Pojedina jela su ukusnija na sobnoj temperaturi - ovo su razlozi

Izrazi poput "mlako" ili "sobna temperatura" možda ne zvuče primamljivo i često se povezuju sa sastojcima za kolače, a ne sa posluženim jelom.
Pojedina jela su ukusnija na sobnoj temperaturi - ovo su razlozi
Foto: Pixabay
Međutim, sobna temperatura često je idealna za uživanje u različitim vrstama hrane.
 
Zašto je temperatura važna za ukus
 
Mnogo pažnje posvećujemo hemijskim i fizičkim reakcijama u hrani tokom kuvanja, ali ređe govorimo o onome što se događa kada jelo stigne na sto. Sav trud uložen u stvaranje složenih ukusa i aroma uzaludan je ako ih ne možemo osetiti, a percepcija i mirisa i ukusa u velikoj meri zavisi od temperature.
Naši jezici prepoznaju pet osnovnih ukusa: gorko, slano, kiselo, slatko i umami. Ono što u svakodnevnom govoru nazivamo "ukusom" zapravo je složena kombinacija tih osnovnih ukusa i arome. Molekuli arome postaju isparljiviji na toploti, zbog čega hleb najlepše miriše kada je tek izvađen iz rerne. Pošto je naše čulo ukusa neraskidivo povezano sa čulom mirisa, to delimično objašnjava zašto zagrevanje hrane može poboljšati njen ukus, prenosi Index.hr.
 
Međutim, priča je nešto složenija. Razumevanje uticaja temperature na ukus i miris omogućiće vam da promišljenije pristupite pripremi i posluživanju hrane. Iako nauka još nije dala sve odgovore, ustaljeno je mišljenje da i previsoke i preniske temperature smanjuju intenzitet kojim osećamo ukuse. Ova tema nije dovoljno istražena, delom zbog velikih razlika u koncentraciji jedinjenja ukusa u različitim namirnicama, ali i zbog same subjektivnosti ukusa.
Studija belgijskog Univerziteta u Levenu iz 2007. godine pokazala je da naša percepcija ukusa slabi na temperaturama iznad 35 stepeni Celzijusa. Čini se da i hladnoća prigušuje ukuse, bilo zbog smanjene isparljivosti aromatičnih jedinjenja ili zbog drugih faktora. Zato čak ni polutvrdi i tvrdi sirevi ne bi trebalo da se jedu direktno iz frižidera.
 
Ono što je zanimljivo jeste da granice "toplog" i "hladnog" o kojima govorimo zapravo nisu toliko ekstremne. Prag od 35 stepeni niži je od temperature slabo pečenog bifteka (oko 49 stepeni) ili naše telesne temperature. Autori studije napominju da se, prema ranijim istraživanjima, slani, gorki, slatki i kiseli ukusi najlakše prepoznaju u hrani čija je temperatura između 20 i 30 stepeni Celzijusa - što je upravo raspon sobne temperature.
 
Kada se ti pragovi pređu, ravnoteža ukusa se narušava. Čini se da se slatkoća pojačava sa toplotom, zbog čega otopljeni sladoled ima previše sladak ukus. Kiselost se takođe pojačava na višim temperaturama, dok slanost može biti jača ili slabija u zavisnosti od toga koji su receptori na jeziku aktivirani. Pivo postaje gorče kada se zagreje, dok kafa, s druge strane, gubi gorčinu kada se ohladi.
 
Zašto je temperatura važna za teksturu
 
Temperatura serviranja, naročito zbog masti, presudno utiče na teksturu hrane. U većini slučajeva, masti preferiramo u tečnom stanju, jer se tada ravnomerno raspoređuju i svakom zalogaju daju sočnost i ukus. Nezasićene masti, uglavnom biljnog porekla, tečne su na sobnoj temperaturi i stvrdnjavaju se na hladnoći. Zasićene masti, koje se uglavnom nalaze u proizvodima životinjskog porekla, čvrste su na sobnoj temperaturi i potrebno im je više toplote da bi se istopile.
 
Jagnjeći kotleti, hamburgeri ili pačja prsa moraju biti topliji od sobne temperature ne samo zbog bezbednosti, već i kako bi se masti istopile i prožele svaki zalogaj. S druge strane, masti u veganskim namazima poput gvakamolea, putera od kikirikija ili humusa postižu željenu sočnost upravo na sobnoj temperaturi.
 
Hrana koja je bolja na sobnoj temperaturi
 
Mnogi umaci, poput salse, gvakamolea i humusa, ukusniji su na sobnoj temperaturi.
 
Suprotno uvreženom mišljenju, zreli paradajz može se držati u frižideru, pod uslovom da ga pre jela ostavite da dostigne sobnu temperaturu. Samim tim, i salsa od svežeg paradajza biće ukusnija na sobnoj temperaturi.
 
Gvakamole i humus najbolji su kada su sveže pripremljeni, ali ako ih morate hladiti, obavezno ih ostavite da se zagreju na sobnu temperaturu pre posluživanja. Naravno, umaci na bazi topljenog sira moraju se služiti vrući.
 
Sir bi pre posluživanja trebalo da odstoji oko sat vremena van frižidera. Mekim sirevima, poput brija, potrebno je to vreme da dostignu idealnu polutečnu konzistenciju, ali se i ukus polutvrdih i tvrdih sireva poboljšava kada se malo zagreju. Ipak, ako predugo stoje, naročito kada su tanko narezani, mogu početi da se "znoje". Stručnjaci savetuju da se iz frižidera izvadi i iseče samo onoliko sira koliko će se pojesti i da se drži dalje od izvora toplote.
Ne treba posebno naglašavati da su peciva i kolači bolji na sobnoj temperaturi nego hladni, a najbolji kada su tek izvađeni iz rerne. Međutim, mnogi greše tako što hleb i kolače čuvaju u frižideru, a zatim ih ne ostave da se temperiraju pre jela. Hlađenje ubrzava starenje pekarskih proizvoda.
 
Ohlađenoj torti može biti potrebno mnogo vremena da "oživi" i da maslac u kremu ponovo postane gladak i kremast; za tortu prečnika 20 centimetara preporučuje se između osam i dvanaest sati. Nemojte upropastiti tortu u koju ste uložili trud tako što ćete je poslužiti hladnu. Držite je na stalku za tortu, pokrivenu staklenim zvonom, i pojedite u roku od nekoliko dana.
 
Jela koja zahtevaju određenu temperaturu
 
Mnoga jela od testenine, uključujući karbonaru, kaćo e pepe ili testeninu sa pestom, ne bi trebalo posluživati vrela kako se sos ne bi razdvojio. Ciljajte temperaturu koju biste opisali kao "veoma toplu".
 
Suhomesnate proizvode treba posluživati nešto hladnije od sobne temperature, kako se mast ne bi topila dok stoje na vazduhu.
 
Sirovu ribu treba čuvati na veoma niskim temperaturama radi bezbednosti, ali za najbolju teksturu ne bi trebalo da bude ledeno hladna prilikom serviranja. Pošto razvoj bakterija zavisi od vremena i temperature, sirovu ribu možete kratko držati na temperaturi višoj od one u frižideru uz minimalan rizik. Najbolja zaštita od bolesti jeste kupovina što svežije ribe i njeno čuvanje na što nižoj temperaturi.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Teme

HRANA

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Hrana i piće

Dve dinje prodate za 31.000 evra

Par takozvanih "premijum" dinja sa japanskog ostrva Hokaido, prodat je na aukciji za rekordnih 5,8 miliona jena, što odgovara iznosu od oko 31.000 evra.