Da li mora toliko da nas košta nacionalni stadion: Godišnji troškovi 50 miliona evra
Do sada je gradnja stadiona poreske obveznike već koštala 368 miliona evra, a jednogodišnje kašnjenje radova će, po proceni Fiskalnog saveta, povećati ukupne troškove za bar 10 do 15 odsto.
U srcu Srbije, gde politika dominira nad ekonomijom, projekat Nacionalnog stadiona u Surčinu postaje paradigma ambicioznih, ali rizičnih javnih investicija. Stadion sa planiranih 52.000 sedišta na devet nivoa, visok 51,5 metara, za vlast nije samo sportski hram, već i simbol nacionalnog ponosa, na kojem je planirala da svečano otvori Ekspo 2027. Međutim, od početka radova u maju 2024, projekat je opterećen kontroverzama, koje otkrivaju duboke pukotine u sistemu upravljanja javnim resursima, piše Radar.
Predsednik Aleksandar Vučić insistira da se on završi do 1. decembra 2026, ali je realnost na terenu drugačija i svodi se na priču o regulatornim propustima, ekološkim rizicima i fiskalnoj neodrživosti. Kamen temeljac položen je 1. maja 2024, iako je puna građevinska dozvola za glavne radove izdata tek pre mesec dana, 10. septembra, nakon što su zahtevi više puta odbijani zbog nepotpune dokumentacije. I u avgustu ove godine Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture odbilo je zahtev investitora, Ministarstva finansija, jer su nedostajali elaborati o strukturnoj stabilnosti, bezbednosti i uticaju na okolinu.
I kad bude gotovo, godišnji troškovi održavanja biće 50 miliona evra
Uprkos tome, radovi su nastavljeni izvan okvira pripremne faze, zbog čega je Regulatorni institut za obnovljive izvore i životnu sredinu (RERI) podneo krivičnu prijavu protiv ministra finansija Siniše Malog, zbog nezakonitog betoniranja nadzemnog dela bez dozvole, čime je prekršen Zakon o planiranju i izgradnji. Dozvola za uticaj na životnu sredinu stigla je u julu ove godine, a RERI je podneo još jednu tužbu, zbog rizika po podzemne vode i sistem odvodnjavanja, jer se lokacija nalazi u zaštićenoj zoni vodoizvorišta.
Jednogodišnje kašnjenje radova podiglo je troškove za bar 10 do 15 odsto, zbog inflacije, penala izvođačima i dodatnih materijala, procenjuje Fiskalni savet. Radar, međutim, saznaje da je ove godine od planiranih 18,6 milijardi za finansiranje stadiona do početka oktobra isplaćeno samo 123 miliona dinara, čime su ukupni troškovi za taj projekat već dostigli 43,1 milijardu dinara ili skoro 368 miliona evra.
Finansijski aspekt celog projekta prilično je maglovit. Ukupne troškove sa pratećom infrastrukturom Fiskalni savet procenjuje na 960 miliona evra, iako je prvobitna procena bila da će stadion koštati 560 miliona. Svi radovi finansiraju se isključivo iz državnog budžeta, bez učešća privatnog kapitala, za razliku od evropskih praksi gde se rizici dele kroz javno-privatna partnerstva.
Deo novca od 358 miliona evra država je nedavno pozajmila od Banke Poštanska štedionica, uz kamatu koja je trenutno oko 7,6 odsto godišnje. U budžetu za ovu i narednu godinu za Ekspo i stadion je planirano više od 93 milijarde dinara, ali Radar otkriva da je do oktobra za ta dva projekta isplaćeno samo 20,7 milijardi, ili nešto više od petine te sume.
Najveći problem je odsustvo projekcije troškova održavanja. Stručnjak Aleksandar Buzija procenjuje da će oni godišnje biti veći od 50 miliona evra. U poređenju sa Olimpijskim stadionom u Londonu, koji nedeljno dobija subvencije veće od milion evra, Surčin rizikuje da postane „beli slon“, neodrživa struktura koja opterećuje javni dug i usporava ulaganja u zdravstvo, obrazovanje ili druge infrastrukturne projekte, potrebnije građanima.
Kako to rade Englezi i Italijani
Suprotno tome, Evropa gradi stadione kao motore urbanog i ekonomskog razvoja. Nedavno otvoreni Evertonov stadion na Bramli-Mur Doku u Liverpulu, kapaciteta 52.888 sedišta, koštao je 802 miliona funti ili oko 950 miliona evra. Gradnja je počela 2021, ali tek nakon strogih odobrenja, uključujući zahteve Uneska za zaštitu luke. Everton se oslonio na klupski kapital i privatne investitore, uz minimalnu podršku države od 45 miliona funti.
Rezultat je ekonomski impuls za Merisajd od 1,3 milijarde funti, sa 15.000 novih poslova u građevinarstvu, turizmu i uslugama, a prateći sadržaj generisaće prihode 365 dana godišnje, tako da se procenjuje da će prihodi od turizma i događaja obezbediti povrat investicije za 15 godina.
Ostatak teksta možete pročitati na OVOM LINKU.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Šta pokazuju podaci o životnom standardu u Srbiji?
23.07.2026.•
0
Pre deset godina Srbija se po mnogim ekonomskim pokazateljima nalazila iza proseka Evropske unije, u međuvremenu neki su rezultati popravljeni, ali u nekim parametrima i dalje zaostajemo, prenosi Eurostat.
Zbog niskog Dunava otežan uvoz goriva, odobreno korišćenje rezervi: Šta kažu vlasnici benzinskih pumpi?
23.07.2026.•
0
Snabdevanje naftnim derivatima pumpi u Srbiji će se normalizovati jer je Ministarstvo rudarstva i energetike odobrilo Naftnoj industriji Srbije (NIS) i uvoznim kompanijama da koriste sopstvene operativne rezerve.
Šta donosi preskupi "Đerdap 3"?
23.07.2026.•
4
Započeta izgradnja energana na vetar, odnosno sunčevu energiju ukazuje da ćemo sve ubrzanije napuštati ekološki neprihvatljiv ugalj kao gorivo.
Google kažnjen sa 890 miliona evra zbog favorizovanja sopstvenih proizvoda
23.07.2026.•
1
Evropska komisija izrekla je kazne kompaniji Google u iznosu od 890 miliona evra zbog kršenja Zakona o digitalnim tržištima , pošto je utvrdila da je tehnološki gigant pomoću pretraživača favorizovao sopstvene proizvode.
Memorandum Srbije i Rumunije o Đerdapu 3: Obe strane se složile - sve da bude tajno
23.07.2026.•
16
Memorandumi nisu pravno obavezujući dokumenti. To potvrđuje i nedavno potpisani Memorandum o razumevanju o olakšavanju razmene informacija u vezi sa projektom reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3.
Đedović Handanović: Naftnim kompanijama dozvoljeno korišćenje operativnih rezervi
23.07.2026.•
3
Ministarstvo rudarstva i energetike odobrilo je naftnim kompanijama koje su podnele zahtev korišćenje operativnih rezervi evro dizela radi obezbeđivanja sigurnog snabdevanja domaćeg tržišta.
Amazon otpušta radnike u timu za razvoj opšte vestačke inteligencije
23.07.2026.•
0
Američka kompanija Amazon je otpustila deo zaposlenih u svom odeljenju za razvoj opšte veštačke inteligencije (AGI).
Poskupljenje struje neminovno: Ekonomista Đogović o tome čeka li nas inflatorni udar na jesen
23.07.2026.•
10
Srbija je u junu zabeležila pad inflacije koja je u odnosu na prethodni mesec porasla za svega 0,2 odsto i tako na kraju prve polovine godine iznosila 2,7 odsto međugodišnje, zahvaljujući pre svega iznenađujuće dobroj po
Više od 2.300 kredita dobilo olakšice u prvom tromesečju: Najčešći razlog gubitak posla
22.07.2026.•
0
U prvom tromesečju 2026. rešeni su zahtevi za olakšice koje su korisnici podneli za ukupno 2.321 partiju kredita, gde je ukupan dug po tim kreditima iznosio oko 2,3 milijarde dinara, saopštila je Narodna banka Srbije.
Srbija iznad proseka EU po broju radnika na određeno: Skoro svaki sedmi nema ugovor za stalno
22.07.2026.•
5
U Srbiji 14,5 odsto zaposlenih kod poslodavca radi po ugovoru na određeno, znatno više od proseka EU, koji iznosi 9,9 odsto, pokazali su podaci Eurostata za 2025, objavila je danas Nova ekonomija.
Srbija privatizuje "Jat apartmane" na Kopaoniku: Početna cena 5,16 miliona evra
22.07.2026.•
5
Ministarstvo privrede Srbije objavilo je poziv za privatizaciju preduzeća "Jat apartmani Kopaonik", po početnoj ceni od 5,2 miliona evra, a kupac mora da bude domaće pravno lice registrovano za hotelsku delatnost.
Tramp se sprema da uvede nove carine: To bi pogodilo 60 zemalja
22.07.2026.•
1
Američki predsednik Donald Tramp spreman je da već ove nedelje uvede nove carine desetinama zemalja, nakon što isteknu važeće carine od deset odsto.
Agencija Fič: Dug bogatih zemalja u 2026. dostići će rekordnih 75,8 biliona dolara
22.07.2026.•
1
Ukupan državni dug razvijenih ekonomija dostignuće do kraja 2026. godine rekordnih 75,8 biliona dolara (oko 65,2 biliona evra), usled trajno visokih budžetskih deficita, geopolitičkih tenzija i sve većih rashoda država.
Raspisan tender za dokumentaciju za RHE Đerdap 3 vredan 625 miliona dinara
21.07.2026.•
2
Ministartsvo rudarstva i energetike raspisalo je nabavku za Izradu planske i dela tehničke dokumentacije za realizaciju Projekta izgradnje reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3, objavljeno je na Portalu javnih nabavki.
Šta je sa Rio Tintom i projektom Jadar: Promenjeno rukovodstvo, ne odustaju od vađenja litijuma
21.07.2026.•
11
Australijanac Čed Bluit, dugogodišnji prvi čovek kompanije Rio Tinto, pre nedelju dana zvanično je napustio funkciju direktora Rio Sava Exploration, ćerke firme rudarskog giganta u Srbiji.
Tramp uvodi Kanadi dodatne carine od 50 odsto zbog "diskriminacije američkih proizvoda"
21.07.2026.•
6
Predsednik SAD Donald Tramp potpisao je uredbe kojima se uvode dodatne carine od 50 odsto na više kategorija proizvoda iz Kanade, zbog "diskriminatornog odnosa prema američkim proizvodima i industriji".
Sud privremeno pauzirao spajanje Vorner Brosa i Paramaunta
21.07.2026.•
1
Američki federalni sudija naredio je Paramaunt-Skajdensu i Vorner Bros-Diskaveriju da na barem dve sedmice zaustave svoje mega-spajanje vredno 81 milijardu dolara.
Evropska komisija kaznila Aliekspres sa 550 miliona evra
20.07.2026.•
4
Evropska komisija kaznila je Aliekspres zbog toga što platforma nije smanjivala rizike u vezi sa prodajom nelegalnih, nebezbednih i falsifikovanih proizvoda na tržištu Evropske unije.
Projekat star pola veka ponovo na stolu: Šta znamo o Đerdapu 3 i otkud Amerikanci?
20.07.2026.•
10
Gvozdena kapija 3, odnosno Đerdap 3, jedan je od strateških projekata Srbije, ali i jedna od ključnih tema strateškog dijaloga sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Koje industrije Srbija štiti ove godine?
20.07.2026.•
2
Uobičajena narudžbina metalne žice iz Hrvatske jednu srpsku firmu krajem juna koštala je znatno više od očekivanog. Obračunata carina bila je nekoliko puta veća nego prilikom ranijih uvoza.
Sve manje ljudi kupuje dijamante, hiljade radnih mesta ugroženo
20.07.2026.•
3
Hiljade radnih mesta je ugroženo u južnoafričkim rudnicima jer se industrija prirodnih dijamanata suočava sa jednom od najtežih kriza u dosadašnjoj istoriji.
Komentari 46
Brana
NS
Žika
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar