Vlasnici benzinskih pumpi traže povećanje marže: U suprotnom će nezadovoljstvo da radikalizuju

Vlasnici malih pumpi u Srbiji do 15. marta čekaju odgovor nadležnih na zahtev za povećanjem marže sa sadašnjih 13 na 18 dinara po litru dizela, uz nadoknadu gubitaka zbog njenog ograničenja.
Vlasnici benzinskih pumpi traže povećanje marže: U suprotnom će nezadovoljstvo da radikalizuju
Foto: 021.rs
U suprotnom će biti prinuđeni da nezadovoljstvo radikalizuju, rekao je vlasnik pumpe "Plast petrol" Zoran Zečević.
 
On je rekao da poseduje jednu pumpu u Srpskoj Crnji i da bi mu bilo teško da je zatvori iako posluje sa gubitkom, jer je u toj maloj sredini jedini koji ima i menjačnicu i kafić gde se okupljaju mladi.
Dodao je da njegova pumpa pravi gubitke jer je marža, koju je država ograničila na 13 dinara po litru, nedovoljna da pokrije troškove, te da je bio prinuđen da proda zemlju da bi finansirao rad pumpe.
 
"Očekujemo da nadležni imaju sluha da reše problem, inače ćemo biti prinuđeni da radikalizujemo nezadovoljstvo", rekao je Zečević.
Kaže da u Srbiji od 1.560 pumpi Naftnoj industriji Srbije (NIS) pripada oko 315, a ostale su u privatnom vlasništvu i uglavnom su u seoskim sredinama, oslonjene na poljoprivrednike, ali da oni ne mogu da prodaju dizel po povlašćenoj ceni od 179 dinara jer ga sami kupuju po 191 dinar za litar.
 
Naveo je da su zbog toga izgubili značajan deo kupaca, što je smanjilo promet, a time i zaradu.
 
Vlasnici pumpi su od Ministarstva rudarstva i energetike, Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine tražili da se poveća marža sa sadašnjih 13 dinara na 18 dinara, jer je 18 iznosila i pre dve godine kada ju je država sasekla na sedam dinara po litru.
 
Marža od 18 dinara, koja je važila pre dve godine, formirana je, kako su rekli, na tržištu.
 
Posle izvesnog vremena država je povećala maržu sa sedam na devet dinara, pa na sadašnjih 13 dinara po litru, ali to nije dovoljno da se pokrije rast plata zaposlenih, koje su dva puta korigovane u protekle dve godine, a cena struje je čak četiri puta povećavana.
 
Vlasnici pumpi su na prošlonedeljnom sastanku sa resornim ministarstvima zatražili i da im država nadoknadi gubitke, nastale u protekle dve godine, kao što pomogla firmama za vreme pandemije korona virusa.
 
Na sastanku je zatraženo i da se reši problem upotrebe poljoprivredne kartice kojom se ostvaruje pravo na povlašćenu cenu dizela od 179 dinara, jer glasi na donosioca, a ne na vlasnika zemlje.
 
Oni tvrde da se taj dokument zloupotrebljava tako što ostale kategorije kupaca pozajmljuju kartice od poljoprivrednika i tako kupuju gorivo po povlašćenoj ceni, što dodatno utiče na pad prometa na malim pumpama jer se na njima to ne može ostvariti.
  • Map

    06.03.2024 16:07
    Kako ne vidim nikog da je zatvorio pumpu u mom kraju, vec na protiv, mnogi otvaraju a sto ne idu na kolicinu prodanog pa spuste malo cenu i svi cemo ici kod njih sipati a ovako ili neka prodaju velikima ili neka zatvaraju
  • Miša

    05.03.2024 19:45
    Pogrešne informacije o marži
    Zasto niko ne kaže pravu istinu o maržama...laž je da su zarade po litri 13.din....prava istina je daleko od toga...
    Veletrgovci ostvaruju razliku u ceni od pomenutih 13.din. ali sa uključenim PDV i moraju platiti troškove transporta kao i razne takse i sl.
    Kada se sve to plati zarada je mnogo manja...
    Mali sitni trgovci naftom su daleko od pomenute zarade...
  • Miša

    05.03.2024 19:35
    Pogrešne informacije o marži
    Zašto niko ne reaguje na podatak da je zarada po jednoj litri 13.din. što nije ni približno tačno...stvarate konfuziju jer je daleko od istine...
    Za veletrgovce postoji razlika u ceni od pomenutih 13.din. ali sa porezom i bez troškova transporta,raznih drugih taksi itd...
    Kada se od toga plati PDV,plus ostali troškovi ostane mnogo manje...
    Za ostale male trgovce te marže su drastično manje...
    Da je zarada 13.din/lit. niko se ne bi ni bunio...

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Koja država EU je najzaduženija?

Javni dug zemalja Evrozone je na kraju četvrtog tromesečja 2023. godine pao sa 89,9 odsto u prethodnom kvartalu na 88,6 odsto, objavio je Evrostat.

Bernar Arno najbogatiji na svetu

Francuski biznismen Bernar Arno, koji ima kontrolni paket akcija u holdingu LVMH, vodećem svetskom proizvođaču luksuzne robe, nalazi se na prvom mestu na rang listi najbogatijih ljudi sveta.