve zarade. Podsetimo se, tada se u Novom Sadu gajba za koju danas treba izdvojiti 300 evra, mogla iznajmiti i za 120 evra.
Neubičajeno jeftin zakup
Našli smo se upravo na mestu da zastanemo i upitamo se koliko je tadašnja cena bila prihvatljiva za vlasnike stanova? Nije teško videti da nije. Zapravo, nekadašnja Jugoslavija, pogotovo njeni istočni delovi, bili su decenijama poznati kao država u kojoj je zakup stana neuobičajeno jeftin.
Cena kvadratnog metra u Novom Sadu je često bila ravna visini dvogodišnjeg zakupa. Kada se odbiju troškovi, gajba od 25 kvadrata jedva da se mogla kupiti za iznos stogodišnje kirije. Zahtevnije je pitanje šta je bio uzrok ove anomalije. Ukažimo samo da je najkrupnija posledica bila veliki nedostatak stanova, te često narušavanje urbanističkih principa i stalna divlja gradnja.
Tako, primera radi, izgradnja na Novom naselju nije bila planirana, već se grad na širenje u tom smeru odlučio pošto je bilo mnogo jeftinije zidati na prenamenjenom poljoprivrednom zemljištu, nego otkupljivati građevinsko zemljište u privatnom vlasništvu i na njemu podizati zgradi. Kasnije je, naravno, menjan urbanistički plan, kako bi izgradnja na nekadašnjim parcelama kukuruza poprimila formu legalnosti.
Zaslepljeni besom
Već je u Beogradu, gde su stranci jako uvećavali potražnju za kućama i stanovima, kirija bila i dva i po puta viša, a skuplje je bilo i u Zagrebu i Ljubljani. U većim gradovima Zapadne Evrope je bilo sasvim suprotno - kirija je bila izrazito visoka, cena kvadratnog metra je retko gde premašivala visinu šestomesećnog zakupa.
Podstanari, razjareni, ali i zaslepljeni visokom kirijom, podržali su nameru države da pristupi ozbiljnijoj naplati poreza na izdavanje nekretnina, kao da je u pitanju nekakav luksuz vlasnika. Međutim, možda je logičnije upitati se nije li bolje da se odustane od ovog nameta.
Dugogodšnjim namernim izbegavanjem da ozbiljnije pristupi naplati, država je jasno ispoljila sumnju u opravdanost ovog nameta. Prvi razlog je jasan, vlasnici već svake godine plaćaju porez na imovinu i ovaj namet se neprekidno uvećava. Još u vreme donošenja obaveze na izdavanje stanova bilo je tvrdnja da je reč o dva plaćanja praktično istog.
Kvarenje novca
Takođe, razmotrimo i motiv građana da imovinu iz novca prebace u nekretninu. U pitanju je strah da države monetarnom politikom kvare i kontinuirano umanjuju vrednost novca. Od 2008. godine i početka finansijske krize takva je bila praksa upravo najjačih država i egija. Dolar i evro su neprekidno gubili vrednost. Stoga je cena kvadratnog metra stambenog prostora i na Zapadu bar dvostruko viša nego što je bila pre desetak godina.
Treći razlog da se razmotri sama svrha poreza na izdavanje je činjeniica da, recimo, građanin uopšte ne plaća namet ako novac uloži u bitkoine, a ako bi isti novac uložio u stan platio bi čak dva nameta, na imovinu i na iznajmljivanje.
Važno je pitanje i kako pomoći podstanarima. Nije lako i treba reći da je kupovina stana važan svakog mladog para. Ali, nije ga lako dostići. Podsetimo da su u većim nemačkim gradovima samo 46,5 odsto korisnika i vlasnici (istog) stana. U najmoćnijoj državi na svetu SAD čak 15 odsto stanovništva živi u kamp-prikolicama i u takvim stambenim (ne)prilikama prođe im ceo život.
Izostanak decentralizacije
Manija potražnje za stanovima se u Srbiji dominantno vezuje za tri grada, Beograd, Novi Sad i Novi Pazar. Već u Nišu kvadrat metra na relativno solidnoj lokaciji može da se kupi za 1.200, dok je u Novom Sadu teško naći za manje od 2.200. U Subotici ili Zrenjaninu cena retko kada prelazi 1.100, dok se u Kikindi ili Somboru može naći i za 900 evra.
Čini se da je pravo pitanje kako pojedine regije Srbije učiniti podjednako privlačnim, kako ublažiti navalu mladih na najveće gradove i smer kretanja stanovništva preokrenuti. Tu njaviše pomaže intenzivan razvoj zapostavljenih regija i gradova, a ne ispoljavanje besa prema vlasnicima stanova.
A naprednjačka vlast najmanje radi na decentralizaciji Srbije. Sve što nešto znači događa se u Beogradu, u prestonici se donose i sve iole značajnije odluke.
Posebno boli da su i finansijski tokovi usmereni prema glavnom gradu. Zato i ljudi hrle na ušće Save u Dunav i još pomalo u dva veća grada. U takvoj situaciji postaju privlačne i sobice na periferiji ovih varoši, o garsonjerama na boljim lokacijama da i ne govorimo.
Podrži 021
021 je pokrenuo svoj gift shop - Shopins.rs, a kupovinom nekog od artikala direktno podržavate rad naše redakcije. Svaki vaš doprinos, ma kako bio velik ili mali, dragocen je. Jer pravo novinarstvo vredi.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Ko u EU najviše uštedi: Nemci najviše ostave sa strane, Poljaci i Grci jedva pokriju mesec
03.12.2023.•
0
Evropska domaćinstva su tokom 2022. godine uštedela jednu osminu svog godišnjeg prihoda, pokazuju najnoviji podaci.
Švajcarska zamrzla oko 7,7 milijardi švajcarskih franaka koji pripadaju Rusima
03.12.2023.•
1
Švajcarska je zamrzla oko 7,7 milijardi švajcarskih franaka koje pripadaju Rusima, saopštila je vlada, u okviru sankcija osmišljenih da kazne Moskvu zbog napada na Ukrajinu.
Japan ima najstarije kompanije na svetu: Jedna od njih posluje čak 1.445 godina
03.12.2023.•
0
U Japanu je veliki broj kompanija koje postoje duže od 100 godinu, a koje se na japanskom zovu šinise. Neke od najstarijih kompanija na svetu su u ovoj državi.
Mali: Prognozirana inflacija za narednu godinu do 4,5 odsto, prosečna penzija 390 evra
02.12.2023.•
5
Prognozirana inflacija za narednu godinu biće četiri do 4,5 odsto, najavio je ministar finansija Siniša Mali.
Predsednik Fiskalnog saveta: Pare koje se sada dele, na kraju će vraćati svi građani s kamatom
02.12.2023.•
22
Predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović izjavio je da će neselektivna davanja iz budžeta penzionerima, mladima i ostalima u poslednje tri godine, na kraju platiti svi građani s kamatom.
Vučić: Verujem da će u decembru biti još jednokratnih davanja države
01.12.2023.•
23
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je večeras najavio mogućnost, za decembar, "još jednokratnih davanja države".
Prestižna nagrada Srpske asocijacije privrednika dodeljena direktoru AbelaPharm-a Davoru Korčoku
01.12.2023.•
0
Srpska asocijacija privrednika je na svečanosti u hotelu Hyatt Regency u Beogradu dodelila nagrade "najbolji najboljima".
U Vojvodini porast stope nezaposlenosti
01.12.2023.•
6
Broj zaposlenih u Srbiji na kraju trećeg kvartala ove godine iznosio je 2.888.500, dok je broj nezaposlenih 285.700, pokazuju podaci koje je objavio Republički zavod za statistiku.
Godišnja stopa inflacije u evrozoni pala na 2,4 odsto
30.11.2023.•
5
Prema prvoj preliminarnoj proceni, godišnja stopa inflacije u evrozoni je u novembru pala na 2,4 odsto, sa oktobarskih 2,9 odsto, saopštio je danas Evrostat.
U Srbiji trećina firmi i preduzetničkih radnji u vlasništvu žena
30.11.2023.•
1
U Srbiji je trećina firmi i preduzetničkih radnji u vlasništvu žena, što je i evropski prosek, kazala je direktorka Sektora preduzetništva Privredne komore Srbije (PKS) Branislava Simanić.
Povećana maksimalna količina dizela za poljoprivrednike po povlašćenoj ceni
30.11.2023.•
8
Vlada Srbije je na današnjoj sednici usvojila izmenjenu Uredbu o ograničenju visine cena derivata nafte.
Banke računale kamate na neaktivne račune građana - NBS naredila da se ti dugovi otpišu
30.11.2023.•
1
Banke u Srbiji su, na osnovu mera Narodne banke Srbije, otpisale potraživanja od građana u iznosu od 2,94 milijarde dinara, saopštila je NBS.
Mask oglašivačima koji su napustili X poručio: Možete da se...
30.11.2023.•
1
Američki milijarder Ilon Mask rekao je doskorašnjim oglašivačima na njegovoj platformi X (Tviter), koji su otišli zbog, kako su naveli, antisemitskog sadržaja, da mogu da se "nose".
Bitkoin porastao na 34.782 evra
29.11.2023.•
3
Bitkoin je na najvećoj svetskoj berzi kripto valuta Bajnens, danas u 15 časova vredeo 34.782,12 evra.
Vrednost vaučera za odmor u Srbiji se ne menja već devet godina, a smeštaji poskupljuju
29.11.2023.•
8
Pre devet godina Srbija je donela odluku da svojim državljanima deli vaučere za odmor u zemlji, kako bi stimulisala domaći turizam.
Narodna banka Srbije preuzima Kreditni biro
29.11.2023.•
9
Skoro dve decenije nakon što je Udruženje banaka Srbije (UBS) osnovalo Kreditni biro, koji vodi podatke o zaduženosti privrede i građana, on će preći u ruke Narodne banke Srbije (NBS).
Električna Fijat Panda od sledeće godine će se proizvoditi u Kragujevcu
28.11.2023.•
5
Nova Fijat Panda koja će biti predstavljena 2024. godine proizvodiće se u Srbiji, Maroku i Brazilu, pišu italijanski mediji.
Matijević jedini dostavio ponudu za kupovinu hotela Slavija u Beogradu
28.11.2023.•
7
Iako je više potencijalnih kupaca bilo zainteresovano za kupovinu preduzeća Slavija hoteli, jedino je kompanija Matijević dostavila i ponudu.
Ministarstvo poljoprivrede tvrdi: Srbija ima dovoljno šećera
28.11.2023.•
3
Od ovogodišnjeg roda šećerne repe očekuje se da će biti proizvedeno oko 327.000 tona šećera.
NBS: Krediti privredi manji, a krediti stanovništvu veći nego pre godinu dana
27.11.2023.•
0
Kreditna aktivnost banaka nastavila je da usporava tokom trećeg tromesečja i u septembru je stanje kredita bilo gotovo nepromenjeno, odnosno bilo je niže za 0,1% u odnosu na septembar prošle godine.
Amazon za smrt radnika kažnjen sa samo 7.000 dolara
27.11.2023.•
6
Američka savezna država Indijana kaznila je američku kompaniju Amazon sa 7.000 dolara zbog smrti jednog od njenih zaposlenih, 20-godišnjeg Kaesa Grusbeka.
Komentari 23
slađana
Ccc
Veran
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar