
"Sve pare u Ekspo": Šta (ne)donosi rebalans budžeta građanima Srbije?
Prihodi budžeta su od početka godine znatno veći od plana, a za celu godinu u rebalansu se procenjuje da će biti za skoro 133 milijarde dinara veći nego planirano.
Kako piše Danas, iako bi ovo mogla da bude odlična prilika da se smanji deficit i posledično i javni dug, Vlada Srbije ima druge ideje.
Zapravo, deficit budžeta biće povećan sa oko 1,7 milijardi evra, na celih 2,2 milijarde evra. U odnosu na BDP deficit će biti povećan sa planiranih 2,2 odsto na 2,9 odsto.
Fiskalni savet u svojoj oceni rebalansa budžeta ističe da je od 2020. godine ovo prvi put da je rebalansom napravljen plan deficita koji je veći od ostvarenja u prethodnoj godini.
"Ova činjenica ukazuje na to da se Vlada okreće ekspanzivnijoj fiskalnoj politici, što ne bi bila preporuka Fiskalnog saveta u periodu (još uvek) povišene inflacije i već visoke domaće tražnje", poručuje Fiskalni savet uz napomenu da je ekonomski mnogo racionalnije i bolje da se moguća povoljnija fiskalna kretanja iskoriste za smanjivanje budžetskog deficita i posledičnog zaduživanja zemlje.
Iako se planira veći deficit, ne samo od 1,5 odsto BDP-a koliko je dugo važilo kao srednjoročni cilj Vlade, već i od 2,5 odsto na koliko je taj cilj povećan u fiskalnoj strategiji, Savet ocenjuje da je dobro to što planirano pogoršanje fiskalnih kretanja ipak nema težinu da ugrozi makroekonomsku stabilnost Srbije.
Planirano povećanje fiskalnog deficita po definiciji u krajnjem ishodu rezultira većim zaduženjem zemlje (nezavisno od trenutnog stanja depozita). Olakšavajuća okolnost je, međutim, to što nominalni BDP u 2024. raste još brže – pa će učešće javnog duga u BDP-u ipak blago da se umanji. Rast BDP-a Srbije u evrima u 2024. iznosi skoro 10 odsto (sa 69,5 milijardi evra na 76,4 milijardi evra), dok će javni dug opšte države da poraste za oko šest odsto (sa 36,5 milijardi evra na oko 38,5 milijardi evra).
Zahvaljujući tome, zapravo će se učešće javnog duga u BDP-u umanjiti sa 52,3 odsto BDP-a, koliko je bilo na kraju 2023, na ispod 52 odsto BDP-a na kraju 2024. godine
Opet, i tu ima razloga za upozorenje. Kako Savet navodi, visok rast BDP-a u evrima od oko 10 odsto kakav se dešava u 2024. dobrim delom počiva na faktorima koji nisu dugoročno održivi.
"Na njega (pored solidnog realnog rasta BDP-a od 3,8 odsto) utiče i još uvek relativno visoka prosečna inflacija (4,7 odsto), kao i veći deflator BDP-a od 5,7 odsto (usled bržeg rasta domaćih od uvoznih cena) i blago nominalno jačanje dinara u odnosu na evro", upozoravaju u Fiskalnom savetu.
Druga važna, a i pozitivna stvar, je da je do rasta deficita uglavnom došlo usled rasta diskrecionih, a ne strukturnih rashoda države.
Oni ocenjuju da su i prihodi i rashodi konzervativno planirani i da bi lako moglo da se desi da stvarni deficit bude manji od planiranog i u tom slučaju apeluju a Vladu da taj novac ne potroši na ad hok mere i deljenje novca preko tekućih rezervi.
Iako je potrošnja iz budžeta uvećana za 1,7 milijardi evra, preraspodela rashoda unutar budžeta iznosi čak 2,2 milijarde evra.
Rebalans i rekordne javne investicije
Najveći deo toga odnosi se na povećanje kapitalnih investicija, za skoro 103 milijarde dinara ili 850 miliona evra. Javne investicije su ovim povećane na preko šest milijardi evra u 2024. godini, na oko osam odsto BDP-a, što je rekord za Srbiju.
Opet, svo to povećanje može se svesti na dva projekta. EKSPO i Nacionalni stadion i projekte povezane s njim i kupovinu aviona "rafal" od Francuske.
EKSPO 2027 sa pratećom infrastrukturom (Nacionalni stadion i pruga od Zemuna do stadiona), čiji su troškovi u 2024. rebalansom povećani za oko 370 miliona evra (sa inicijalno planiranih 340 miliona na 710 miliona evra).
Milojko Arsić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu ističe da bi bez rebalansa, deficit budžeta ove godine iznosio jedan odsto BDP-a, što bi bio dobar fiskalni rezultat.
"Sada, rebalansom deficit se povećava na 2,9 odsto BDP-a, što je veliki deficit. Neki od rashoda ostaće i u narednim godinama. Recimo rate za rafale imamo i ove i sledeće godine. Slično i za služenje vojnog roka", rekao je on.
Podsetio je i da će ove i sledeće godine biti veliki trošak i pripreme objekata, ali posle toga se javljaju tekući troškovi, hrana, smeštaj, oblačenje, plata za te vojnike.
"S druge strane, već od ranije su doneti planovi da se povećaju rashodi, radi se o investicionom planu od 18 milijardi evra do 2027. godine. Na prihodnoj strani može biti problem to što se sledeće godine ne očekuje visoka inflacija kao ove, što znači manje prihode. Ukupno, može se i sledeće godine desiti da fiskalni deficit bude veći od onog što je planirano fiskalnom strategijom, 2,5 odsto BDP-a", napominje Arsić dodajući da se istovremeno sa pumpanjem novca u EKSPO, usporavaju neki drugi infrastrukturni projekti.
Ceo tekst čitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Objavljene nove cene goriva
19.09.2025.•
2
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Da li članice NATO-a mogu da prestanu da kupuju rusku naftu kako traži Tramp?
19.09.2025.•
1
Američki predsednik Donald Tramp rekao je da članice NATO-a treba da prestanu da kupuju rusku naftu ako žele da Vašington pooštri sankcije Moskvi – ali bi ostvarivanje tog zahteva moglo biti dugotrajno i izazovno.
Uprava fabrike Elrad usvojila zahteve radnika, štrajk otkazan
18.09.2025.•
0
Zaposleni u fabrici Elrad Srbija u Vlasotincu uspeli su da postignu dogovor sa upravom firme i otkazali najavljeni generalni štrajk.
Objavljena konačna rang lista zahteva za IPARD podsticaje, u narednim danima uručenje rešenja
18.09.2025.•
0
Uprava za agrarna plaćanja objavila je konačnu rang listu zahteva za IPARD podsticaje u Prvom javnom pozivu za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava u okviru IPARD ІІІ programa.
Srbija pregovara sa Rusima o izgradnji nuklearne elektrane, pominje se i "povoljni kredit"
18.09.2025.•
17
Srpske vlasti i ruska državna korporacija Rosatom započeli su razgovore o projektu izgradnje nuklearne elektrane u Srbiji, izjavio je ambasador Srbije u Moskvi Momčilo Babić za tamošnji medij Izvestija.
Američka centralna banka snizila kamatne stope i najavila moguća nova smanjenja do kraja godine
18.09.2025.•
0
Zvaničnici američkih Federalnih rezervi (Fed) snizili su referentnu kamatnu stopu za četvrtinu procentnog poena, uz najavu još dva moguća smanjenja do kraja godine.
FOTO: Zlatna statua Trampa koji drži bitkoin postavljena ispred Kongresa u Vašingtonu
18.09.2025.•
3
U Vašingtonu je ispred zgrade američkog Kongresa postavljena neobična instalacija - zlatni kip Donalda Trampa visok 3,6 metara, na kojem bivši predsednik u rukama drži simbolički prikaz bitkoina.
Održan jednosatni štrajk zbog visokih normi u fabrici Elard u Vlasotincu
17.09.2025.•
3
Radnici fabrike "Elrad" u Vlasotincu su na jedan sat obustavili proizvodnju zbog strogih normi i otpuštanja radnika uz 1.500 evra, bez zakonske otpremnine, a za petak, 19. septembar najavili su celodnevnu obustavu rada.
Bitkoin blago porastao na više od 98.000 evra, itirijum vredi 3.800 evra
17.09.2025.•
0
Vrednost bitkoina je danas u 15 časova na najvećoj svetskoj berzi kriptovaluta Bajnens blago porasla za 0,61 odsto na 98.097,15 evra.
Tramp produžio rok za prodaju Tiktoka
17.09.2025.•
0
Predsednik SAD Donald Tramp potpisao je ukaz kojim se do 16. decembra produžava rok kineskoj matičnoj kući Tiktoka BajtDens za prodaju te popularne društvene mreže nekome ko nije u vezi s Kinom.
Zbog slabe prodaje električnih vozila: Ford gasi još 1.000 radnih mesta u Kelnu
17.09.2025.•
2
Američki proizvođač automobila Ford je saopštio da će ukinuti dodatnih 1.000 radnih mesta u svom nemačkom pogonu u Kelnu, jer prodaja električnih vozila ne ispunjava očekivanja.
Nekoliko modela automobila povlači se sa tržišta Srbije
17.09.2025.•
1
Putničko vozilo Citroen modeli Berlingo, C3 Aircross, C3, C4, Cactus, C5 Aircross, Celysee, Jumpy Jumper povlače se sa tržišta Srbije, objavilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine (NEPRO).
Kalas: Evropska komisija predlaže carine na izraelsku robu
16.09.2025.•
3
Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas izjavila je da Evropska komisija predlaže da se ponovo uvedu carine na izraelsku robu zbog rata u Gazi i kršenja prava na Zapadnoj obali.
Za one koji imaju poteškoće u otplati kredita: Od 15. oktobra važiće olakšice
16.09.2025.•
2
Narodna banka Srbije usvojila je Odluku o olakšicama u otplati kredita, kojom se bliže uređuju uslovi pod kojima su davaoci kredita dužni da korisnicima koji imaju poteškoće u otplati kredita ponude određene olakšice.
Torlak bio u blokadi: Vlada brzometno preko tekuće budžetske rezerve prebacila 100 miliona dinara
16.09.2025.•
3
Gotovo 100 miliona dinara, tačnije 98,6 prebacila je Vlada Srbije preko tekuće budžetske rezerve Institutu za virusologiju, vakcine i serume Torlak.
Na jednom mestu objavljene ponude banaka za povoljnije kredite građanima: Pogledajte šta se nudi
16.09.2025.•
1
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je svoje posebne ponude kredita za zaposlene i penzionere s redovnim mesečnim primanjima do 100.000 dinara.
U julu izdato 4,6 odsto manje građevinskih dozvola nego u isto vreme 2024.
15.09.2025.•
1
U Srbiji su u julu ove godine izdate 2.532 građevinske dozvole, što je 4,6 odsto manje u odnosu na isti period 2024. godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Mask kupio deonice Tesle za milijardu dolara, porasle akcije firme
15.09.2025.•
0
Akcije američke kompanije Tesla porasle su danas za oko šest odsto.
SAD: Sa Kinom postignut okvirni sporazum o vlasništvu nad TikTokom
15.09.2025.•
1
Postignut je okvirni sporazum o vlasništvu nad popularnom društvenom platformom TikTok, rekao je danas ministar finansija SAD Skot Besent.
Ministarstvo: Uljare će po završetku žetve objaviti otkupnu cenu suncokreta
15.09.2025.•
0
Predstavnici Ministarstva poljoprivrede Srbije dogovorili su danas sa proizvođačima suncokreta i predstavnicima uljara da uljare u narednih mesec dana, po završetku žetve, objave konačnu otkupnu cenu suncokreta.
VIDEO: Svoč na svojim satovima zamenio mesta brojevima tri i devet zbog Trampovih carina
15.09.2025.•
2
Švajcarski proizvođač časovnika Svoč podstaknut američkim carinama od 39 odsto na američki uvoz iz Švajcarske počeo je prodaju specijalne serije satova na kojima je brojevima tri i devet zamenio mesta.
Komentari 17
dz0
Gradanin
Gradnja stadiona i drugih velikih projekata može izgledati kao ulaganje u prestiž, ali ako nisu deo sveobuhvatnog plana koji uzima u obzir potrebe građana, često ostaju kao simboli neodgovarajućih prioriteta. Javni prevoz, poput metroa, koji bi svakodnevno služio milionima ljudi, mogao bi značajno unaprediti kvalitet života i smanjiti saobraćajne gužve, ali takvi projekti često zahtevaju ogromna ulaganja i političku volju.
Potrebna je ozbiljna dugoročna strategija koja balansira između modernizacije i osnovnih potreba građana, posebno u gradovima koji brzo rastu.
@Kiza Klisa
Nemojte da Vam oni poljuljavaju veru u zdrav razum i cinjenice, jer tekstovi komentara govore dovoljno onome ko zdravo razmislja.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar