Milioni Rusa bez pristupa svojoj imovini u EU
Pored rezervi Centralne banke Rusije, u EU su zamrznuta i sredstva ruskih privatnih lica. Oni imaju pravo da ih potražuju nazad, ali je to u praksi gotovo nemoguće.
Foto: Pixabay (ilustracija)
U EU se razmatra mogućnost da se zamrznuta ruska imovina iskoristi za ratne reparacije Ukrajini. Pored sredstava Centralne banke Rusije, u evropskim depoima se nalaze i zamrznuti hartije od vrednosti miliona ruskih privatnih investitora - koji se ne nalaze na listama osoba obuhvaćenih sankcijama zapada zbog agresije na Ukrajinu.
Teoretski, oni kao zakoniti vlasnici mogu da ih potražuju, ali to u praksi uspeva samo malom broju ljudi, piše Dojče vele.
Žana Njemcova, ćerka ubijenog ruskog opozicionog političara Borisa Njemcova i suosnivačica Fondacije Boris Njemcov, već mesecima ukazuje na ovaj problem. Ona smatra da bi imovina privatnih investitora trebalo da bude oslobođena i predlaže niz koraka u tom pravcu.
Kako je zamrznuta ruska imovina?
Čuvanje ruskih hartija od vrednosti u depo-bankama obavlja se preko ruske centralne depozitarne institucije za hartije od vrednosti – Nacionalnog klirinškog depozitara (NSD), koji je ćerka firma Moskovske berze.
Kada je reč o stranim hartijama od vrednosti, koje su Rusi pre rata u Ukrajini mogli da kupe uz nekoliko klikova preko aplikacija ruskih brokera, NSD je imao samo posredničku ulogu, dok su same hartije od vrednosti završavale uglavnom u dve evropske depozitne institucije – Euroclear u Belgiji i Clearstream u Luksemburgu. Clearstream, iako ima sedište u Luksemburgu, u potpunom je vlasništvu Nemačke berze. Preko njih su se obavljale sve ruske transakcije sa stranim hartijama od vrednosti, ne samo evropskim, već i američkim i drugim.
Mnogi mali ruski investitori su tek u proleće 2022. shvatili kako funkcioniše čuvanje hartija od vrednosti, kada su iznenada više nisu mogli da obavljaju transakcije. Njihove hartije od vrednosti su zamrznute isto kao i državne rezerve Rusije i imovina privatnih lica i organizacija koje su pod sankcijama. Privatni investitori su sada taoci trenutne situacije.
Euroclear i Clearstream su prekinuli partnerstvo sa NSD-om ubrzo nakon početka rata, u martu 2022. – kao reakciju na odluku Centralne banke Rusije da zabrani ruskim brokerima prodaju hartija od vrednosti u ime stranih klijenata. U junu su odluke Euroclear-a i Clearstream-a pravno potvrđene od strane Evropske komisije. Šesti paket sankcija EU sadrži jasnu zabranu evropskim organizacijama da sarađuju sa NSD-om.
Ni sa ruske ni sa evropske strane ne postoje tačni podaci o zamrznutoj privatnoj imovini. Ni depozitne institucije ne daju informacije o tome. Poznata je samo ukupna vrednost zamrznute imovine u Evropi, uključujući državne rezerve Rusije, koje čine najveći deo. Prema agenciji Rojters, radi se o oko 210 milijardi evra, od čega se 185 milijardi nalazi kod Euroclear-a.
Ruske vlasti procenjuju da je ukupna zamrznuta imovina pravnih i fizičkih lica širom sveta oko 5,7 biliona rubalja. Prema podacima Centralne banke, 20 odsto te sume odnosi se na fizička lica. Po trenutnom kursu od 95 rubalja za jedan evro, to iznosi oko 12 milijardi evra koji pripadaju privatnim investitorima.
Tačan broj investitora takođe nije poznat. Ruski ministar finansija Anton Siluanov govori o 3,5 miliona ljudi, dok predstavnici Centralne banke procenjuju broj na pet miliona. Razlika se može objasniti time što viša procena obuhvata ne samo direktne vlasnike stranih hartija od vrednosti, već i one koji su ulagali indirektno – na primer preko investicionih fondova.
Ako se 12 milijardi evra podeli na pet miliona ljudi, dolazi se do proseka od oko 2.400 evra po investitoru.
Jedan ruski broker rekao je u razgovoru sa Žanom Njemcovom da je kod većine njegovih klijenata zamrznut upravo takav iznos – oko 200.000 rubalja, što je nešto više od dve prosečne ruske mesečne plate.
Kako je moguće potraživanje imovine?
Investitori mogu pokušati da povrate svoju imovinu – ako se ne nalaze na sankcionim listama. Za to im je potrebna dozvola belgijskog Ministarstva finansija, koje reguliše Euroclear. Ako je imovina zamrznuta kod Clearstream-a, moraju se obratiti finansijskim vlastima Luksemburga.
Međutim, praksa je pokazala da je to bez pravne pomoći gotovo nemoguće. Osim toga, troškovi postupka često višestruko premašuju prosečnu vrednost zamrznute imovine.
Advokat mora da pronađe garanta ili da sam preuzme tu ulogu, objašnjava Aleksej Klimjuk, viši savetnik za investicije u ruskoj firmi za upravljanje imovinom Alfa Kapital. Garant mora da potvrdi da podnosilac zahteva poseduje imovinu, da nije pod sankcijama i da nijedna sankcionisana osoba ne profitira od transakcije za koju se traži dozvola. Osim toga, podnosilac zahteva mora da ima investicioni račun u EU, Švajcarskoj, Velikoj Britaniji ili SAD, jer transakcije na račun u Rusiji nisu moguće. Bez dozvole boravka takav račun ne može da se otvori.
Prema platformi Brussels Signal, u Belgiji je prošle godine podneto 1214 zahteva za dozvolu, od kojih je 232 odobreno. Uglavnom se radilo o investitorima sa dvojnim državljanstvom – ruskim i nekim evropskim.
Žana Njemcova rekla je za DW da joj je jedan investitor, koji je dobio odobrenje i od Euroclear-a i od Clearstream-a, ispričao da je za to potrošio 60.000 evra.
"Neko bi mogao da pomisli da branim interese bogatih, ali to nije tačno. Postojeći postupak upravo štiti njihove interese, a ja, naprotiv, želim da on bude dostupniji", kaže Žana Njemcova.
Prema rečima Žane Njemcove, najpre bi trebalo skrenuti pažnju na problem. Ona smatra da evropski zvaničnici često ne razumeju razmere svoje sankcione politike i da se ova tema retko obrađuje u evropskim medijima.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Glamočić: Promena agrarne politike - ko više ulaže više će dobiti, tražiće se pravdanje računima za podsticaje
01.02.2026.•
2
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić najavio je da će država ove godine promeniti agrarnu politiku.
OPEK+ zadržava istu proizvodnju nafte u martu uprkos zabrinutosti oko Irana
01.02.2026.•
1
Osam članica Organizacije zemalja izvoznica nafte i njihovi saveznici (OPEK+) odlučili su da zadrže nivo proizvodnje nafte u martu nepromenjenim.
Kina smanjuje carine na uvoz viskija, kao podsticaj trgovini sa Britanijom
01.02.2026.•
0
Kina će smanjiti carine na uvoz viskija sa 10 na pet odsto, što će biti podsticaj britanskoj industriji viskija nakon što su se lideri dve zemlje sastali ove nedelje kako bi popravili napete odnose.
Evropska komisija objavila koje su najzaduženije zemlje Zapadnog Balkana
01.02.2026.•
0
Crna Gora je najzaduženija zemlja u regionu sa javnim dugom koji iznosi 58,6 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuju najnoviji tromesečni podaci Evropske komisije.
Boš najavljuje otpuštanja, profit skoro prepolovljen
01.02.2026.•
3
Nemački industrijski gigant Boš je potvrdio plan da ukine 20.000 radnih mesta nakon što se profit skoro prepolovio prošle godine.
Hoće li i kako banke odobravati kredite za nelegalne nekretnine upisane u akciji "Svoj na svome"
01.02.2026.•
5
Na nekretnine koje budu evidentirane u katastru po novom zakonu o "legalizaciji" moći će da bude upisana hipoteka.
Pad industrijske proizvodnje u decembru
31.01.2026.•
1
Industrijska proizvodnja u Srbiji u decembru 2025. manja je 5,7 odsto u odnosu na decembar 2024. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Poskupeo hleb "Sava"
31.01.2026.•
4
Vlada Srbije izmenila je uredbu o obaveznoj proizvodnji hleba od brašna T-500, pa će maksimalna maloprodajna cena ovog proizvoda biti 65 dinara, a maksimalna proizvođačka cena 55,74 dinara.
Šta prodaja "Lukoila" znači za Srbiju: "Malo verovatno da će investicioni fond dugoročno ostati vlasnik"
31.01.2026.•
1
Broker Branislav Jorgić kaže da eventualna promena vlasništva pumpi "Lukoila" u Srbiji ne bi trebalo da ima negativne posledice po domaće tržište goriva.
Vlada Federacije BiH predložila uvođenje veće carine na čelik, odgovor na odluku Srbije
31.01.2026.•
1
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) je predložila uvođenje veće carine na uvoz čelika u BiH.
Ministarstvo poljoprivrede: Zastoj u obradi i isplati podsticaja zbog problema sa informacionim sistemom
31.01.2026.•
1
Ministarstvo poljoprivrede saopštilo je da je došlo do privremenog zastoja u radu informacionih sistema koji se koriste za obradu i isplatu podsticaja.
Britansko-srpska privredna komora i EXPO 2027 potpisali memorandum o saradnji
31.01.2026.•
1
Britansko-srpska privredna komora i kompanija EXPO 2027 d.o.o. potpisale su danas Memorandum o saradnji kojim je predviđeno "jačanje ekonomskih, kulturnih i trgovinskih veza" između Srbije i Ujedinjenog Kraljevstva.
MOL ušao u strateško partnerstvo sa Libijskom nacionalnom naftnom korporacijom
31.01.2026.•
0
MOL Grupa je ušla u novo strateško partnerstvo sa Libijskom nacionalnom naftnom korporacijom (NOC).
Sutra ističe rok za prijavu poslodavaca za dualno obrazovanje
30.01.2026.•
0
Rok za prijavu poslodavaca za dualno obrazovanje ističe sutra, 31. januara, objavila je Privredna komora Srbije (PKS).
Koliki je minimalac u Evropskoj uniji?
30.01.2026.•
14
Kancelarija za statistiku Evropske unije - Evrostat objavila je danas da su 22 zemlje od 27 zemalja EU 1. januara objavile minimalne zarade, koje su u 14 zemalja iznad 1.000 evra.
Srbija se zadužuje 42 miliona evra zbog superkompjutera
30.01.2026.•
8
Srbija će se zadužiti za 42 miliona evra zbog nabavke superkompjutera.
Miroslav Mišković od države traži 1,2 miliona evra zbog neosnovanog hapšenja
30.01.2026.•
21
Miroslav Mišković, vlasnik kompanije Delta holding i niza drugih firmi, tužio je državu i zatražio odštetu od 1,2 miliona evra zbog neosnovanog hapšenja, piše Radar.
Cene goriva nepromenjene
30.01.2026.•
2
Cene goriva u Srbiji ostaju iste kao i u prethodnih sedam dana.
Čadež: Blokirano više od 90 odsto izvoza iz regiona, dnevna šteta 100 miliona evra
30.01.2026.•
15
Ekonomije Zapadnog Balkana trpe štetu od oko 100 miliona evra dnevno samo po osnovu izvoza robe zbog birokratskih procedura Evropske unije, kaže predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež.
Ministri Zapadnog Balkana u utorak razgovaraju s Evropskom komisijom o problemima prevoznika
29.01.2026.•
4
U utorak, 3. februara, biće održan sastanak ministara svih država Zapadnog Balkana s predstavnicima Evropske komisije o problemu uslova rada prevoznika iz regiona na području EU.
Galenika postala vlasnik slovenačkog Sanofarma
29.01.2026.•
1
Farmaceutska kompanija Galenika postala je vlasnik 100 odsto udela u slovenačkoj kompaniji Sanofarm, saopšteno je danas.
Komentari 6
Eduard
Znaci ako nacisticka Fon den Lajdra misli da ce ismijavati Ruse grdno se vara. Jedino je Njemacka i Italija placala i jos placa ratnu odstetu dok Amerika nikad nije Japanu.
Znaci svaki dinar sa kamatama ce Rusija naplatiti i vec je naplatila vise puta od lopova iz EU.
Zovem se Stevo
Knjigolistac
Pazi sta ti kazem.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar