Ekonomska obećanja u predizbornoj kampanji: Šta je realno između spiska lepih želja?
Programe o boljem životnom standardu građana političke stranke koriste kako bi privukle glasače.
Ekonomska obećanja u svakoj izbornoj kampanji su jedan od glavnih aduta kako vladajućih, tako i opozicionih stranaka.
Iako ona često ostanu u senci krupnih političkih diskusija, nekoliko tih programa su iznele stranke u ovoj izbornoj kampanji koji se, između ostalog, odnose na povećanje plata i penzija, ulaganja izražena u milijardama evra, smanjenje PDV-a, progresivno oporezivanje, kao i uvođenje ekstra profita za banke.
Postavlja se pitanje koliko u predloženim merama ima populizma, a koliko su obećanja u izbornoj kampanji ostvariva.
Sagovornici Euronews Srbija smatraju da političke stranke u izbornoj trci, svaka na svoj način, pokušavaju da motivišu građane da ih podrže i rade ono što misle da bi se najviše svidelo biračima.
Šta su predlozi političkih stranaka
Srpska napredna stranka ima plan za naredne četiri godine, navodeći da će 2027. prosečna plata iznositi 1.400 evra, minimalna zarada 650 evra, dok će prosečna penzija iznositi 620 evra te godine, do kada najavljuju i 12 milijardi evra ulaganje u infrastrukturne projekte za Expo 27.
Koalicija Srbija protiv nasilja se sastoji iz nekoliko stranaka, a planovi najveće među njima - Stranke slobode i pravde su da će, kako kažu, ukoliko dođu na vlast vratiti penzionerima "otet" novac tokom fiskalne konsolidacije i da bi svaki u proseku trebalo da dobije oko hiljadu evra. Predviđaju godišnje ulaganje od 15 milijardi evra, imaju i plan da izdvoje 200 miliona evra za 2.000 domaćih preduzeća. Ukinuće kažu, ako dođu na vlast, doprinose za zdravstvo, čime bi plate mogle da porastu 12 procenata, a obećavaju i garantovana mesečna primanja za sve starije od 65 godina.
Narodna stranka u kampanji predlaže da se smanji PDV na osnovne životne namirnice na jedan odsto, zalažu se za ukidanje trgovinskih marži, ukidanje akciza na struju, ali i smanjenje akciza na gorivo.
Dveri koje na izborima 17. decembra nastupaju u koaliciji sa Zavetnicima u svom programu ističu obnovu ekonomskog patriotizma, odnosno suvereniteta, i kažu da je to ukidanje kolonijalnog modela i smanjenje učešća stranih kompanija i banaka na domaćem tržištu. Zalažu se za progresivno oporezivanje, osnivanje razvojne, izvozne i poljoprivredne banke, ali i ukidanje klauzule o smanjenju penzija svima onima koji su navršili radni staž od 40 godina, ali nemaju starosni uslov za odlazak u penziju.
Novi DSS koji deluje u okviru koalicije NADA zalaže se za smanjenje PDV-a na prehrambene proizvode na pet odsto, kao i smanjenje akciza na gorivo za deset procenata. Obećavaju dodatno oporezivanje kladionica, kao i uvođenje ekstra profita za banke, a zalažu se i za formiranje razvojne banke."
Koliko su ostvariva obećanja o povećanju plata?
Obećanje o platama i najave da će one 2027. biti 1.400 evra zasnovano je, kako je za Euronews Srbija rekao ekonomista Mihailo Gajić iz Libeka, na projekciji rasta ekonomije, što bi trebalo da povuče sa sobom i rast plata u privatnom sektoru, a povećanje poreskih prihoda i prostor za povećanje plata u javnom sektoru.
"Kada pogledamo nedavnu blisku prošlost, dakle prethodne četiri godine, od 2019. godine, dakle godinu dana pre pandemije, imamo zabeležen rast, značajan rast plata, kako u privatnom, tako i u javnom sektoru, tako da bi ovakva njihova kalkulacija mogla da se ispostavi tačnom ukoliko se nastavi isti nivo rasta koji je bio prethodnih godina. Dakle, sve zavisi od toga koliko smo optimistični i šta očekujemo od privredne situacije u narednim godinama, ali naravno to dosta zavisi i od stope inflacije, rasta produktivnosti privrede", rekao je Gajić.
I urednik ekonomije u dnevnom listu "Večernje novosti" Dušan Stojaković smatra da prostora za povećanje zarada apsolutni ima, ali da je bitna stvar kako motivisati poslodavce da radnike plaćaju malo više nego što su to navikli.
"Između ostalog, dugo godina, to se sećamo od 5. oktobra na ovamo, mi smo imali strane investitore sa činjenicom da imamo jeftinu, a dobru radnu snagu. Dakle, tu je stvar samo kako ćemo motivisati poslodavce da deo svoje dobiti podele i sa nama", rekao je Stojaković za Euronews Srbija.
Pitanje je koliko bi ta plata za četiri godine od 1.400 evra vredela, odnosno kolika bi bila kupovna moć građana ukoliko, kako navodi Gajić, imamo više stopa inflacije kao što je bilo zabeleženo ove i prethodne godine.
"Onda tih 1.400 evra nema kupovnu moć koliko zapravo to iznosi, nego ima nešto, moglo bi se čak reći, značajno manje. To je nešto što se zove monetarna iluzija novca, da većina ljudi ipak više očekuje od porasta cifre koje vidi na svojoj plati ili novčanici koju drže u ruci, a mnogo manje obraća pažnju na zapravo realnu kupovnu moć te iste novčanice ili te plate. To je jednostavno nešto što postoji u ljudskoj prirodi, nije to samo ovde u Srbiji, to je nešto što je pokazano da postoji u većini drugih zemalja sveta takođe", rekao je Gajić.
Problem je, kaže Gajić, što je rast plata u prethodnom periodu bio iznad rasta produktivnosti privrede. On navodi da je usled zatezanja na tržištu rada, teže pronaći adekvatne kadrove da bi se proširilo poslovanje ili da bi se održao trenutni nivo rada u određenom sektoru, što znači da poslodavci moraju da povećavaju plate.
On, međutim, dodaje da poslodavci ne mogu to da rade zauvek i da postoji granica koja je ograničavala rast zarada u privredi.
"To je upravo granica rasta produktivnosti. Dakle, možemo na neki kratki rok da imamo rast plata iznad rasta produktivnosti privrede, ali to ne može zauvek da se nastavi. Mislim da ćemo u narednih nekoliko godina zbog toga imati veće probleme vezane za ekonomski rast u našoj privredi, a to zapravo znači da naša privreda neće moći da obezbedi toliko visok rast, nominalni barem, zarada kao što je to bilo doskora", smatra Gajić.
Stojaković kaže da su plate više nego duplirane u protekloj deceniji, ali da je realan standard porastao samo 30 odsto jer cene rastu.
"Ovo nije nikakav alibi za bilo kakvu ekonomiju, ali moramo da budemo svesni da smo prošli kroz velike krize. I ono što se tiče kakvi će tokovi biti u narednoj četiri godine, bilo bi divno da imamo ekonomske tokove. Imamo dva velika ratna sukoba. Voleo bih da se bavimo ekonomijom. Ono što je takođe fakat jeste da se inflacija prilično zauzdala kako na evropskom kontinentu, tako i kod nas. Srećna okolnost naše ekonomije je što mi ipak rastemo duplo ili možda malo više nego duplo od Evropske unije, od naših najznačajnijih partnera, tako da nadam se da ćemo se ekonomski boriti. A kad su izbori u pitanju, meni su divne te želje", rekao je Stojaković, govoreći o obećanjima o povećanju zarada.
Kako povećati primanja penzionera
Povodom obećanja o povećanju penzija i vraćanja novca koji im je uzet u vreme fiskalne konsolidacije, postavlja se pitanje odakle bi država nadomestila ovakva davanja. Gajić smatra da bi sve to išlo kroz povećanje deficita, odnosno veće zaduživanje.
On dodaje da bi najverovatnije isplata penzionerima za iznos koji im je uzet prilikom finansijske konsolidacije ne bi nužno bila odjednom, nego da možda u ratama.
"Ili bi se uzelo povećanje javnog duga iz koga bi se ovo isplatilo, pa bi se onda to plaćalo kao javni dug u narednim godinama. To nije toliko velika suma da to predstavlja neki poseban veliki problem za javne finansije, pod uslovom da se svi drugi troškovi drže pod kontrolom. Dakle, u Srbiji postoje i glavni fiskalni rizici koji se nalaze u poslovanju javnih preduzeća, usled, naravno, političke kontrole na njihovim poslovnim odlukama. I ukoliko bi se zapravo ti kanali dobro kontrolisali, tu su prvenstveno EPS i Srbijagas koji su trenutno najveći problemi u ovom sektoru, onda bi ovako neko jednokratno povećanje moglo da se finansira bez nekih većih problema", rekao je Gajić.
Stojaković je prokomentarisao da je lako obećavati vraćanje sredstava penzionerima iz pozicije kada se ne upravlja kasom.
"Gotovo su mi zabavne ove varijante ukidanja akciza. Znači, ukinućeš akcize, smanjićeš PDV, a onda ćeš vratiti penzionerima nešto što im je, je l', kako tvrdite, zakinuto. Divno, ali odakle? Dakle, tu moramo zaista da budemo objektivni i racionalni", kaže Stojaković.
Tekst u celosti čitajte na Euronews Srbija.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Agencija: Najjeftinije grejanje stana na drva i prirodni gas, najskuplje električnom energijom
29.09.2026.•
0
Agencija za energetiku saopštila je danas da je za grejanje prosečnog stana od 60 kvadratnih metara u Srbiji, na 20 stepeni celzijusa u toku 16 sati dnevno, potrebno 9.000 kilovata tokom 180 dana trajanja grejne sezone.
Kako će se razvijati tržište nekretnina u Srbiji: Ovo su četiri strateška pravca
29.09.2026.•
2
Tržište nekretnina u Srbiji trebalo bi do 2030. godine da se razvija kroz četiri ključna pravca.
Ruske vlasti stavile imovinu trgovinskog lanca Metro pod privremenu upravu
29.09.2026.•
2
Ruske vlasti stavile su imovinu nemačkog trgovinskog lanca Metro u Rusiji pod privremenu upravu, prema ukazu koji je potpisao predsednik Vladimir Putin, prenosi Frans pres.
Stepanović: Naprednjaci napravili duplo veći javni dug nego sve bivše vlasti
28.09.2026.•
18
Urednica Nove ekonomije Biljana Stepanović kazala je da su naprednjaci za 14 godina vlasti Srbiju zadužili 28 milijardi evra, što je, kako kaže, dva puta više od onog što su ostavile bivše vlasti.
Bulgargaz dobio licencu za trgovanje prirodnim gasom u Srbiji
28.09.2026.•
0
Kompanija Bulgargaz EAD je saopštila da joj je Agencija za energetiku Srbije dodelila licencu za obavljanje veleprodaje prirodnog gasa u Srbiji na period od 10 godina.
Nemački građevinari kritikuju plan da se smanji broj radnika sa Zapadnog Balkana
27.09.2026.•
5
Sto dana pre najavljenog smanjenja kontingenta za građane Zapadnog Balkana koji mogu da se zaposle u Nemačkoj, nemački građevinari upozoravaju da će to smanjenje doneti gubitak radnih mesta i štetiti mnogim projektima.
Zašto kasne radovi na proširenju skladišta gasa Banatski Dvor?
27.09.2026.•
7
Obećanje da će dodatnih 300 miliona kubika gasa moći da se smesti u podzemne rezerve gasnog skladišta Banatski Dvor uz postojećih 450 miliona metara kubnih traje već 12 godina.
Evropski komesar za energetiku: Zemlje EU da razmotre smanjenje potrošnje gasa
27.09.2026.•
4
Evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen izjavio je da bi zemlje članice Evropske unije trebalo da razmotre smanjenje potrošnje gasa zbog naglog rasta cena.
Visoke cene struje u Evropi: Da li je Elektromreža Srbije spremna za zimu?
26.09.2026.•
6
Evropska unija bi mogla da se suoči sa najtežom zimom u poslednje četiri godine zbog rekordnih cena energenata i mogućih problema sa snabdevanjem iz Sjedinjenih Država.
Postizborna ekonomija: Poskupljenje komunalija, inflacija i plate koje će "pojesti" cene
26.09.2026.•
42
Profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić objašnjava kako će izgledati postizborna ekonomija - očekuje nas rast inflacije, rast plata čije će efekte neutralisati inflacija, povećanje cena komunalnih usluga...
Licenca za rad NIS-a ističe 30. septembra, a i rok za pregovore sa MOL-om: Da li se nazire rešenje?
25.09.2026.•
24
Licenca za rad Naftne industrije Srbije ističe 30. septembra.
Mali: Završena uplata 6.000 dinara na račune građana
25.09.2026.•
33
Ministar finansija Srbije u tehničkom mandatu Siniša Mali izjavio je da je danas završena isplata 6.000 dinara novčane naknade namenjena svim punoletnim građanima.
Prosečna zarada u Srbiji 121.346 dinara, medijalna 95.036 dinara
25.09.2026.•
6
Prosečna bruto zarada u Srbiji obračunata za jul ove godine iznosila je 167.402 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa iznosila 121.346 dinara.
Objavljene cene goriva: Dizel na 236 dinara
25.09.2026.•
5
Cene goriva u Srbiji ostaće nepromenjene u narednih sedam dana.
Poskupele gotovo sve vrste ogreva, pa i račun za struju: Šta je najpovoljnije?
25.09.2026.•
11
Grejna sezona zvanično počinje 15. oktobra, a građani Srbije uveliko su krenuli u nabavku ogreva za predstojeću zimu.
Nova ekonomija: Vlada zbog predizbornih mera prekršila obaveze prema MMF-u
24.09.2026.•
10
Potreba Vlade Srbije da se u predizbornoj kampanji po svaku cenu "umili" biračkom telu dovela je do višestrukog kršenja obaveza prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).
Od 60 toplana u Srbiji sedam traži poskupljenje grejanja
24.09.2026.•
9
Od 60 toplana u Srbiji sedam je podnelo zahteve lokalnim samoupravama za poskupljenje grejanja, ali do sada ni jedan nije odobren.
NBS: Novi servis za korisnike instant plaćanja
22.09.2026.•
0
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da je, u saradnji sa učesnicima IPS NBS Sistema, omogućila standard za korišćenje deep link tehnologije u okviru usluge "Prenesi".
Uprkos blizini, Srbija sa ovim evropskim zemljama trguje "na kašičicu"
22.09.2026.•
6
Plasman srpske robe uveliko je koncentrisan na tržište Evropske unije (65 odsto) i CEFTA regiona (15 odsto), dok u ostale evropske zemlje odlazi svega šest odsto ukupnog izvoza, uključujući i Rusiju.
Isplata 6.000 dinara: Novac danas dobilo 4,8 miliona akcionara
22.09.2026.•
20
Centralni registar isplatio je danas novčanu naknadu za tačno 4.822.175 akcionara, u ukupnom iznosu od 28,9 milijardi dinara, saopštila je ova institucija.
Proizvođači suncokreta platiće cenu neorganizovanog tržišta
22.09.2026.•
3
Proizvođači suncokreta u Srbiji su se, proletos pred setvu, zbog besparice avansno zadužili kod prerađivača sa 150 evra po toni, a da pri tome nije utvrđena konačna cena te uljarice.
Komentari 3
Ssy
Limanac
Salamander
Uraaaaa!
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar