Milioni Rusa bez pristupa svojoj imovini u EU
Pored rezervi Centralne banke Rusije, u EU su zamrznuta i sredstva ruskih privatnih lica. Oni imaju pravo da ih potražuju nazad, ali je to u praksi gotovo nemoguće.
U EU se razmatra mogućnost da se zamrznuta ruska imovina iskoristi za ratne reparacije Ukrajini. Pored sredstava Centralne banke Rusije, u evropskim depoima se nalaze i zamrznuti hartije od vrednosti miliona ruskih privatnih investitora - koji se ne nalaze na listama osoba obuhvaćenih sankcijama zapada zbog agresije na Ukrajinu.
Teoretski, oni kao zakoniti vlasnici mogu da ih potražuju, ali to u praksi uspeva samo malom broju ljudi, piše Dojče vele.
Žana Njemcova, ćerka ubijenog ruskog opozicionog političara Borisa Njemcova i suosnivačica Fondacije Boris Njemcov, već mesecima ukazuje na ovaj problem. Ona smatra da bi imovina privatnih investitora trebalo da bude oslobođena i predlaže niz koraka u tom pravcu.
Kako je zamrznuta ruska imovina?
Čuvanje ruskih hartija od vrednosti u depo-bankama obavlja se preko ruske centralne depozitarne institucije za hartije od vrednosti – Nacionalnog klirinškog depozitara (NSD), koji je ćerka firma Moskovske berze.
Kada je reč o stranim hartijama od vrednosti, koje su Rusi pre rata u Ukrajini mogli da kupe uz nekoliko klikova preko aplikacija ruskih brokera, NSD je imao samo posredničku ulogu, dok su same hartije od vrednosti završavale uglavnom u dve evropske depozitne institucije – Euroclear u Belgiji i Clearstream u Luksemburgu. Clearstream, iako ima sedište u Luksemburgu, u potpunom je vlasništvu Nemačke berze. Preko njih su se obavljale sve ruske transakcije sa stranim hartijama od vrednosti, ne samo evropskim, već i američkim i drugim.
Mnogi mali ruski investitori su tek u proleće 2022. shvatili kako funkcioniše čuvanje hartija od vrednosti, kada su iznenada više nisu mogli da obavljaju transakcije. Njihove hartije od vrednosti su zamrznute isto kao i državne rezerve Rusije i imovina privatnih lica i organizacija koje su pod sankcijama. Privatni investitori su sada taoci trenutne situacije.
Euroclear i Clearstream su prekinuli partnerstvo sa NSD-om ubrzo nakon početka rata, u martu 2022. – kao reakciju na odluku Centralne banke Rusije da zabrani ruskim brokerima prodaju hartija od vrednosti u ime stranih klijenata. U junu su odluke Euroclear-a i Clearstream-a pravno potvrđene od strane Evropske komisije. Šesti paket sankcija EU sadrži jasnu zabranu evropskim organizacijama da sarađuju sa NSD-om.
Ni sa ruske ni sa evropske strane ne postoje tačni podaci o zamrznutoj privatnoj imovini. Ni depozitne institucije ne daju informacije o tome. Poznata je samo ukupna vrednost zamrznute imovine u Evropi, uključujući državne rezerve Rusije, koje čine najveći deo. Prema agenciji Rojters, radi se o oko 210 milijardi evra, od čega se 185 milijardi nalazi kod Euroclear-a.
Ruske vlasti procenjuju da je ukupna zamrznuta imovina pravnih i fizičkih lica širom sveta oko 5,7 biliona rubalja. Prema podacima Centralne banke, 20 odsto te sume odnosi se na fizička lica. Po trenutnom kursu od 95 rubalja za jedan evro, to iznosi oko 12 milijardi evra koji pripadaju privatnim investitorima.
Tačan broj investitora takođe nije poznat. Ruski ministar finansija Anton Siluanov govori o 3,5 miliona ljudi, dok predstavnici Centralne banke procenjuju broj na pet miliona. Razlika se može objasniti time što viša procena obuhvata ne samo direktne vlasnike stranih hartija od vrednosti, već i one koji su ulagali indirektno – na primer preko investicionih fondova.
Ako se 12 milijardi evra podeli na pet miliona ljudi, dolazi se do proseka od oko 2.400 evra po investitoru.
Jedan ruski broker rekao je u razgovoru sa Žanom Njemcovom da je kod većine njegovih klijenata zamrznut upravo takav iznos – oko 200.000 rubalja, što je nešto više od dve prosečne ruske mesečne plate.
Kako je moguće potraživanje imovine?
Investitori mogu pokušati da povrate svoju imovinu – ako se ne nalaze na sankcionim listama. Za to im je potrebna dozvola belgijskog Ministarstva finansija, koje reguliše Euroclear. Ako je imovina zamrznuta kod Clearstream-a, moraju se obratiti finansijskim vlastima Luksemburga.
Međutim, praksa je pokazala da je to bez pravne pomoći gotovo nemoguće. Osim toga, troškovi postupka često višestruko premašuju prosečnu vrednost zamrznute imovine.
Advokat mora da pronađe garanta ili da sam preuzme tu ulogu, objašnjava Aleksej Klimjuk, viši savetnik za investicije u ruskoj firmi za upravljanje imovinom Alfa Kapital. Garant mora da potvrdi da podnosilac zahteva poseduje imovinu, da nije pod sankcijama i da nijedna sankcionisana osoba ne profitira od transakcije za koju se traži dozvola. Osim toga, podnosilac zahteva mora da ima investicioni račun u EU, Švajcarskoj, Velikoj Britaniji ili SAD, jer transakcije na račun u Rusiji nisu moguće. Bez dozvole boravka takav račun ne može da se otvori.
Prema platformi Brussels Signal, u Belgiji je prošle godine podneto 1214 zahteva za dozvolu, od kojih je 232 odobreno. Uglavnom se radilo o investitorima sa dvojnim državljanstvom – ruskim i nekim evropskim.
Žana Njemcova rekla je za DW da joj je jedan investitor, koji je dobio odobrenje i od Euroclear-a i od Clearstream-a, ispričao da je za to potrošio 60.000 evra.
"Neko bi mogao da pomisli da branim interese bogatih, ali to nije tačno. Postojeći postupak upravo štiti njihove interese, a ja, naprotiv, želim da on bude dostupniji", kaže Žana Njemcova.
Prema rečima Žane Njemcove, najpre bi trebalo skrenuti pažnju na problem. Ona smatra da evropski zvaničnici često ne razumeju razmere svoje sankcione politike i da se ova tema retko obrađuje u evropskim medijima.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Nemački građevinari kritikuju plan da se smanji broj radnika sa Zapadnog Balkana
27.09.2026.•
4
Sto dana pre najavljenog smanjenja kontingenta za građane Zapadnog Balkana koji mogu da se zaposle u Nemačkoj, nemački građevinari upozoravaju da će to smanjenje doneti gubitak radnih mesta i štetiti mnogim projektima.
Zašto kasne radovi na proširenju skladišta gasa Banatski Dvor?
27.09.2026.•
6
Obećanje da će dodatnih 300 miliona kubika gasa moći da se smesti u podzemne rezerve gasnog skladišta Banatski Dvor uz postojećih 450 miliona metara kubnih traje već 12 godina.
Evropski komesar za energetiku: Zemlje EU da razmotre smanjenje potrošnje gasa
27.09.2026.•
4
Evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen izjavio je da bi zemlje članice Evropske unije trebalo da razmotre smanjenje potrošnje gasa zbog naglog rasta cena.
Visoke cene struje u Evropi: Da li je Elektromreža Srbije spremna za zimu?
26.09.2026.•
6
Evropska unija bi mogla da se suoči sa najtežom zimom u poslednje četiri godine zbog rekordnih cena energenata i mogućih problema sa snabdevanjem iz Sjedinjenih Država.
Postizborna ekonomija: Poskupljenje komunalija, inflacija i plate koje će "pojesti" cene
26.09.2026.•
42
Profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić objašnjava kako će izgledati postizborna ekonomija - očekuje nas rast inflacije, rast plata čije će efekte neutralisati inflacija, povećanje cena komunalnih usluga...
Licenca za rad NIS-a ističe 30. septembra, a i rok za pregovore sa MOL-om: Da li se nazire rešenje?
25.09.2026.•
24
Licenca za rad Naftne industrije Srbije ističe 30. septembra.
Mali: Završena uplata 6.000 dinara na račune građana
25.09.2026.•
33
Ministar finansija Srbije u tehničkom mandatu Siniša Mali izjavio je da je danas završena isplata 6.000 dinara novčane naknade namenjena svim punoletnim građanima.
Prosečna zarada u Srbiji 121.346 dinara, medijalna 95.036 dinara
25.09.2026.•
6
Prosečna bruto zarada u Srbiji obračunata za jul ove godine iznosila je 167.402 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa iznosila 121.346 dinara.
Objavljene cene goriva: Dizel na 236 dinara
25.09.2026.•
5
Cene goriva u Srbiji ostaće nepromenjene u narednih sedam dana.
Poskupele gotovo sve vrste ogreva, pa i račun za struju: Šta je najpovoljnije?
25.09.2026.•
11
Grejna sezona zvanično počinje 15. oktobra, a građani Srbije uveliko su krenuli u nabavku ogreva za predstojeću zimu.
Nova ekonomija: Vlada zbog predizbornih mera prekršila obaveze prema MMF-u
24.09.2026.•
10
Potreba Vlade Srbije da se u predizbornoj kampanji po svaku cenu "umili" biračkom telu dovela je do višestrukog kršenja obaveza prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).
Od 60 toplana u Srbiji sedam traži poskupljenje grejanja
24.09.2026.•
9
Od 60 toplana u Srbiji sedam je podnelo zahteve lokalnim samoupravama za poskupljenje grejanja, ali do sada ni jedan nije odobren.
NBS: Novi servis za korisnike instant plaćanja
22.09.2026.•
0
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da je, u saradnji sa učesnicima IPS NBS Sistema, omogućila standard za korišćenje deep link tehnologije u okviru usluge "Prenesi".
Uprkos blizini, Srbija sa ovim evropskim zemljama trguje "na kašičicu"
22.09.2026.•
6
Plasman srpske robe uveliko je koncentrisan na tržište Evropske unije (65 odsto) i CEFTA regiona (15 odsto), dok u ostale evropske zemlje odlazi svega šest odsto ukupnog izvoza, uključujući i Rusiju.
Isplata 6.000 dinara: Novac danas dobilo 4,8 miliona akcionara
22.09.2026.•
20
Centralni registar isplatio je danas novčanu naknadu za tačno 4.822.175 akcionara, u ukupnom iznosu od 28,9 milijardi dinara, saopštila je ova institucija.
Proizvođači suncokreta platiće cenu neorganizovanog tržišta
22.09.2026.•
3
Proizvođači suncokreta u Srbiji su se, proletos pred setvu, zbog besparice avansno zadužili kod prerađivača sa 150 evra po toni, a da pri tome nije utvrđena konačna cena te uljarice.
Cene nafte pale
22.09.2026.•
0
Cena nafte Brent pala je na oko 100 dolara za barel, četvrti dan zaredom, dok trgovci prate diplomatske pokušaje usmerene ka smirivanju sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Spajaju se Vorner i Paramaunt: Postignut dogovor i za CNN
21.09.2026.•
0
Tužioci iz 12 američkih saveznih država koji su podneli tužbe sa namerom da spreče spajanje Vorner Bros-Diskaverija sa Paramaunt-Skajdensa postigli su sporazum.
Zima puna neizvesnosti za Srbiju
21.09.2026.•
15
Poslednjih dana Dubravka Dedović Handanović je našla za potrebno da u dva navrata najširoj javnosti predoči stanje u srpskoj energetici.
"Progres" i "Prosveta" među firmama koje čekaju privatizaciju
21.09.2026.•
1
Prema podacima Ministarstva privrede Srbije, na privatizaciju čeka još 40 kompanija, među njima nekadašnji giganti u svojim oblastima "Progres" i "Prosveta", objavio je Nedeljnik.
Šta je sve poskupelo, a koja nas poskupljenja tek čekaju?
20.09.2026.•
26
Svaki mesec - novo poskupljenje.
Komentari 6
Eduard
Znaci ako nacisticka Fon den Lajdra misli da ce ismijavati Ruse grdno se vara. Jedino je Njemacka i Italija placala i jos placa ratnu odstetu dok Amerika nikad nije Japanu.
Znaci svaki dinar sa kamatama ce Rusija naplatiti i vec je naplatila vise puta od lopova iz EU.
Zovem se Stevo
Knjigolistac
Pazi sta ti kazem.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar