
"Nije to pogon za proizvodnju majoneza": I da Srbiji odmah "sa neba padne" nuklearka - nema kadar
Sve državne strategije, odluke političara i međudržavni ugovori padaju pred pitanjem - da li uopšte postoje mladi ljudi u Srbiji koji su spremni da rade u nuklearnim postrojenjima.

Foto: Pixabay
To za N1 kaže naučni novinar i fizičar Slobodan Bubnjević.
Javna rasprava koju je otvorilo Ministarstvo rudarstva i energetike o Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Zakona o energetici, kojim se predlaže ukidanje zabrane izgradnje nuklearnih elektrana, završena je 10. septembra.
Ako izmene i dopune budu usvojene, danom stupanja na snagu prestaće da važi Zakon o zabrani izgradnje nuklearnih elektrana u Saveznoj Republici Jugoslaviji iz 1989. uveden kao reakcija na akcident u Černobilju 1986. godine.
Predloženo je da se u Zakon o energetici doda celo jedno poglavlje koje se odnosi na nuklearnu energiju.
Srbija bez nuklearnih inženjera
Slobodan Bubnjević navodi da se obrazovanje iz nuklearne fizike u Srbiji stiče na nekoliko fakulteta u okviru jednog ili nekoliko kurseva gde studenti stiču osnovna znanja iz nuklearne fizike.
"To su Fizički fakultet u Beogradu, Prirodno-matematički fakultet u Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu. Takođe, na beogradskom Elektrotehničkom fakultetu postoji nekoliko kurseva gde se može slušati nuklearna tehnika", navodi on.
Kako kaže, trenutno u Srbiji ne možete steći diplomu nuklearnog inženjera.
"Takođe, mi u Srbiji nemamo nijedan istraživački reaktor, što je logično jer je zabranjeno, ali to je jedan korak koji igra ulogu u razvoju obrazovanja tehničkih kadrova. Kao uvod u nuklearni poduhvat potrebno nam je i takvo postrojenje. Dakle, znanje o nuklearnoj fizici nije nestalo, ali tu vrstu eksperata, inženjera koji mogu da rade na reaktoru već dugo ne obrazujemo u Srbiji", ističe sagovornik N1.
"Nuklearke nisu isto što i pogon za proizvodnju majoneza"
Ukoliko bi došlo do gradnje nuklearki u Srbiji, pitanje je ko bi ih projektovao, gradio i upravljao njima, a o tome, kako kaže sagovornik N1, postoje različita viđenja.
"Jedan deo javnosti uopšte ne želi da čuje da kod nas postoji takav problem, da u nekoj oblasti nemamo kadrove, a to jeste neobično za nas pošto ljudskog potencijala obično ne nedostaje - pa se taj detalj ignoriše. A postoji i deo javnosti koji smatra da se, kao i kod nekih drugih tehnologija, strani eksperti mogu dobiti uz kupovinu reaktora i goriva. Međutim, nuklearni objekti nisu isto kao novi pogon za proizvodnju majoneza gde ćete lako dovesti strane instruktore i obučiti ljude da ih koriste", ocenjuje Bubnjević.
Ključno je, kako navodi, da u zemlji imate svoje eksperte koji će raditi u nuklearkama iz čitavog niza razloga, od međunarodne regulative koja to propisuje, do odnosa sa stanovništvom.
"Pitanje je, naime, kako će stanovništvo uopšte biti spremno da prihvati nuklearni objekat kojim ne upravljaju ljudi koji sa porodicama žive u njihovom okruženju - što je oproban recept svuda u svetu. I ne samo to, nego je uz nuklearke neophodan i nezavistan sistem regulacije nuklearnih pitanja - nukelarka može biti u privatnom vlasništvu, iza nje je neka kompanija, ali njen rad, posebno u slučaju kakvog incidenta, kontroliše državni regulator, a za to su vam apsolutno neophodni domaći eksperti", objašnjava on.
"Šta mislite koliko bi žrtava bilo u Černobilju da SSSR nije imao nuklearne eksperte izvan elektrane? Koliko bi ih bilo u Fukušimi", pita Bubnjević.
Kada bi nuklearna elektrana sada "pala sa neba" u Srbiju, smatra Bubnjević, mi ne bismo imali domaćih stručnjaka da je koristimo, kontrolišemo i njome upravljamo.
"No, budući da je izgradnja proces od 15 do 20 godina, ima vremena za razvoj domaće ekspertize, ali to ne znači da se možemo opustiti. Naprotiv. Prvi korak bi moralo biti pokretanje jedne obrazovne lavine, jer nam za razvoj domaće ekspertize treba isto toliko vremena. Na kraju dana, ako elektrane nikad i ne bude iz nekih drugih razloga, razvoj znanja je uvek najpametnije ulaganje. Uvek se od toga dobije nešto dragoceno", naglašava.
Ceo tekst N1 možete pročitati OVDE.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Mask ukinuo hiljade radnih mesta i priznao poraz
01.05.2025.•
0
Najbogatiji čovek na svetu Ilon Mask priznao je da njegova kampanja za smanjenje američke savezne potrošnje nije u potpunosti ostvarila svoje početne ciljeve.
Pogledajte šta su nagrade: Novi krug nagradne igre "Uzmi račun i pobedi"
01.05.2025.•
6
Počeo je novi krug nagradne igre "Uzmi račun i pobedi" koju organizuje država Srbija.
Radni sat u Evropi i u Srbiji - ispod proseka
01.05.2025.•
8
Tokom 2024. godini cena rada po satu se u zemljama Evropske unije kretala se od 10,6 evra u Bugarskoj do 55,2 evra u Luksemburgu.
NIS: Dobit manja 16 odsto u prvom kvartalu ove godine
30.04.2025.•
1
Neto dobit Naftne industrije Srbije (NIS) u prvom kvartalu iznosila je 1,5 milijardi dinara, što je 16 odsto slabiji rezultat u odnosu na isti period prošle godine, saopštila je danas ta kompanija.
Srbija će se nakon praznika zadužiti za 372 miliona evra
30.04.2025.•
19
Uprava za javni dug najavila je za 13. maj treću emisiju 10,5 godišnje obveznice u vrednosti od 43,5 milijardi dinara (oko 372 miliona evra), a koje su preostale od 180 milijardi emisije iz januara.
Objavljeno koliko će koštati gorivo do narednog petka
30.04.2025.•
2
Cena evrodizela do narednog petka biće jeftinija za jedan dinar i koštaće 188 dinara, dok će cena benzina biti nepromenjena 176 dinara, prenosi RTS.
Zbog zaliha mleka obustavljeno izdavanje dozvola za uvoz
29.04.2025.•
16
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da je zbog povećanih zaliha mleka obustavljeno izdavanje dozvola za uvoz mleka, proizvoda od mleka i proizvoda od palminog ulja, koji zamenjuju mleko.
Bečki institut smanjio procenu ekonomskog rasta Srbije za 2025, ali povećao za naredne dve godine
29.04.2025.•
2
Bečki institut za međunarodne ekonomske studije smanjio je procenu ekonomskog rasta Srbije za 2025. godinu sa 3,7 na 3,0 odsto, dok ju je za naredne dve godine povećao na četiri odsto.
Dve kineske kompanije na srpskim rudama ostvarile dobit od skoro milijardu evra
29.04.2025.•
9
Kineske kompanije Ziđin koper i Ziđin majning su prošle godine ostvarile neto dobit od skoro milijardu evra.
Radosavljević: Vučićeva tvrdnja da će blokade smanjiti plate i penzije je netačna, ovo su razlozi
29.04.2025.•
13
Najava Aleksandra Vučića da će plate i penzije manje rasti nego što je planirano nema veze sa blokadama studenata, već modelom rasta koji je udario u "plafon" pa nema doboljno para u budžetu.
Svetska banka: Očekivani privredni rast Srbije narednih godina od 3,5 do četiri odsto
28.04.2025.•
2
Očekivana stopa privrednog rasta Srbije u narednim godinama biće oko 3,5 do četiri odsto, saopštila je Svetska banka.
Šejn povećao cene za potrošače u SAD i do 377 odsto
28.04.2025.•
0
Kineski gigant onlajn prodaje Šejn povećao je cene svojih proizvoda za potrošače u SAD i do 377 odsto uoči uvođenja američkih carina na manje pakete.
Počelo dostavljanje poreskih rešenja onima koji izdaju stan na dan
28.04.2025.•
2
Poreska uprava Srbije najavila je da svi poreski obveznici, koji ostvaruju prihod od pružanja ugostiteljskih usluga (tzv. stan na dan) u narednom periodu mogu da očekuju poreska rešenja.
Apple planira da u 2026. preseli proizvodnju svih telefona za američko tržište u Indiju
27.04.2025.•
3
Američka tehnološka kompanija Apple planira da do kraja sledeće godine premesti proizvodnju svih iPhone-a za američko tržište u Indiju.
Globalna kriza za domaću upotrebu: Lošija prognoza MMF-a za Srbiju zbog protesta ili carinskog rata?
27.04.2025.•
3
Ovogodišnji prolećni sastanak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svetske banke dolazi u vreme velikih globalnih geopolitičkih neizvesnosti.
Kompanije će početi da zapošljavaju virtuelne AI radnike već od 2026.
27.04.2025.•
2
Velike korporacije će već od sledeće godine početi da zapošljavaju virtuelne zaposlene koje je stvorila veštačka inteligencija (AI) i to na puno radno vreme.
Kalifornija postala četvrta najjača globalna ekonomska sila, pretekla Japan
27.04.2025.•
4
Američka savezna država Kalifornija zvanično je pretekla ekonomiju Japana i trenutno je četvrta najjača globalna ekonomska sila.
Janafu na još 60 produžena licenca za transport nafte u Srbiji
27.04.2025.•
1
Društvo Jadranski naftovod (JANAF) saopštilo je da mu je na 60 dana produžena licenca za transport nafte u rafineriju u Pančevu u Srbiji koja je u vlasništvu Naftne industrije Srbije (NIS).
Zašto je malo odobrenih kredita za mlade: Nepoverenje naroda ili nestašica odgovarajućih stanova?
27.04.2025.•
10
Ugovoreno je 165 kredita za stanove, još 256 je odobreno, a 579 zahteva je u obradi, prema rečima Aleksandra Vučića.
Četiri srpska grada potencijalni magneti za strane investicije: Među njima i Novi Sad
27.04.2025.•
1
Na osnovu najnovijeg izveštaja fDi Intelligence za 2025, četiri srpska grada našla su se među najatraktivnijim destinacijama za strane direktne investicije (FDI).
Šejn i Temu podigli cene zbog Trampovih carina: Evo šta treba znati
27.04.2025.•
0
Šejn i Temu, veliki internet prodavci poznati po izuzetno niskim cenama, podigli su cene određenih proizvoda nakon što je Donald Tramp uveo visoke carine na kinesku robu.
Komentari 36
vitamin
Pa ja radim u industriji i ovo ovde ne može ako si duduk da tako krene, a ne može vala ni majonez. To ne rade ljudi koji su sedeli po kancelarijama i davali zadatke studentima, nego se (ako nemaš kadar) ide kod nekoga ko ga ima i ko će da ti gradi te nuklearke i taj će da ti obezbedi i neke stručnjake za kasnije.
A kadrovi će da se školuju ne kod ovog cara što rešava zadatke, nego će da idu na praksu negde gde postoje nuklearne elektrane i vide uživo sve, tamo da uče i rade.
Propadale su ovde pivare sve sa "nemačkim sertifikatima i recepturama", jer niko nije znao da radi. Toliko o teoriji i praksi.
///
Potpuno ste u pravu. Kinezi su nedavno pustili u rad najveću termoelektranu na svetu. Nama stoje 50-godišnje rezerve uglja, a mi uvozimo ugalj i struju i razmišljamo o nuklearkama.
@ Fića
Sve je tačno. Ali, niko ne razmišlja o projektovanju, izgradnji, stručnom kadru, gorivu pre i posle i na kraju uklanjanju nuklearke.
Svi čekaju da budu dovedeni pred svršen čin.
Pre nego što bi nuklearka i bila izgrađena, verovatno će se pronaći nova, bolja, manje rizična i manje skupa rešenja. Ali, neki nemaju strpljenja, hoće nova zaduživanja, kredite i skupe i rizične igrarije.
Bor
Tuđa ruka svrab ne češe.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar