Globalna kriza za domaću upotrebu: Lošija prognoza MMF-a za Srbiju zbog protesta ili carinskog rata?
Ovogodišnji prolećni sastanak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svetske banke dolazi u vreme velikih globalnih geopolitičkih neizvesnosti.
Globalni carinski rat koji je eskalirao 2. aprila najavom skoro pa univerzalnih carina SAD prema celom svetu izazvao je, prema oceni Fonda, veliki negativni šok za globalni rast. Zato je MMF smanjio procene globalnog rasta u ovoj godini sa 3,3 odsto iz januara na 2,8 odsto, ali i u sledećoj godini sa 3,3 na tri odsto.
Tako je i projekcija rasta Srbije u ovoj godini smanjena sa 4,2 na 3,7 odsto, piše Danas.
Ove prognoze izazvale su reakciju i srpskog Ministarstva finansija, odnosno ministra finansija Siniše Malog. Verovatno, po prvi put su se Vlada ili Ministarstvo oglasili povodom negativnih ekonomskih vesti, obično samo prenose pozitivna kretanja.
Naravno, nije propuštena prilika da se prognoze MMF-a iskoriste u unutarpolitičkoj borbi, čak i ako argumentacija i nije baš tačna.
Naime, Ministarstvo finansija je prenelo izjavu ministra Malog u kojoj je smanjenje prognoze našeg privrednog rasta posledica nasilja i blokada koje se već mesecima unazad dešavaju u našoj zemlji. Nažalost, sve to ima pogubne posledice po srpsku ekonomiju, što naši privrednici najbolje osećaju u svojim delatnostima.
"Neodgovorni politički akteri ne razumeju, ili ih jednostavno ne zanima, da su ekonomski rezultati često i odraz političkog delovanja. Pre svega, očekuje se nešto niži rast realne privatne potrošnje, usled slabljenja potrošačkog optimizma, povećanog opreza i izražene neizvesnosti kod građana Srbije", rekao je ministar Mali.
Zanimljivo je da se već u narednoj rečenici u saopštenju navodi da istovremeno javna potrošnja, koja je pokazatelj unutrašnje situacije zemlji, beleži rast, dok investicije i spoljnotrgovinska razmena, koje su indikator spoljnih kretanja, beleže usporavanje, "što je posledica kombinacije unutrašnjih faktora i pojačanih globalnih tenzija, rastuće neizvesnosti i izraženijih protekcionističkih mera na međunarodnom tržištu", zaključuju oni.
Ekonomisti, pak, znatno veći značaj pridaju globalnim političko-ekonomskim tenzijama, nego unutrašnjoj društveno-političkoj krizi.
Dekan na FEFA-i Milan Nedeljković ocenjuje za Danas da su primarni razlozi za korekciju MMF-a spoljne prirode.
"I drugim zemljama je smanjena prognoza rasta, a ne samo Srbiji. Na kraju, MMF je smanjio i prognozu globalnog rasta. Dominantan uzrok je neizvesnost koja proizilazi iz carina koje su SAD odlučile da uvedu. Prva neizvesnost je da li će do tih carina uopšte doći, a druga je ako dođe, kakvi će biti efekti. Najava carina bila je veliki šok za globalna tržišta. U prvi mah taj šok je bio pozitivan, jer su odjednom skočile nabavke, pre nego što carine stupe na snagu. Međutim, dugoročno, carine bi izazvale negativni šok. Dovele bi do rasta inflacije, što bi izazvalo reakciju centralnih banaka, što bi imali onda negativan efekat na ekonomsku aktivnost", objašnjava Nedeljković.
On smatra da SAD neće na kraju uvesti carine kojima prete, već ih koriste da nateraju druge zemlje na bilateralne pregovore.
"Mislim da je MMF ozbiljnije shvatio ove pretnje i ukalkulisao u prognoze", ocenjuje sagovornik beogradskog lista.
Zaista, MMF je svoje procene doneo sa podacima zaključno sa 4. aprilom, pa tako nisu računali sa kasnijim odlaganjima primene carina, kao i sa drugim odstupanjima Donalda Trampa, poput smanjenja carina na uvoz elektronike iz Kine.
Što se tiče unutrašnjih faktora, Nedeljković ističe da svaka neizvesnost, pa i ova koja vlada u Srbiji, utiče loše na ekonomiju. Recimo, kada se radi o stranim direktnim investicijama, na njihov priliv utiču i problemi na izvoru investicija.
Da li veći uticaj na, prema oceni MMF, usporavanje privrednog rasta u ovoj godini imaju studentski protesti ili globalna neizvesnost, nije teško testirati.
Fond za Rumuniju predviđa upola manji rast nego u oktobru prošle godine, korigovali su se sa 3,3 na 1,6 odsto. Slično je i sa Mađarskom, umesto rasta od 2,9 odsto, biće 1,4 odsto. Ekonomija Poljske će usporiti sa 3,5 na 3,2 odsto, a Češka sa 2,3 na dva odsto. U našem okruženju, MMF je zadržao stopu rasta Bugarske na 2,5 odsto, dok je za Hrvatsku čak i povećan sa 2,9 na 3,1 odsto.
Većini zemalja Zapadne Evrope je takođe umanjen procenjeni privredni rast, osim Španije kojoj je povećana prognoza sa 2,1 na 2,5 odsto.
Ekonomista Aleksandar Stevanović smatra da i globalna i domaća kriza doprinose ekonomskom usporavanju.
"Glavni faktor je uspostava novog globalnog trgovinskog poretka koji je pokrenuo Tramp. Dok to traje, teško da će biti podsticaja privrednom rastu i investicijama. Srbija zbog ovih carina ne trpi direktno, ali može uticati indirektno, preko ekonomskih veza sa EU", napominje on.
Ni društveni konflikti ne utiču dobro na ekonomiju i to preko jednog od tri stuba ekonomske politike SNS-a.
"SNS politika bazira rast na tri stuba - stranim direktnim investicijama, državnim investicijama i upošljavanjem neuposlenih resursa. Sva tri su se počeli tanjiti. Neupošljenih resursa ima sve manje. Investicije u infrastrukturu su dobre, ali ne sa ovim cenama po kojima se kod nas realizuju. Te investicije su preskupe, a ako nema privrede koja će da ih koristi, one mogu da postanu i teret kada bude trebalo da se otplaćuju i održavaju. Treći stub su strane direktne investicije, koje se više ne mogu privlačiti merama kao kad je bilo puno nezaposlenih. Na SDI utiču i protesti, ali nisu demontracije krive. One su posledica nečeg drugog", napominje on.
Ceo tekst Danasa čitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Radovi na Nacionalnom stadionu drastično kasne: Prošle godine potrošen samo delić planiranog novca za gradnju
03.09.2026.•
2
Za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, u 2025. godini, iz budžeta Srbije utrošeno oko 21,5 miliona evra. Iako to na prvi može delovati kao mnogo novca, prvobitno je budžetom planirana drastično veća potrošnja.
Električna vozila daleko od vozača u Srbiji
03.09.2026.•
6
Prošlo je više od pola decenije otkako je u Srbiji živnula priča o napuštanju vozila na fosilna goriva i počela kupovina električnih automobila.
Uber otpušta 3.300 zaposlenih
03.09.2026.•
1
Američka kompanija Uber saopštila je danas da će otpustiti 10 odsto svojih zaposlenih, odnosno ukinuti oko 3.300 radnih mesta.
Šta sve nemamo zbog Nacionalnog stadiona?
02.09.2026.•
13
Nacionalni stadion u Surčinu jedan je od projekata kojima se vlast posebno ponosi, dok ga građani vide kao preskupu investiciju od koje neće imati gotovo nikakvu korist, uz ogroman račun koji će na kraju oni platiti.
Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj
02.09.2026.•
7
Pre nešto manje od mesec dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u septembru biti otvorena srpsko-izraelska fabrika za proizvodnju vojnih dronova u Srbiji.
Građani i privreda bankama duguju 4.757,19 milijardi dinara
02.09.2026.•
5
Građani i privreda su 31. avgusta na ime kredita bankama u Srbiji dugovali 4.757,19 milijardi dinara, od čega je dug stanovništva 2.161,30 milijardi, pravnih lica 2.493,62 milijarde dinara, a ostalo je dug preduzetnika.
Stelantis obustavlja proizvodnju hibridnog "fijata 500"
02.09.2026.•
5
Stelantis je objavio da će ove nedelje obustaviti proizvodnju hibridnog "fijata 500" u fabrici Mirafijori u Torinu zbog nestašice komponenti za motore, pošto je prema navodima firme potražnja veća nego što se očekivalo.
Američka firma preuzima naftna polja u Venecueli
01.09.2026.•
9
Američka naftna kompanija North American Blue Energy Partners (NABEP) preuzeće deo naftnih polja u Venecueli kojima su ranije upravljale kineske kompanije i jedna ruska firma.
Poljoprivrednici: Prinosi prepolovljeni, cene minimalne, ako zakasne i subvencije slede protesti
01.09.2026.•
11
Prinosi suncokreta i kukuruza su prepolovljeni, otkupne cene su minimalne, gubitak u proizvodnji je ogroman, pa ako se ne isplati drugi deo subvencije pre jesenje setve protesti su neminovni, kažu poljoprivrednici.
Evropska komisija neće menjati šengenska pravila
01.09.2026.•
7
Evropska komisija poručila je danas da se šengenska pravila neće promeniti.
NLB Komercijalna banka promenila ime u NLB Banka
01.09.2026.•
4
NLB Komercijalna banka od danas posluje pod poslovnim imenom NLB Banka.
Prosvetni radnici će, ovim tempom, uskoro biti na minimalcu
31.08.2026.•
30
Prosvetni radnici u Srbiji počinju novu školsku godinu sa platama koje su niže od republičkog proseka, bez najava koliko bi one mogle da budu povećane od 1. januara sledeće godine.
Kad se Kinez i Nemac bore za tržište, srpski poreski obveznik plaća ceh: Milioni evra za auto-delove
31.08.2026.•
6
Srbija je u poslednjih deset godina izdvojila oko 650 miliona evra za subvencije kompanijama koje proizvode različite komponente za automobilsku industriju, pokazuju javno dostupni podaci o zaključenim ugovorima.
Predsednica Venecuele: Energetski sporazum sa SAD će ostati na snazi 25 godina
30.08.2026.•
3
Privremena predsednica Venecuele Delsi Rodrigez izjavila je da će energetski sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama ostati na snazi 25 godina.
Maldivi uvode porez za strane turističke operatere
30.08.2026.•
0
Parlament Maldiva usvojio je zakon da strani turistički operateri moraju da se registruju kod poreske uprave te zemlje i plaćaju turistički porez.
Svetu preti novo poskupljenje hrane: Šta možemo da očekujemo u Srbiji?
30.08.2026.•
18
Hrana bi, tokom sledeće godine, mogla dodatno da poskupi na globalnom nivou, a jedan od ključnih razloga za to jeste nestašica đubriva.
Produžena zabrana izvoza i smanjenje akcize na gorivo
30.08.2026.•
0
Vlada Srbije je produžila odluke o zabrani izvoza naftnih derivata, kao i o smanjenju akcize na benzin i evrodizel.
Sindikati Folksvagena upozoravaju: Firma bi mogla da ukine do 140.000 radnih mesta
30.08.2026.•
2
Sindikati Folksvagena upozoravaju da bi kompanija mogla da ukine do 140.000 radnih mesta, uključujući već dogovorena smanjenja, dok se istovremeno zaoštravaju odnosi između menadžmenta i predstavnika radnika.
Zalihe gasa u Evropi samo na 63 odsto, počinje zimska briga
30.08.2026.•
0
Zalihe gasa u Evropskoj uniji krajem avgusta bile su popunjene oko 63 odsto, što je znatno ispod prosečnih 80 odsto za ovo doba godine i među najnižim nivoima zabeleženim krajem avgusta.
"Čeka nas teška zima": Suša i nizak vodostaj utiču na cenu struje
29.08.2026.•
14
Niski vodostaji evropskih reka drastično smanjuju rad hidroelektrana, dok je suša uzdrmala snabdevanje i pokrenula berzanski rast cena električne energije u regionu.
Komentari 3
Jakobsfield
Rain from heaven
Тремор
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar