Kako banke sve zarađuju na klijentima, a ne bi smele: Pet najčešćih načina
Banke, po prirodi svog posla, pokušavaju da zarade na korisnicima finansijskih usluga, ali to često rade na nepošten način, što je u svom izveštaju potvrdila i Narodna banka Srbije (NBS).
Narodna banka Srbije nedavno je objavila izveštaj sa podacima o pritužbama na rad davalaca finansijskih usluga u periodu od januara do septembra 2024. godine. Udruženje potrošača Efektiva je objavila dodatak tome u kom se vide neki od načina na koji su banke sprovodile nepoštenu poslovnu praksu.
Kako piše Danas, Efektiva navodi pet glavnih praksi kao što su uslovljavanje zahteva za odobrenje kredita prethodnim otvaranjem računa u toj banci, zatim naplata više kamatne u slučaju gubitka zaposlenja. Dalje tu su osnovi za raskid ugovora o kreditu, gde navode da banke ugovaraju i situacije koje ne utiču na redovnu otplatu kredita, poput toga da korisnik nije platio održavanje računa ili da nije dostavio novu ličnu kartu.
Kao četvrti primer navodi se naplata naknade za ček koji nije realizovan u određenom roku, i naknade po realizovanom čeku. Kako su objasnili, to znači da prilikom izdavanja čekova, banke naplaćuju naknadu za izdavanje u iznosu od 30 dinara. Neke od banaka su tokom izmena tarifa i cenovnika uvele i naknade za nerealizovane čekove od isto 30 dinara, kao i naknadu za realizovani ček od 100 dinara i te promene nisu objasnile korisnicima na pravi način, s obzirom da kod nekih banaka u prethodnim cenovnicima nisu postojali termini "realizovan i nerealizovan" ček. Ti termini ne postoje ni u Zakonu o čeku, dodaju iz Efektive.
Još jedan primer nepoštene prakse je da pojedine banke u ugovorima sa svojim korisnicima, za slučaj spora, ugovaraju mesnu nadležnost suda, prema mestu sedišta banke, umesto prema prebivalištu korisnika.
Pored ovoga, oni dodaju još neke primere poput naplate troškova obrade i praćenja kredita. Zatim, naplata provizija koje se ugovoraju u procentualnom iznosu i za banku ne predstavljaju realan trošak. Održavanje računa, koje banke naplaćuju čak i kada nema prometa po računu, pa kamate za nedozvoljeni minus...
Predsednik ovog udruženja Dejan Gavrilović za Danas ukazuje da je izveštaj NBS pokazao da banke i dalje sprovode nepoštenu poslovnu praksu i ugovaraju nepravične ugovorne odredbe.
"Upravo to znači da krše Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga i Zakon o zaštiti potrošača u delu koji upućuje upravo na ovaj prvi zakon. Tako su banke tokom prošle godine kršile zakone, ali to su stvari koje nisu izmišljene u 2024. godini, one postoje od ranije", podseća on.
Gavrilović navodi da je NBS tek prošle godine odlučila da nešto uradi po tom pitanju i da spreči banke i da ih sankcioniše.
"Nama NBS nije htela da kaže koje su banke kažnjene i koliko, oni se pozivaju na zakon, a u njemu piše da su kazne od 200.000 do dva miliona dinara, što je velika razlika", objašnjava ovaj sagovornik.
To, kako dodaje, nisu neke pare za banke, ali kada bi dobile 10 kazni, bila bi velika razlika.
"NBS je tu opet zašitila banke, iako je našla neke nepravilnosti, koje opet nije objavila javno, već smo mi došli do tih informacija zahtevom za pristup informacijama od javnog značaja. Dakle, NBS je otkrila da banke krše zakon, ali to nije saopštila javnosti nego ih je navodno kaznila, a to je odrađeno ispod žita da niko ne zna", ukazuje Gavrilović.
Zato, smatra on, potrošači ne znaju na koji način su oštećeni i da li evenutalno imaju pravo na naknadu štete.
Ceo tekst o poslovnoj praksi banaka prema klijentima čitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Borba za kvalitet kukuruza u Srbiji
04.09.2026.•
5
Ovogodišnja žestoka suša je snažno pogodila poljoprivredu, naročito ratarstvo.
Novo poskupljenje goriva
04.09.2026.•
29
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Folksvagen gasi Seat do 2029. godine
04.09.2026.•
9
Folksvagen grupa planira da najkasnije do kraja 2029. godine postepeno ugasi špansku automobilsku marku Seat.
Radovi na Nacionalnom stadionu drastično kasne: Prošle godine potrošen samo delić planiranog novca za gradnju
03.09.2026.•
11
Za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, u 2025. godini, iz budžeta Srbije utrošeno oko 21,5 miliona evra. Iako to na prvi može delovati kao mnogo novca, prvobitno je budžetom planirana drastično veća potrošnja.
Električna vozila daleko od vozača u Srbiji
03.09.2026.•
15
Prošlo je više od pola decenije otkako je u Srbiji živnula priča o napuštanju vozila na fosilna goriva i počela kupovina električnih automobila.
Uber otpušta 3.300 zaposlenih
03.09.2026.•
1
Američka kompanija Uber saopštila je danas da će otpustiti 10 odsto svojih zaposlenih, odnosno ukinuti oko 3.300 radnih mesta.
Šta sve nemamo zbog Nacionalnog stadiona?
02.09.2026.•
13
Nacionalni stadion u Surčinu jedan je od projekata kojima se vlast posebno ponosi, dok ga građani vide kao preskupu investiciju od koje neće imati gotovo nikakvu korist, uz ogroman račun koji će na kraju oni platiti.
Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj
02.09.2026.•
7
Pre nešto manje od mesec dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u septembru biti otvorena srpsko-izraelska fabrika za proizvodnju vojnih dronova u Srbiji.
Građani i privreda bankama duguju 4.757,19 milijardi dinara
02.09.2026.•
5
Građani i privreda su 31. avgusta na ime kredita bankama u Srbiji dugovali 4.757,19 milijardi dinara, od čega je dug stanovništva 2.161,30 milijardi, pravnih lica 2.493,62 milijarde dinara, a ostalo je dug preduzetnika.
Stelantis obustavlja proizvodnju hibridnog "fijata 500"
02.09.2026.•
5
Stelantis je objavio da će ove nedelje obustaviti proizvodnju hibridnog "fijata 500" u fabrici Mirafijori u Torinu zbog nestašice komponenti za motore, pošto je prema navodima firme potražnja veća nego što se očekivalo.
Američka firma preuzima naftna polja u Venecueli
01.09.2026.•
9
Američka naftna kompanija North American Blue Energy Partners (NABEP) preuzeće deo naftnih polja u Venecueli kojima su ranije upravljale kineske kompanije i jedna ruska firma.
Poljoprivrednici: Prinosi prepolovljeni, cene minimalne, ako zakasne i subvencije slede protesti
01.09.2026.•
12
Prinosi suncokreta i kukuruza su prepolovljeni, otkupne cene su minimalne, gubitak u proizvodnji je ogroman, pa ako se ne isplati drugi deo subvencije pre jesenje setve protesti su neminovni, kažu poljoprivrednici.
Evropska komisija neće menjati šengenska pravila
01.09.2026.•
7
Evropska komisija poručila je danas da se šengenska pravila neće promeniti.
NLB Komercijalna banka promenila ime u NLB Banka
01.09.2026.•
4
NLB Komercijalna banka od danas posluje pod poslovnim imenom NLB Banka.
Prosvetni radnici će, ovim tempom, uskoro biti na minimalcu
31.08.2026.•
30
Prosvetni radnici u Srbiji počinju novu školsku godinu sa platama koje su niže od republičkog proseka, bez najava koliko bi one mogle da budu povećane od 1. januara sledeće godine.
Kad se Kinez i Nemac bore za tržište, srpski poreski obveznik plaća ceh: Milioni evra za auto-delove
31.08.2026.•
6
Srbija je u poslednjih deset godina izdvojila oko 650 miliona evra za subvencije kompanijama koje proizvode različite komponente za automobilsku industriju, pokazuju javno dostupni podaci o zaključenim ugovorima.
Predsednica Venecuele: Energetski sporazum sa SAD će ostati na snazi 25 godina
30.08.2026.•
3
Privremena predsednica Venecuele Delsi Rodrigez izjavila je da će energetski sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama ostati na snazi 25 godina.
Maldivi uvode porez za strane turističke operatere
30.08.2026.•
0
Parlament Maldiva usvojio je zakon da strani turistički operateri moraju da se registruju kod poreske uprave te zemlje i plaćaju turistički porez.
Svetu preti novo poskupljenje hrane: Šta možemo da očekujemo u Srbiji?
30.08.2026.•
18
Hrana bi, tokom sledeće godine, mogla dodatno da poskupi na globalnom nivou, a jedan od ključnih razloga za to jeste nestašica đubriva.
Produžena zabrana izvoza i smanjenje akcize na gorivo
30.08.2026.•
0
Vlada Srbije je produžila odluke o zabrani izvoza naftnih derivata, kao i o smanjenju akcize na benzin i evrodizel.
Komentari 8
dacic
zakace se za narod i vuku li vuku finansije iz plitkog dzepa narodnog
Đole
NIKOLA
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar