Ekonomska obećanja u predizbornoj kampanji: Šta je realno između spiska lepih želja?
Programe o boljem životnom standardu građana političke stranke koriste kako bi privukle glasače.
Ekonomska obećanja u svakoj izbornoj kampanji su jedan od glavnih aduta kako vladajućih, tako i opozicionih stranaka.
Iako ona često ostanu u senci krupnih političkih diskusija, nekoliko tih programa su iznele stranke u ovoj izbornoj kampanji koji se, između ostalog, odnose na povećanje plata i penzija, ulaganja izražena u milijardama evra, smanjenje PDV-a, progresivno oporezivanje, kao i uvođenje ekstra profita za banke.
Postavlja se pitanje koliko u predloženim merama ima populizma, a koliko su obećanja u izbornoj kampanji ostvariva.
Sagovornici Euronews Srbija smatraju da političke stranke u izbornoj trci, svaka na svoj način, pokušavaju da motivišu građane da ih podrže i rade ono što misle da bi se najviše svidelo biračima.
Šta su predlozi političkih stranaka
Srpska napredna stranka ima plan za naredne četiri godine, navodeći da će 2027. prosečna plata iznositi 1.400 evra, minimalna zarada 650 evra, dok će prosečna penzija iznositi 620 evra te godine, do kada najavljuju i 12 milijardi evra ulaganje u infrastrukturne projekte za Expo 27.
Koalicija Srbija protiv nasilja se sastoji iz nekoliko stranaka, a planovi najveće među njima - Stranke slobode i pravde su da će, kako kažu, ukoliko dođu na vlast vratiti penzionerima "otet" novac tokom fiskalne konsolidacije i da bi svaki u proseku trebalo da dobije oko hiljadu evra. Predviđaju godišnje ulaganje od 15 milijardi evra, imaju i plan da izdvoje 200 miliona evra za 2.000 domaćih preduzeća. Ukinuće kažu, ako dođu na vlast, doprinose za zdravstvo, čime bi plate mogle da porastu 12 procenata, a obećavaju i garantovana mesečna primanja za sve starije od 65 godina.
Narodna stranka u kampanji predlaže da se smanji PDV na osnovne životne namirnice na jedan odsto, zalažu se za ukidanje trgovinskih marži, ukidanje akciza na struju, ali i smanjenje akciza na gorivo.
Dveri koje na izborima 17. decembra nastupaju u koaliciji sa Zavetnicima u svom programu ističu obnovu ekonomskog patriotizma, odnosno suvereniteta, i kažu da je to ukidanje kolonijalnog modela i smanjenje učešća stranih kompanija i banaka na domaćem tržištu. Zalažu se za progresivno oporezivanje, osnivanje razvojne, izvozne i poljoprivredne banke, ali i ukidanje klauzule o smanjenju penzija svima onima koji su navršili radni staž od 40 godina, ali nemaju starosni uslov za odlazak u penziju.
Novi DSS koji deluje u okviru koalicije NADA zalaže se za smanjenje PDV-a na prehrambene proizvode na pet odsto, kao i smanjenje akciza na gorivo za deset procenata. Obećavaju dodatno oporezivanje kladionica, kao i uvođenje ekstra profita za banke, a zalažu se i za formiranje razvojne banke."
Koliko su ostvariva obećanja o povećanju plata?
Obećanje o platama i najave da će one 2027. biti 1.400 evra zasnovano je, kako je za Euronews Srbija rekao ekonomista Mihailo Gajić iz Libeka, na projekciji rasta ekonomije, što bi trebalo da povuče sa sobom i rast plata u privatnom sektoru, a povećanje poreskih prihoda i prostor za povećanje plata u javnom sektoru.
"Kada pogledamo nedavnu blisku prošlost, dakle prethodne četiri godine, od 2019. godine, dakle godinu dana pre pandemije, imamo zabeležen rast, značajan rast plata, kako u privatnom, tako i u javnom sektoru, tako da bi ovakva njihova kalkulacija mogla da se ispostavi tačnom ukoliko se nastavi isti nivo rasta koji je bio prethodnih godina. Dakle, sve zavisi od toga koliko smo optimistični i šta očekujemo od privredne situacije u narednim godinama, ali naravno to dosta zavisi i od stope inflacije, rasta produktivnosti privrede", rekao je Gajić.
I urednik ekonomije u dnevnom listu "Večernje novosti" Dušan Stojaković smatra da prostora za povećanje zarada apsolutni ima, ali da je bitna stvar kako motivisati poslodavce da radnike plaćaju malo više nego što su to navikli.
"Između ostalog, dugo godina, to se sećamo od 5. oktobra na ovamo, mi smo imali strane investitore sa činjenicom da imamo jeftinu, a dobru radnu snagu. Dakle, tu je stvar samo kako ćemo motivisati poslodavce da deo svoje dobiti podele i sa nama", rekao je Stojaković za Euronews Srbija.
Pitanje je koliko bi ta plata za četiri godine od 1.400 evra vredela, odnosno kolika bi bila kupovna moć građana ukoliko, kako navodi Gajić, imamo više stopa inflacije kao što je bilo zabeleženo ove i prethodne godine.
"Onda tih 1.400 evra nema kupovnu moć koliko zapravo to iznosi, nego ima nešto, moglo bi se čak reći, značajno manje. To je nešto što se zove monetarna iluzija novca, da većina ljudi ipak više očekuje od porasta cifre koje vidi na svojoj plati ili novčanici koju drže u ruci, a mnogo manje obraća pažnju na zapravo realnu kupovnu moć te iste novčanice ili te plate. To je jednostavno nešto što postoji u ljudskoj prirodi, nije to samo ovde u Srbiji, to je nešto što je pokazano da postoji u većini drugih zemalja sveta takođe", rekao je Gajić.
Problem je, kaže Gajić, što je rast plata u prethodnom periodu bio iznad rasta produktivnosti privrede. On navodi da je usled zatezanja na tržištu rada, teže pronaći adekvatne kadrove da bi se proširilo poslovanje ili da bi se održao trenutni nivo rada u određenom sektoru, što znači da poslodavci moraju da povećavaju plate.
On, međutim, dodaje da poslodavci ne mogu to da rade zauvek i da postoji granica koja je ograničavala rast zarada u privredi.
"To je upravo granica rasta produktivnosti. Dakle, možemo na neki kratki rok da imamo rast plata iznad rasta produktivnosti privrede, ali to ne može zauvek da se nastavi. Mislim da ćemo u narednih nekoliko godina zbog toga imati veće probleme vezane za ekonomski rast u našoj privredi, a to zapravo znači da naša privreda neće moći da obezbedi toliko visok rast, nominalni barem, zarada kao što je to bilo doskora", smatra Gajić.
Stojaković kaže da su plate više nego duplirane u protekloj deceniji, ali da je realan standard porastao samo 30 odsto jer cene rastu.
"Ovo nije nikakav alibi za bilo kakvu ekonomiju, ali moramo da budemo svesni da smo prošli kroz velike krize. I ono što se tiče kakvi će tokovi biti u narednoj četiri godine, bilo bi divno da imamo ekonomske tokove. Imamo dva velika ratna sukoba. Voleo bih da se bavimo ekonomijom. Ono što je takođe fakat jeste da se inflacija prilično zauzdala kako na evropskom kontinentu, tako i kod nas. Srećna okolnost naše ekonomije je što mi ipak rastemo duplo ili možda malo više nego duplo od Evropske unije, od naših najznačajnijih partnera, tako da nadam se da ćemo se ekonomski boriti. A kad su izbori u pitanju, meni su divne te želje", rekao je Stojaković, govoreći o obećanjima o povećanju zarada.
Kako povećati primanja penzionera
Povodom obećanja o povećanju penzija i vraćanja novca koji im je uzet u vreme fiskalne konsolidacije, postavlja se pitanje odakle bi država nadomestila ovakva davanja. Gajić smatra da bi sve to išlo kroz povećanje deficita, odnosno veće zaduživanje.
On dodaje da bi najverovatnije isplata penzionerima za iznos koji im je uzet prilikom finansijske konsolidacije ne bi nužno bila odjednom, nego da možda u ratama.
"Ili bi se uzelo povećanje javnog duga iz koga bi se ovo isplatilo, pa bi se onda to plaćalo kao javni dug u narednim godinama. To nije toliko velika suma da to predstavlja neki poseban veliki problem za javne finansije, pod uslovom da se svi drugi troškovi drže pod kontrolom. Dakle, u Srbiji postoje i glavni fiskalni rizici koji se nalaze u poslovanju javnih preduzeća, usled, naravno, političke kontrole na njihovim poslovnim odlukama. I ukoliko bi se zapravo ti kanali dobro kontrolisali, tu su prvenstveno EPS i Srbijagas koji su trenutno najveći problemi u ovom sektoru, onda bi ovako neko jednokratno povećanje moglo da se finansira bez nekih većih problema", rekao je Gajić.
Stojaković je prokomentarisao da je lako obećavati vraćanje sredstava penzionerima iz pozicije kada se ne upravlja kasom.
"Gotovo su mi zabavne ove varijante ukidanja akciza. Znači, ukinućeš akcize, smanjićeš PDV, a onda ćeš vratiti penzionerima nešto što im je, je l', kako tvrdite, zakinuto. Divno, ali odakle? Dakle, tu moramo zaista da budemo objektivni i racionalni", kaže Stojaković.
Tekst u celosti čitajte na Euronews Srbija.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Neto profit Folksvagena pao za 30 odsto, sprema masovna otpuštanja
26.07.2026.•
0
Nemački proizvođač automobila Folksvagen objavio je da je njegov neto profit u prvoj polovini ove godine pao za više od 30 odsto međugodišnje.
Sporazum o spajanju Paramaunta i Vorner Brosa odložen do juna 2027. godine
26.07.2026.•
0
Kompanija Paramaunt Skajdens saopštila je da pristaje da se odloži spajanje sa medijskom grupacijom Vorner Bros Diskaveri do 1. juna 2027. godine.
Pokemon kartice vrede milione dolara: Japan razmatra regulisanje tržišta zbog falsifikata i pranja para
26.07.2026.•
0
Japan, postojbina Pokemona, počinje da razmatra regulisanje tržišta ovih kolekcionarskih karata, budući da vrtoglavi rast njihove vrednosti, koja dostiže milione dolara, podstiče falsifikovanje i pranje novca.
Proizvođač baterija Varta ide u stečaj
26.07.2026.•
6
Nemački proizvođač baterija Varta potvrdio je da je podneo zahtev za pokretanje stečajnog postupka, navodeći kao razloge slabu potražnju, nepovoljne valutne kurseve i gubitak ključnog kupca, prenosi nemačka agencija DPA.
Privredna komora pruža podršku za primenu Uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu
25.07.2026.•
0
Privredna komora Srbije pružiće podršku kompanijama za usklađivanje sa Uredbom Evropske unije o ambalaži i ambalažnom otpadu.
Euribor ponovo raste: Koliko će građanima porasti rate kredita?
25.07.2026.•
3
Iako je Evropska centralna banka zadržala ključne kamatne stope na istom nivou, tromesečni Euribor, promenljiva komponenta kamata na kredite u evrima, zabeležio je rast i dostigao najviši nivo od novembra 2024.
Plate u javnom sektoru veće nego kod privatnika
25.07.2026.•
36
Prosečna majska neto plata zaposlenih u javnom sektoru je, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, iznosila 123.511 dinara.
Ministarstvo: Ne stoji pretpostavka da će iko dobiti 144.000 dinara iz Akcionarskog fonda
25.07.2026.•
15
Ministarstvo privrede saopštilo je da ne stoji pretpostavka da će iko dobiti 144.000 dinara iz Akcionarskog fonda.
Produženo umanjenje akciza na gorivo do 2. avgusta
25.07.2026.•
2
Vlada Srbije donela je odluku kojom se privremeno smanjenje akciza na naftne derivate od 20 odsto produžava do 2. avgusta, objavljeno je u Službenom glasniku.
Većini po 6.000 dinara, naslednicima i više: Koliko novca može da se dobije iz Akcionarskog fonda?
25.07.2026.•
24
Dok većini građana iz Akcionarskog fonda sleduje po 6.000 dinara, računica pokazuje da će pojedini akcionari na svoje račune dobiti i više desetina hiljada dinara.
Tramp koristi carine kao pregovarački alat: Kako je Srbija zasad izbegla nove mere?
24.07.2026.•
7
SAD uvele su carine od 10 i 12,5 odsto na robu iz 60 zemalja, uključujući Evropsku uniju i Kinu, uz obrazloženje da te države nedovoljno sprovode zabranu uvoza proizvoda nastalih prinudnim radom.
GRAFIKA: Dizel poskupeo gotovo 30 dinara od marta prošle godine
24.07.2026.•
15
Iz nedelje u nedelju koriguje se cena goriva na benzinskim pumpama.
Tramp od danas uvodi carine za 60 trgovinskih partnera "zbog prinudnog rada"
24.07.2026.•
3
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa od danas će uvesti nove carine od 10 i 12,5 odsto na robu 60 trgovinskih partnera, uključujući EU, zbog, kako navodi, nedovoljnog sprovođenja zabrana prinudnog rada.
Da li Vučić kopira Orbana: "Novac nije dovoljan da vrati ljude koji su otišli iz zemlje"
24.07.2026.•
20
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je projekat subvencionisanja i davanja podrške dijaspori koja hoće da se vrati u Srbiju.
Životni standard u Srbiji za 10 godina: Veće plate i BDP, ali zaostatak za EU ostaje
23.07.2026.•
32
Pre deset godina Srbija se po mnogim ekonomskim pokazateljima nalazila iza proseka Evropske unije, u međuvremenu neki su rezultati popravljeni, ali u nekim parametrima i dalje zaostajemo, prenosi Eurostat.
Zbog niskog Dunava otežan uvoz goriva, odobreno korišćenje rezervi: Šta kažu vlasnici benzinskih pumpi?
23.07.2026.•
14
Snabdevanje naftnim derivatima pumpi u Srbiji će se normalizovati jer je Ministarstvo rudarstva i energetike odobrilo Naftnoj industriji Srbije (NIS) i uvoznim kompanijama da koriste sopstvene operativne rezerve.
Šta donosi preskupi "Đerdap 3"?
23.07.2026.•
24
Započeta izgradnja energana na vetar, odnosno sunčevu energiju ukazuje da ćemo sve ubrzanije napuštati ekološki neprihvatljiv ugalj kao gorivo.
Google kažnjen sa 890 miliona evra zbog favorizovanja sopstvenih proizvoda
23.07.2026.•
2
Evropska komisija izrekla je kazne kompaniji Google u iznosu od 890 miliona evra zbog kršenja Zakona o digitalnim tržištima , pošto je utvrdila da je tehnološki gigant pomoću pretraživača favorizovao sopstvene proizvode.
Memorandum Srbije i Rumunije o Đerdapu 3: Obe strane se složile - sve da bude tajno
23.07.2026.•
21
Memorandumi nisu pravno obavezujući dokumenti. To potvrđuje i nedavno potpisani Memorandum o razumevanju o olakšavanju razmene informacija u vezi sa projektom reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3.
Đedović Handanović: Naftnim kompanijama dozvoljeno korišćenje operativnih rezervi
23.07.2026.•
6
Ministarstvo rudarstva i energetike odobrilo je naftnim kompanijama koje su podnele zahtev korišćenje operativnih rezervi evro dizela radi obezbeđivanja sigurnog snabdevanja domaćeg tržišta.
Amazon otpušta radnike u timu za razvoj opšte vestačke inteligencije
23.07.2026.•
0
Američka kompanija Amazon je otpustila deo zaposlenih u svom odeljenju za razvoj opšte veštačke inteligencije (AGI).
Komentari 3
Ssy
Limanac
Salamander
Uraaaaa!
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar