Da li mora toliko da nas košta nacionalni stadion: Godišnji troškovi 50 miliona evra

Do sada je gradnja stadiona poreske obveznike već koštala 368 miliona evra, a jednogodišnje kašnjenje radova će, po proceni Fiskalnog saveta, povećati ukupne troškove za bar 10 do 15 odsto.
Da li mora toliko da nas košta nacionalni stadion: Godišnji troškovi 50 miliona evra
Foto: Skok u budućnost
U srcu Srbije, gde politika dominira nad ekonomijom, projekat Nacionalnog stadiona u Surčinu postaje paradigma ambicioznih, ali rizičnih javnih investicija. Stadion sa planiranih 52.000 sedišta na devet nivoa, visok 51,5 metara, za vlast nije samo sportski hram, već i simbol nacionalnog ponosa, na kojem je planirala da svečano otvori Ekspo 2027. Međutim, od početka radova u maju 2024, projekat je opterećen kontroverzama, koje otkrivaju duboke pukotine u sistemu upravljanja javnim resursima, piše Radar.
Predsednik Aleksandar Vučić insistira da se on završi do 1. decembra 2026, ali je realnost na terenu drugačija i svodi se na priču o regulatornim propustima, ekološkim rizicima i fiskalnoj neodrživosti. Kamen temeljac položen je 1. maja 2024, iako je puna građevinska dozvola za glavne radove izdata tek pre mesec dana, 10. septembra, nakon što su zahtevi više puta odbijani zbog nepotpune dokumentacije. I u avgustu ove godine Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture odbilo je zahtev investitora, Ministarstva finansija, jer su nedostajali elaborati o strukturnoj stabilnosti, bezbednosti i uticaju na okolinu.
I kad bude gotovo, godišnji troškovi održavanja biće 50 miliona evra
 
Uprkos tome, radovi su nastavljeni izvan okvira pripremne faze, zbog čega je Regulatorni institut za obnovljive izvore i životnu sredinu (RERI) podneo krivičnu prijavu protiv ministra finansija Siniše Malog, zbog nezakonitog betoniranja nadzemnog dela bez dozvole, čime je prekršen Zakon o planiranju i izgradnji. Dozvola za uticaj na životnu sredinu stigla je u julu ove godine, a RERI je podneo još jednu tužbu, zbog rizika po podzemne vode i sistem odvodnjavanja, jer se lokacija nalazi u zaštićenoj zoni vodoizvorišta.
Jednogodišnje kašnjenje radova podiglo je troškove za bar 10 do 15 odsto, zbog inflacije, penala izvođačima i dodatnih materijala, procenjuje Fiskalni savet. Radar, međutim, saznaje da je ove godine od planiranih 18,6 milijardi za finansiranje stadiona do početka oktobra isplaćeno samo 123 miliona dinara, čime su ukupni troškovi za taj projekat već dostigli 43,1 milijardu dinara ili skoro 368 miliona evra.
 
Finansijski aspekt celog projekta prilično je maglovit. Ukupne troškove sa pratećom infrastrukturom Fiskalni savet procenjuje na 960 miliona evra, iako je prvobitna procena bila da će stadion koštati 560 miliona. Svi radovi finansiraju se isključivo iz državnog budžeta, bez učešća privatnog kapitala, za razliku od evropskih praksi gde se rizici dele kroz javno-privatna partnerstva.
 
Deo novca od 358 miliona evra država je nedavno pozajmila od Banke Poštanska štedionica, uz kamatu koja je trenutno oko 7,6 odsto godišnje. U budžetu za ovu i narednu godinu za Ekspo i stadion je planirano više od 93 milijarde dinara, ali Radar otkriva da je do oktobra za ta dva projekta isplaćeno samo 20,7 milijardi, ili nešto više od petine te sume.
 
Najveći problem je odsustvo projekcije troškova održavanja. Stručnjak Aleksandar Buzija procenjuje da će oni godišnje biti veći od 50 miliona evra. U poređenju sa Olimpijskim stadionom u Londonu, koji nedeljno dobija subvencije veće od milion evra, Surčin rizikuje da postane „beli slon“, neodrživa struktura koja opterećuje javni dug i usporava ulaganja u zdravstvo, obrazovanje ili druge infrastrukturne projekte, potrebnije građanima.
 
Kako to rade Englezi i Italijani
 
Suprotno tome, Evropa gradi stadione kao motore urbanog i ekonomskog razvoja. Nedavno otvoreni Evertonov stadion na Bramli-Mur Doku u Liverpulu, kapaciteta 52.888 sedišta, koštao je 802 miliona funti ili oko 950 miliona evra. Gradnja je počela 2021, ali tek nakon strogih odobrenja, uključujući zahteve Uneska za zaštitu luke. Everton se oslonio na klupski kapital i privatne investitore, uz minimalnu podršku države od 45 miliona funti. 
 
Rezultat je ekonomski impuls za Merisajd od 1,3 milijarde funti, sa 15.000 novih poslova u građevinarstvu, turizmu i uslugama, a prateći sadržaj generisaće prihode 365 dana godišnje, tako da se procenjuje da će prihodi od turizma i događaja obezbediti povrat investicije za 15 godina.
 
Ostatak teksta možete pročitati na OVOM LINKU.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Komšija

    11.10.2025 22:55
    No, treba nam ovaj stadion da zvrji prazan, jer brat od Andreja ne sme da čuje mišljenje stanovnika Srbije i utakmice će se igrati u Leskovcu, gde će moći iz lokalne SNS kase kupiti karte za 5000 ćacija da gledaju kako Srbija gubi od Albanije
  • Čadiša

    11.10.2025 22:53
    Možda
    Možda i posluži za uzgoj kvalitetne trave.
  • Srx

    11.10.2025 22:44
    Realna prica
    Ne morate zidati, stavite direktno u dzep pare, bar da ne placamo odrzavanje, jer realno nema ko da igra.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija