
Cene gasa sve više pritiskaju
Već nekoliko decenija susrećemo se sa promenom klime - zime su sve toplije, a sankanje i pravljenje Sneška Belića, nekada omiljene dečje zabave, gotovo da su zaboravljeni.

Foto: 021.rs
U dve prethodne godine, sezone decembar–februar bile su rekordno tople, pa je i potrošnja gasa, najvažnijeg goriva u Evropi, bila neuobičajeno niska.
Popunjenost skladišta
Takve okolnosti omogućile su da lane, 31. marta, kada se završava korišćenje uskladištenog plina, situacija u gasnim skladištima širom Starog kontinenta bude izuzetno povoljna.
Preostalo je čak 63 milijarde kubika, odnosno rekordnih 58,4 odsto od 110 milijardi ukupnog kapaciteta. Mada su, u poređenju sa vremenom pre sukoba u Ukrajini, cene plina i letos bile relativno visoke, bogatim Evropljanima nije bilo ni teško ni posebno skupo da do zime, koja još traje, skladišta napune bezmalo do vrha. Tako se u rezervama sakupilo 107 milijardi kubika gasa i u Briselu, Berlinu, Parizu... bili su prezadovoljni.
Bilo je razloga za opreznost. Sa istekom kalendarske godine prestao je dotok gasa iz Rusije preko gasovoda koji prolazi kroz Ukrajinu, a to je bio najvažniji vid snabdevanja ovim gorivom decenijama unazad.
Svojevremeno je ovim pravcem pristizalo preko 90 milijardi kubika gasa godišnje i trebalo je odista mnogo uložiti u izgradnju prihvatilišta za regasifikaciju robe pristigle LNG brodovima i gasna skladišta kako bi se nadoknadilo ono što se ranije nabavljalo sa istoka kontinenta. Visoke nasleđene rezerve značile su da je letos bilo dovoljno uskladištiti tek četrdesetak milijardi kubika i dostići čak 95 odsto popunjenosti maksimalnog kapaciteta.
Zima hladnija, potrošnja raste
Činilo se da Evropa bezbrižno čeka zimske dane, kada se uobičajena potrošnja uvećava za najmanje 30 odsto, a u slučaju hladnije zime rast dostiže 65 odsto. No, ovoga puta zima je bila sa uočljivo nižim temperaturama nego poslednjih godina, mada je i to, što se smrzavanja tiče, daleko od onoga što pamtimo iz sedme, pa i početka osme decenije prošlog veka. Uostalom, ni ovoga puta snega u najvećim gradovima nije bilo, a skijati se moglo samo na najvišim planinama.
Duža i hladnija zima uzrokovala je rast potrošnje, izgleda veći nego što se i kalkulisalo. Svi su počeli posezati za rezervama, pa je tokom prve polovine februara iz skladišta vađeno čak 66 odsto više nego lane u istom periodu.
Tako je do 10. februara potrošeno čak 53,5 milijardi kubika uskladištenog gasa, te se nivo popunjenosti još tada spustio ispod polovine kapaciteta. U pojedinim državama, poput Hrvatske, Danske i Francuske, rezerve gasa spale su na manje od 28 odsto lokalnog skladišta.
Megavat struje – 800 evra
Nešto jača zima jeste najvažniji, ali ne i jedini razlog povećane potrošnje plina. Držeći se ambicioznog zelenog plana, mnoge evropske države zatvorile su većinu energana na ugalj, pa struju sve više proizvode iz obnovljivih izvora.
Međutim, ove zime bilo je dosta dana bez vetra, dok solarne elektrane zimi rade krajnje redukovano, pa je često bio manjak električne energije. Nije bilo drugog rešenja do uključivanja plinskih elektrana, a to znači da je potražnja za plinom dodatno uvećana.
Posledice su vidljive na cenama. Gas je sredinom februara dostigao 620 evra za hiljadu kubika, dok je sa 150 evra po megavatu veleprodajna cena struje najniža u Francuskoj, zemlji koja tri četvrtine električne energije proizvodi iz nuklearki i glavni je evropski izvoznik.
U Nemačkoj je veleprodajna cena 172, u Poljskoj 177, Austriji 180, da bi sa oko 200 evra pik dostigla u Grčkoj i Mađarskoj. Najveća je, pak, nevolja izrazita volatilnost i ekstremnost cena u pojedinim dnevnim periodima. Kako se veći deo Skandinavije, Danska i Nemačka dobrano oslanjaju na obnovljive izvore energije, veoma je nezgodno kada u isto vreme nema sunca, a nema ni vetra.
Stoga su cene struje po pravilu najviše u večernjim časovima, kada solarne elektrane ne rade, a konzum stanovništva raste. Tako je 10. februara u večernjim časovima dostizala i 800 evra po megavatu. Poređenja radi, domaćinstva u Srbiji u proseku plaćaju 52 evra.
Što se gasa tiče, nepovoljno je i to što su cene LNG gasa bar dvostruko iznad cena gasa dostavljenog cevovodom. Takođe, zima je u Aziji duža i hladnija nego što je uobičajeno, pa i azijske države, najveći kupci tečnog gasa, uvećavaju potražnju. Naravno, do njih gas iz SAD, Katara ili Irana stiže LNG brodovima, što dodatno uvećava cenu utečnjenog gasa.
Skupo i leti
Svakako da će izvanredna popunjenost skladišta omogućiti Evropljanima da i ovu zimu prođu bez pauze ili većih ograničenja u korišćenju gasa. Rezerve su odista bile velike, međutim, procene su da će na kraju ove sezone nivo popunjenosti spasti na ispod 32 odsto, s tim da će u pojedinim državama u skladištu biti i manje od petine kapaciteta.
Na leto će biti potrebno, uz tekuću potrošnju, dokupiti najmanje 70, a možda i svih 80 milijardi kubika gasa za skladištenje. To ne samo da podrazumeva izdvajanje znatno veće svote, već je i logistički veoma složen posao sa mnogo poteškoća.
Posebno je pitanje cena. Naime, česti manjkovi električne energije, čije se uravnoteženje u aktuelnim evropskim energetskim prilikama postiže prvenstveno zahvaljujući gasnim elektranama, i izuzetna iscrpljenost uskladištenih rezervi gasa ne samo da su podigli cenu gasa na dnevnom tržištu, već su i procene da će gas biti neuobičajeno skup i tokom leta. Nedavno su osiguravajuće kuće procenu cene gasa za leto 2025. godine sa donedavnih 462 povisile na 574 evra za hiljadu kubika.
Ne pamti se da je ikada do sada cena gasa leti bila na ovako visokom nivou. Po pravilu, bila je uočljivo niža nego zimi, pa se stoga i pristupilo strategiji gasnih skladišta. Praksa je bila da se leti, po znatno nižoj ceni, kupuje planirani uvećani deo zimske potrošnje i u rezervoarima čuva za zimske potrebe. Naravno, izuzetno skupa struja leti čini ovakav posao umnogome neisplativim.
Može biti i hladnije
S druge strane, visoka azijska tražnja neprekidno uvećava i cenu gasa dopremanog LNG brodovima. Izuzetno visoke cene, prema procenama, mogu se očekivati i tokom leta – kretaće se između 730 i čak 920 evra za hiljadu kubika.
Evropa se više od pola veka većinski oslanjala na gas iz Rusije, dopreman cevovodima. Bio je to idealan posao velikih razmera. Najveći svetski izvoznik prodavao je robu najvećem svetskom kupcu uz prihvatljive transportne troškove.
Pre nekoliko godina, nakon početka sukoba u Ukrajini, ali i pod pritiskom iz SAD, doneta je politička odluka da se prekine energetska saradnja sa Moskvom. Evropska politička vođstva, uz ne mala protivljenja, odlučila su da ubuduće gas i naftu kupuju na drugoj strani Atlantika, bez obzira na to što će cene biti znatno više.
Prva nešto hladnija i nešto duža zima pokazala je da ovakva odluka sa sobom nosi mnogo teže posledice nego što se u prvi mah i pomišljalo. Ako se zima slična aktuelnoj, a što je daleko od hladnoća koje još pamtimo, ustali, posledice će svakako biti mnogo grublje i otežavaće svakodnevni život građana. Ne daj Bože da bude i hladnije.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
NIS: Dobit manja 16 odsto u prvom kvartalu ove godine
30.04.2025.•
0
Neto dobit Naftne industrije Srbije (NIS) u prvom kvartalu iznosila je 1,5 milijardi dinara, što je 16 odsto slabiji rezultat u odnosu na isti period prošle godine, saopštila je danas ta kompanija.
Srbija će se nakon praznika zadužiti za 372 miliona evra
30.04.2025.•
10
Uprava za javni dug najavila je za 13. maj treću emisiju 10,5 godišnje obveznice u vrednosti od 43,5 milijardi dinara (oko 372 miliona evra), a koje su preostale od 180 milijardi emisije iz januara.
Objavljeno koliko će koštati gorivo do narednog petka
30.04.2025.•
1
Cena evrodizela do narednog petka biće jeftinija za jedan dinar i koštaće 188 dinara, dok će cena benzina biti nepromenjena 176 dinara, prenosi RTS.
Zbog zaliha mleka obustavljeno izdavanje dozvola za uvoz
29.04.2025.•
15
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da je zbog povećanih zaliha mleka obustavljeno izdavanje dozvola za uvoz mleka, proizvoda od mleka i proizvoda od palminog ulja, koji zamenjuju mleko.
Bečki institut smanjio procenu ekonomskog rasta Srbije za 2025, ali povećao za naredne dve godine
29.04.2025.•
1
Bečki institut za međunarodne ekonomske studije smanjio je procenu ekonomskog rasta Srbije za 2025. godinu sa 3,7 na 3,0 odsto, dok ju je za naredne dve godine povećao na četiri odsto.
Dve kineske kompanije na srpskim rudama ostvarile dobit od skoro milijardu evra
29.04.2025.•
9
Kineske kompanije Ziđin koper i Ziđin majning su prošle godine ostvarile neto dobit od skoro milijardu evra.
Radosavljević: Vučićeva tvrdnja da će blokade smanjiti plate i penzije je netačna, ovo su razlozi
29.04.2025.•
13
Najava Aleksandra Vučića da će plate i penzije manje rasti nego što je planirano nema veze sa blokadama studenata, već modelom rasta koji je udario u "plafon" pa nema doboljno para u budžetu.
Svetska banka: Očekivani privredni rast Srbije narednih godina od 3,5 do četiri odsto
28.04.2025.•
2
Očekivana stopa privrednog rasta Srbije u narednim godinama biće oko 3,5 do četiri odsto, saopštila je Svetska banka.
Šejn povećao cene za potrošače u SAD i do 377 odsto
28.04.2025.•
0
Kineski gigant onlajn prodaje Šejn povećao je cene svojih proizvoda za potrošače u SAD i do 377 odsto uoči uvođenja američkih carina na manje pakete.
Počelo dostavljanje poreskih rešenja onima koji izdaju stan na dan
28.04.2025.•
2
Poreska uprava Srbije najavila je da svi poreski obveznici, koji ostvaruju prihod od pružanja ugostiteljskih usluga (tzv. stan na dan) u narednom periodu mogu da očekuju poreska rešenja.
Apple planira da u 2026. preseli proizvodnju svih telefona za američko tržište u Indiju
27.04.2025.•
3
Američka tehnološka kompanija Apple planira da do kraja sledeće godine premesti proizvodnju svih iPhone-a za američko tržište u Indiju.
Globalna kriza za domaću upotrebu: Lošija prognoza MMF-a za Srbiju zbog protesta ili carinskog rata?
27.04.2025.•
3
Ovogodišnji prolećni sastanak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svetske banke dolazi u vreme velikih globalnih geopolitičkih neizvesnosti.
Kompanije će početi da zapošljavaju virtuelne AI radnike već od 2026.
27.04.2025.•
2
Velike korporacije će već od sledeće godine početi da zapošljavaju virtuelne zaposlene koje je stvorila veštačka inteligencija (AI) i to na puno radno vreme.
Kalifornija postala četvrta najjača globalna ekonomska sila, pretekla Japan
27.04.2025.•
4
Američka savezna država Kalifornija zvanično je pretekla ekonomiju Japana i trenutno je četvrta najjača globalna ekonomska sila.
Janafu na još 60 produžena licenca za transport nafte u Srbiji
27.04.2025.•
1
Društvo Jadranski naftovod (JANAF) saopštilo je da mu je na 60 dana produžena licenca za transport nafte u rafineriju u Pančevu u Srbiji koja je u vlasništvu Naftne industrije Srbije (NIS).
Zašto je malo odobrenih kredita za mlade: Nepoverenje naroda ili nestašica odgovarajućih stanova?
27.04.2025.•
10
Ugovoreno je 165 kredita za stanove, još 256 je odobreno, a 579 zahteva je u obradi, prema rečima Aleksandra Vučića.
Četiri srpska grada potencijalni magneti za strane investicije: Među njima i Novi Sad
27.04.2025.•
1
Na osnovu najnovijeg izveštaja fDi Intelligence za 2025, četiri srpska grada našla su se među najatraktivnijim destinacijama za strane direktne investicije (FDI).
Šejn i Temu podigli cene zbog Trampovih carina: Evo šta treba znati
27.04.2025.•
0
Šejn i Temu, veliki internet prodavci poznati po izuzetno niskim cenama, podigli su cene određenih proizvoda nakon što je Donald Tramp uveo visoke carine na kinesku robu.
Anet Kjobe je nova šefica misije MMF-a za Srbiju
26.04.2025.•
0
Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je da je za novu šeficu misije MMF za Srbiju imenovana Anet Kjobe.
Donald Tramp Mlađi stigao u Beograd: Razgovarao sa privrednicima
26.04.2025.•
22
Donald Tramp Junior se u Beogradu sastao sa privrednicima u Privrednoj komori Srbije (PKS).
Ministarstvo poljoprivrede raspisalo javni poziv za nabavku novih traktora
26.04.2025.•
5
Uprava za agrarna plaćanja Ministarstva poljoprivrede Srbije raspisala je javni poziv za podnošenje zahteva za nabavku novih traktora za 2025. godinu.
Komentari 4
Razocarana
Temerinac
A kad izdajnika oteramo imaćemo do sledeće zime vremena da nova vlast vrati normalne i prijateljske odnose sa Rusijom
Anonimus
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar