
"Sve pare u Ekspo": Šta (ne)donosi rebalans budžeta građanima Srbije?
Prihodi budžeta su od početka godine znatno veći od plana, a za celu godinu u rebalansu se procenjuje da će biti za skoro 133 milijarde dinara veći nego planirano.
Kako piše Danas, iako bi ovo mogla da bude odlična prilika da se smanji deficit i posledično i javni dug, Vlada Srbije ima druge ideje.
Zapravo, deficit budžeta biće povećan sa oko 1,7 milijardi evra, na celih 2,2 milijarde evra. U odnosu na BDP deficit će biti povećan sa planiranih 2,2 odsto na 2,9 odsto.
Fiskalni savet u svojoj oceni rebalansa budžeta ističe da je od 2020. godine ovo prvi put da je rebalansom napravljen plan deficita koji je veći od ostvarenja u prethodnoj godini.
"Ova činjenica ukazuje na to da se Vlada okreće ekspanzivnijoj fiskalnoj politici, što ne bi bila preporuka Fiskalnog saveta u periodu (još uvek) povišene inflacije i već visoke domaće tražnje", poručuje Fiskalni savet uz napomenu da je ekonomski mnogo racionalnije i bolje da se moguća povoljnija fiskalna kretanja iskoriste za smanjivanje budžetskog deficita i posledičnog zaduživanja zemlje.
Iako se planira veći deficit, ne samo od 1,5 odsto BDP-a koliko je dugo važilo kao srednjoročni cilj Vlade, već i od 2,5 odsto na koliko je taj cilj povećan u fiskalnoj strategiji, Savet ocenjuje da je dobro to što planirano pogoršanje fiskalnih kretanja ipak nema težinu da ugrozi makroekonomsku stabilnost Srbije.
Planirano povećanje fiskalnog deficita po definiciji u krajnjem ishodu rezultira većim zaduženjem zemlje (nezavisno od trenutnog stanja depozita). Olakšavajuća okolnost je, međutim, to što nominalni BDP u 2024. raste još brže – pa će učešće javnog duga u BDP-u ipak blago da se umanji. Rast BDP-a Srbije u evrima u 2024. iznosi skoro 10 odsto (sa 69,5 milijardi evra na 76,4 milijardi evra), dok će javni dug opšte države da poraste za oko šest odsto (sa 36,5 milijardi evra na oko 38,5 milijardi evra).
Zahvaljujući tome, zapravo će se učešće javnog duga u BDP-u umanjiti sa 52,3 odsto BDP-a, koliko je bilo na kraju 2023, na ispod 52 odsto BDP-a na kraju 2024. godine
Opet, i tu ima razloga za upozorenje. Kako Savet navodi, visok rast BDP-a u evrima od oko 10 odsto kakav se dešava u 2024. dobrim delom počiva na faktorima koji nisu dugoročno održivi.
"Na njega (pored solidnog realnog rasta BDP-a od 3,8 odsto) utiče i još uvek relativno visoka prosečna inflacija (4,7 odsto), kao i veći deflator BDP-a od 5,7 odsto (usled bržeg rasta domaćih od uvoznih cena) i blago nominalno jačanje dinara u odnosu na evro", upozoravaju u Fiskalnom savetu.
Druga važna, a i pozitivna stvar, je da je do rasta deficita uglavnom došlo usled rasta diskrecionih, a ne strukturnih rashoda države.
Oni ocenjuju da su i prihodi i rashodi konzervativno planirani i da bi lako moglo da se desi da stvarni deficit bude manji od planiranog i u tom slučaju apeluju a Vladu da taj novac ne potroši na ad hok mere i deljenje novca preko tekućih rezervi.
Iako je potrošnja iz budžeta uvećana za 1,7 milijardi evra, preraspodela rashoda unutar budžeta iznosi čak 2,2 milijarde evra.
Rebalans i rekordne javne investicije
Najveći deo toga odnosi se na povećanje kapitalnih investicija, za skoro 103 milijarde dinara ili 850 miliona evra. Javne investicije su ovim povećane na preko šest milijardi evra u 2024. godini, na oko osam odsto BDP-a, što je rekord za Srbiju.
Opet, svo to povećanje može se svesti na dva projekta. EKSPO i Nacionalni stadion i projekte povezane s njim i kupovinu aviona "rafal" od Francuske.
EKSPO 2027 sa pratećom infrastrukturom (Nacionalni stadion i pruga od Zemuna do stadiona), čiji su troškovi u 2024. rebalansom povećani za oko 370 miliona evra (sa inicijalno planiranih 340 miliona na 710 miliona evra).
Milojko Arsić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu ističe da bi bez rebalansa, deficit budžeta ove godine iznosio jedan odsto BDP-a, što bi bio dobar fiskalni rezultat.
"Sada, rebalansom deficit se povećava na 2,9 odsto BDP-a, što je veliki deficit. Neki od rashoda ostaće i u narednim godinama. Recimo rate za rafale imamo i ove i sledeće godine. Slično i za služenje vojnog roka", rekao je on.
Podsetio je i da će ove i sledeće godine biti veliki trošak i pripreme objekata, ali posle toga se javljaju tekući troškovi, hrana, smeštaj, oblačenje, plata za te vojnike.
"S druge strane, već od ranije su doneti planovi da se povećaju rashodi, radi se o investicionom planu od 18 milijardi evra do 2027. godine. Na prihodnoj strani može biti problem to što se sledeće godine ne očekuje visoka inflacija kao ove, što znači manje prihode. Ukupno, može se i sledeće godine desiti da fiskalni deficit bude veći od onog što je planirano fiskalnom strategijom, 2,5 odsto BDP-a", napominje Arsić dodajući da se istovremeno sa pumpanjem novca u EKSPO, usporavaju neki drugi infrastrukturni projekti.
Ceo tekst čitajte OVDE.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
NIS: Dobit manja 16 odsto u prvom kvartalu ove godine
30.04.2025.•
0
Neto dobit Naftne industrije Srbije (NIS) u prvom kvartalu iznosila je 1,5 milijardi dinara, što je 16 odsto slabiji rezultat u odnosu na isti period prošle godine, saopštila je danas ta kompanija.
Srbija će se nakon praznika zadužiti za 372 miliona evra
30.04.2025.•
16
Uprava za javni dug najavila je za 13. maj treću emisiju 10,5 godišnje obveznice u vrednosti od 43,5 milijardi dinara (oko 372 miliona evra), a koje su preostale od 180 milijardi emisije iz januara.
Objavljeno koliko će koštati gorivo do narednog petka
30.04.2025.•
2
Cena evrodizela do narednog petka biće jeftinija za jedan dinar i koštaće 188 dinara, dok će cena benzina biti nepromenjena 176 dinara, prenosi RTS.
Zbog zaliha mleka obustavljeno izdavanje dozvola za uvoz
29.04.2025.•
16
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da je zbog povećanih zaliha mleka obustavljeno izdavanje dozvola za uvoz mleka, proizvoda od mleka i proizvoda od palminog ulja, koji zamenjuju mleko.
Bečki institut smanjio procenu ekonomskog rasta Srbije za 2025, ali povećao za naredne dve godine
29.04.2025.•
2
Bečki institut za međunarodne ekonomske studije smanjio je procenu ekonomskog rasta Srbije za 2025. godinu sa 3,7 na 3,0 odsto, dok ju je za naredne dve godine povećao na četiri odsto.
Dve kineske kompanije na srpskim rudama ostvarile dobit od skoro milijardu evra
29.04.2025.•
9
Kineske kompanije Ziđin koper i Ziđin majning su prošle godine ostvarile neto dobit od skoro milijardu evra.
Radosavljević: Vučićeva tvrdnja da će blokade smanjiti plate i penzije je netačna, ovo su razlozi
29.04.2025.•
13
Najava Aleksandra Vučića da će plate i penzije manje rasti nego što je planirano nema veze sa blokadama studenata, već modelom rasta koji je udario u "plafon" pa nema doboljno para u budžetu.
Svetska banka: Očekivani privredni rast Srbije narednih godina od 3,5 do četiri odsto
28.04.2025.•
2
Očekivana stopa privrednog rasta Srbije u narednim godinama biće oko 3,5 do četiri odsto, saopštila je Svetska banka.
Šejn povećao cene za potrošače u SAD i do 377 odsto
28.04.2025.•
0
Kineski gigant onlajn prodaje Šejn povećao je cene svojih proizvoda za potrošače u SAD i do 377 odsto uoči uvođenja američkih carina na manje pakete.
Počelo dostavljanje poreskih rešenja onima koji izdaju stan na dan
28.04.2025.•
2
Poreska uprava Srbije najavila je da svi poreski obveznici, koji ostvaruju prihod od pružanja ugostiteljskih usluga (tzv. stan na dan) u narednom periodu mogu da očekuju poreska rešenja.
Apple planira da u 2026. preseli proizvodnju svih telefona za američko tržište u Indiju
27.04.2025.•
3
Američka tehnološka kompanija Apple planira da do kraja sledeće godine premesti proizvodnju svih iPhone-a za američko tržište u Indiju.
Globalna kriza za domaću upotrebu: Lošija prognoza MMF-a za Srbiju zbog protesta ili carinskog rata?
27.04.2025.•
3
Ovogodišnji prolećni sastanak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svetske banke dolazi u vreme velikih globalnih geopolitičkih neizvesnosti.
Kompanije će početi da zapošljavaju virtuelne AI radnike već od 2026.
27.04.2025.•
2
Velike korporacije će već od sledeće godine početi da zapošljavaju virtuelne zaposlene koje je stvorila veštačka inteligencija (AI) i to na puno radno vreme.
Kalifornija postala četvrta najjača globalna ekonomska sila, pretekla Japan
27.04.2025.•
4
Američka savezna država Kalifornija zvanično je pretekla ekonomiju Japana i trenutno je četvrta najjača globalna ekonomska sila.
Janafu na još 60 produžena licenca za transport nafte u Srbiji
27.04.2025.•
1
Društvo Jadranski naftovod (JANAF) saopštilo je da mu je na 60 dana produžena licenca za transport nafte u rafineriju u Pančevu u Srbiji koja je u vlasništvu Naftne industrije Srbije (NIS).
Zašto je malo odobrenih kredita za mlade: Nepoverenje naroda ili nestašica odgovarajućih stanova?
27.04.2025.•
10
Ugovoreno je 165 kredita za stanove, još 256 je odobreno, a 579 zahteva je u obradi, prema rečima Aleksandra Vučića.
Četiri srpska grada potencijalni magneti za strane investicije: Među njima i Novi Sad
27.04.2025.•
1
Na osnovu najnovijeg izveštaja fDi Intelligence za 2025, četiri srpska grada našla su se među najatraktivnijim destinacijama za strane direktne investicije (FDI).
Šejn i Temu podigli cene zbog Trampovih carina: Evo šta treba znati
27.04.2025.•
0
Šejn i Temu, veliki internet prodavci poznati po izuzetno niskim cenama, podigli su cene određenih proizvoda nakon što je Donald Tramp uveo visoke carine na kinesku robu.
Anet Kjobe je nova šefica misije MMF-a za Srbiju
26.04.2025.•
0
Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je da je za novu šeficu misije MMF za Srbiju imenovana Anet Kjobe.
Donald Tramp Mlađi stigao u Beograd: Razgovarao sa privrednicima
26.04.2025.•
22
Donald Tramp Junior se u Beogradu sastao sa privrednicima u Privrednoj komori Srbije (PKS).
Ministarstvo poljoprivrede raspisalo javni poziv za nabavku novih traktora
26.04.2025.•
5
Uprava za agrarna plaćanja Ministarstva poljoprivrede Srbije raspisala je javni poziv za podnošenje zahteva za nabavku novih traktora za 2025. godinu.
Komentari 17
dz0
Gradanin
Gradnja stadiona i drugih velikih projekata može izgledati kao ulaganje u prestiž, ali ako nisu deo sveobuhvatnog plana koji uzima u obzir potrebe građana, često ostaju kao simboli neodgovarajućih prioriteta. Javni prevoz, poput metroa, koji bi svakodnevno služio milionima ljudi, mogao bi značajno unaprediti kvalitet života i smanjiti saobraćajne gužve, ali takvi projekti često zahtevaju ogromna ulaganja i političku volju.
Potrebna je ozbiljna dugoročna strategija koja balansira između modernizacije i osnovnih potreba građana, posebno u gradovima koji brzo rastu.
@Kiza Klisa
Nemojte da Vam oni poljuljavaju veru u zdrav razum i cinjenice, jer tekstovi komentara govore dovoljno onome ko zdravo razmislja.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar