Plata u različitim evropskim prestonicama: Šta se smatra dobrom zaradom?
Visina dobre plate može uveliko da varira u zavisnosti od profesije, obrazovanja i ličnih očekivanja pojedinca.
Foto: Pixabay
Kolika bi ona trebalo da bude stanovnici glavnih gradova Evrope različito vide, prenosi Euronews Srbija.
Prema Krisu Čestinu, direktoru na Institutu za ekonomska istraživanja EPI, odgovor često zavisi od različitih faktora, poput mesta gde živite, vašeg iskustva, nivoa obrazovanja, industrije, potreba, ali i samog načina života. Na osnovu procena agencija za zapošljavanje i uvida stručnjaka, Euronews Business je ispitao šta je dobra plata u nekim evropskim prestonicama.
Bilo koja plata iznad proseka mogla bi se smatrati dobrom, prema Krisu Čestinu.
Anuba Verma, u svom blogu na Indidu, ističe da natprosečna plata podrazumeva da možete udobno pokriti osnovne potrebe, a da i dalje imate dovoljno za lično uživanje, poput putovanja i zabave, kao i da usput uštedite nešto.
Berlin
Prema Talentapu, bruto godišnja plata između 64.000 i 70.000 evra se smatra dobrom platom u Nemačkoj. To znači da je otprilike 40.000 do 43.000 evra neto godišnje, odnosno između 3.300 i 3.600 evra mesečno.
"Iako su troškovi života u Berlinu porasli poslednjih godina, on je i dalje pristupačniji od drugih evropskih prestonica poput Londona i Pariza", kaže Majkl Stul, generalni direktor MenpauerGrupe JuKej za Euronews Business.
"Berlin nudi srednjoj klasi između 40.000 i 60.000 evra bruto godišnje", kaže on.
London
HausingEnivere je izvestio da je neto prosečna mesečna zarada u Velikoj Britaniji bila 2.297 funti (2.725 evra). U 2023. godini, sa troškovima života od 1.950 funti (2.314 evra), prosečna neto plata u rasponu od 2.500 i 3.300 funti (2.962-3.915 evra) smatrala se dobrom platom u Velikoj Britaniji.
S obzirom na to da je srednja bruto nedeljna plata u Londonu bila 23 odsto veća od proseka u Velikoj Britaniji prema ONS, u prestonici Britanije bi dobra plata bila između 3.643 i 4.815 evra. Međutim, ovo bi trebalo da bude još više ako je u pitanju centar Londona, odnosno od 3.922 do 5.183 evra.
Pošto plate značajno variraju u zavisnosti od sektora, Majkl Stul kaže da ona ima širok raspon.
"Dobra, reprezentativna bruto plata za srednju klasu u Londonu je obično između 50.000 funti (59.455 evra) i 70.000 funti (83.235) godišnje", rekao je on.
Pariz
Od 2024. godine, prosečna neto plata u Francuskoj je 2.587 evra, dok je medijalna plata 1.940, prema HausingEniveru.
Tipično, dobra plata za udoban život u Francuskoj je oko 3.200 evra mesečno za samca ili 5.600 evra za tročlanu porodicu.
Međutim, zbog visokih troškova života u Parizu, neophodno je barem oko 3.400 evra mesečno da biste održali udoban način života.
Madrid
Prema Hausingeniveru-u, prosečna neto plata u Španiji 2024. godine je 1.785 evra mesečno ili 2.250 bruto. Za udoban život, dobra mesečna neto plata u Španiji se procenjuje na oko 2.700 evra za jednu usobu ili 4.000 evra za porodicu. S obzirom da je prosečna plata u Madridu 18 odsto veća od nacionalnog proseka, dobra mesečna neto plata u prestonici Španije bila bi oko 3.185 evra za jednu osobu.
"Osoba koja je na sredini karijere može razumno očekivati da zaradi između 35.000 i 55.000 evra bruto na godišnjem nivou", kaže Stul iz MenpauerGrupa. "Iako je niža plata nego u Londonu ili Parizu, ona je u skladu sa manjim troškovima života".
Irska, Italija, Grčka
U Irskoj se bruto plata u rasponu od 4.100 do 6.000 evra mesečno smatra dobrom za udoban život, navodi Instarem. Prosečna bruto plata zaposlenih sa punim radnim vremenom je 3.220 evra mesečno.
Plate u Rimu zaostaju za severnijim delovima Evrope. Prema MenpauerGrup-u, dobra plata za radnika srednjeg radnog staža je obično u rasponu od 35.000 do 50.000 evra bruto godišnje.
"Plate u Rimu su generalno niže u poređenju sa gradovima Severne Evrope, ali to je delimično uravnoteženo nižim troškovima života", kaže Majkl Stul.
Dobra bruto plata u Rimu se kreće između 3.750 i 5.690 evra, navodi Salari Eksplorer.
Salari Eksplorer daje procene dobre bruto mesečne plate za druge prestonice:
Atina: 2.250 - 3.410 evra
Helsinki: 4.510 - 6.830 evra
Kopenhagen: 5.400 - 8.180 evra
Stokholm: 3.900 - 5.900 evra
Koliko su ljudi zadovoljni svojom finansijskom situacijom u gradovima širom sveta:
Atina - 39 odsto
Lisabon - 52 odsto
Madrid - 55 odsto
Budimpešta - 56 odsto
Riga - 58 odsto
Zagreb - 58 odsto
Bukurešt - 60 odsto
Sofija - 60 odsto
Nikozija - 65 odsto
Bratislava - 66 odsto
Rim - 68 odsto
Viljnus - 69 odsto
Varšava - 70 odsto
Dablin - 70 odsto
Brisel - 73 odsto
Ljubljana - 73 odsto
Talin - 74 odsto
Pariz - 74 odsto
Helsinski - 75 odsto
Amsterdam - 75 odsto
Prag - 76 odsto
Beč - 79 odsto
Berlin - 79 odsto
Stokholm - 82 odsto
Kopenhagen - 83 odsto
Oslo - 85 odsto
Luksemburg - 87 odsto
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Temu mora da plati 200 miliona evra zbog prodaje nelegalnih proizvoda
28.05.2026.•
1
Evropska komisija je izrekla novčanu kaznu kojom se određuje da Temu mora da plati 200 miliona evra zbog kršenja pravila EU o prodaji nelegalnih proizvoda.
Građevinski materijal svake nedelje ima novu cenu: To se prenosi i na cene stanova
28.05.2026.•
5
Cene građevinskog materijala u Srbiji ubrzale su rast u ovoj godini, posebno od izbijanja sukoba na Bliskom istoku, ali i zahvaljujući velikim potrebama za Ekspo 2027 i uopšte daljoj ekspanziji gradnje u Srbiji.
Propao tender za nadzor izgradnje solarnih elektrana
28.05.2026.•
1
Elektroprivreda Srbije (EPS) donela je odluku o obustavi javne nabavke za stručni nadzor i konsultantske usluge za potrebe izgradnje samobalansiranih solarnih elektrana.
Firma koja je dovozila fantomske birače iz Bosne i koja očitava brojila zaradila skoro milijardu dinara
27.05.2026.•
28
Firma koja je dovozila birače iz Bosne i Hercegovine u Beograd i koja očitava brojila, prošle godine zaradila je skoro milijardu dinara.
EU uvodi nova pravila za male pakete iz Kine: Poskupljuje kupovina sa Temua, Šejna i Aliekspresa
27.05.2026.•
12
Kupovina sitnica sa platformi poput "Temua", "Šejna" i "Aliekspresa" uskoro bi mogla značajno da poskupi, usled novih pravila Evropske unije (EU) za male pošiljke iz Kine.
Zlatno doba Srbije - a razlike sve veće
27.05.2026.•
13
Kasnije nego što je uobičajeno, prolećno sunce je i ove godine zasijalo. Ugodno vreme i starije izmamljuje na ulice, šetajući posmatraju kako se život budi.
Hrvatska dobila spor protiv MOL-a, mađarska kompanija mora da plati 775.000 evra
27.05.2026.•
4
Hrvatska je dobila jedan od međunarodnih sporova protiv mađarske kompanije MOL, saopštilo je hrvatsko državno tužilaštvo.
Telekom kupio sedam kablovskih operatera: Svi preuzeti u istom danu
26.05.2026.•
31
Državno preuzeće za telekomunikacije Telekom Srbija kupilo je čak sedam lokalnih kablovskih operatera širom zemlje.
Razvoj e-trgovine u Srbiji: Od pandemijskog buma do ozbiljnog profitnog sektora
26.05.2026.•
2
Iako sektor elektronske trgovine u Srbiji postoji još od 2010. godine, pravi ubrzani rast dolazi tokom pandemije kovida-19. Od tada do danas sektor je u stalnom rastu.
Zaposleni u Samsungu zapretili štrajkom i dobili 300.000 evra po radniku
25.05.2026.•
4
Otkazivanje najavljenog štrajka svim zaposlenima u sektoru čipova u Samsungu ove godine donosi rekordnih 300.000 evra po glavi, uz obećanje učešća u profitu na 10 godina.
Brkić o saradnji sa Kinom: Srbija se dovodi u preveliku finansijsku zavisnost
25.05.2026.•
12
Postojeći model saradnje sa Kinom Srbiju dovodi u preveliku finansijsku zavisnost, ocenio je potpredsednik Srbija centra i bivši diplomata Mihailo Brkić.
Đedović: NIS mora da ostane dominantna kompanija na srpskom tržištu
24.05.2026.•
8
Ministarka Dubravka Đedović Handanović kaže da MOL nastoji da zadrži veću operativnu fleksibilnost unutar svoje grupe, ali da je stav Srbije da NIS mora da ostane dominantna kompanija na srpskom tržištu.
Brazil očekuje rekordan rod kafe
24.05.2026.•
3
Brazil očekuje dobar rod kafe u novoj poljoprivrednoj sezoni, što bi trebalo da rezultira najvećim obimom izvoza otkako trgovac sirovinama ECOM prati podatke, rekao je čelnik ECOM-ove podružnice Karlos Santana.
Ekonomista Savić: Iako to ne izgleda tako - Srbija još ima dobru poziciju u pregovorima o NIS-u
24.05.2026.•
2
Profesor Ekonomskog fakulteta u penziji Ljubodrag Savić ocenio je da Srbija u pregovorima o prodaji ruskog dela NIS-a još ima dobru poziciju, iako izgleda da nije tako.
NBS: Pripremljen nacrt izmena Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga
23.05.2026.•
5
Narodna banka Srbije (NBS) je objavila da je sačinila nacrt izmena Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga radi potpunog usaglašavanja sa propisima Evropske unije.
Direktor MOL-a: Pregovori o kupovini NIS-a u završnoj fazi, optimistični smo
23.05.2026.•
3
Generalni direktor mađarske MOL grupe Žolt Hernadi poručio je povodom produžetka roka za završetak pregovora o kupovini ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije da je u njima do sada ostvaren značajan napredak.
Rok za dogovor o NIS-u ističe danas: Mogući scenariji - prodaja, sankcije ili najgori ishod
22.05.2026.•
14
Poslednji dan pred istek roka za prodaju ruskog udela u NIS-u protiče bez konkretnih vesti o dogovoru između ruskih i mađarskih partnera.
Objavljene nove cene goriva
22.05.2026.•
9
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 sati do petka, 29. maja.
EU suspenduje carine na neka đubriva
22.05.2026.•
1
Savet EU odlučio je danas da na godinu dana suspenduje carinske tarife na ključna đubriva na bazi azota koja se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji u Uniji, uključujući sirovine za đubriva kao što su urea i amonijak.
Šta će najviše poskupeti: "Već se priprema teren za rast cena"
22.05.2026.•
38
Inflacija u Srbiji ponovo ubrzava, a ekonomisti upozoravaju da bi do kraja godine mogla da premaši i pet odsto.
Prognoza EK o ekonomskom rastu Srbije: Faktori su studentski protesti, Ekspo, plate i penzije
21.05.2026.•
5
Posle pada prethodne godine, ekonomski rast Srbije ove godine će dostići 2,8 odsto, a sledeće 3,9 odsto, prognozira Evropska komisija (EK).
Komentari 4
Ekonomija
Teško je proceniti prave prosečne prihode u Srbiji pre svega zbog veoma prisutne sive ekonomije, jako puno njih ima prijavljen minimalan dohodak a ostatak primaju ispod tezge u kešu, onda je teško proceniti koliko neprijavljenog novca ulazi u zemlju u kešu iz inostranstva od dijaspore, a nema načina utvrditi ni koliki je legalan prihod preduzetnika koji plaćaju mali paušal dok mogu imati višestruko veće prihode. Na to sve dodati manji broj onih koji imaju visoke prihode poput sportista, kao i novac stečen kriminalnim aktivnostima i eto odakle toliko novca za kupovinu nekretnina. Nepisano pravilo je zato da oni koji najviše kukaju po internetu kako su im plate male su najčešće i najveći prevaranti i upravo spadaju u ovu prvu ili poslednju grupu.
Stocky
Joli
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar