
Globalna kriza za domaću upotrebu: Lošija prognoza MMF-a za Srbiju zbog protesta ili carinskog rata?
Ovogodišnji prolećni sastanak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svetske banke dolazi u vreme velikih globalnih geopolitičkih neizvesnosti.

Foto: Pixabay
Globalni carinski rat koji je eskalirao 2. aprila najavom skoro pa univerzalnih carina SAD prema celom svetu izazvao je, prema oceni Fonda, veliki negativni šok za globalni rast. Zato je MMF smanjio procene globalnog rasta u ovoj godini sa 3,3 odsto iz januara na 2,8 odsto, ali i u sledećoj godini sa 3,3 na tri odsto.
Tako je i projekcija rasta Srbije u ovoj godini smanjena sa 4,2 na 3,7 odsto, piše Danas.
Ove prognoze izazvale su reakciju i srpskog Ministarstva finansija, odnosno ministra finansija Siniše Malog. Verovatno, po prvi put su se Vlada ili Ministarstvo oglasili povodom negativnih ekonomskih vesti, obično samo prenose pozitivna kretanja.
Naravno, nije propuštena prilika da se prognoze MMF-a iskoriste u unutarpolitičkoj borbi, čak i ako argumentacija i nije baš tačna.
Naime, Ministarstvo finansija je prenelo izjavu ministra Malog u kojoj je smanjenje prognoze našeg privrednog rasta posledica nasilja i blokada koje se već mesecima unazad dešavaju u našoj zemlji. Nažalost, sve to ima pogubne posledice po srpsku ekonomiju, što naši privrednici najbolje osećaju u svojim delatnostima.
"Neodgovorni politički akteri ne razumeju, ili ih jednostavno ne zanima, da su ekonomski rezultati često i odraz političkog delovanja. Pre svega, očekuje se nešto niži rast realne privatne potrošnje, usled slabljenja potrošačkog optimizma, povećanog opreza i izražene neizvesnosti kod građana Srbije", rekao je ministar Mali.
Zanimljivo je da se već u narednoj rečenici u saopštenju navodi da istovremeno javna potrošnja, koja je pokazatelj unutrašnje situacije zemlji, beleži rast, dok investicije i spoljnotrgovinska razmena, koje su indikator spoljnih kretanja, beleže usporavanje, "što je posledica kombinacije unutrašnjih faktora i pojačanih globalnih tenzija, rastuće neizvesnosti i izraženijih protekcionističkih mera na međunarodnom tržištu", zaključuju oni.
Ekonomisti, pak, znatno veći značaj pridaju globalnim političko-ekonomskim tenzijama, nego unutrašnjoj društveno-političkoj krizi.
Dekan na FEFA-i Milan Nedeljković ocenjuje za Danas da su primarni razlozi za korekciju MMF-a spoljne prirode.
"I drugim zemljama je smanjena prognoza rasta, a ne samo Srbiji. Na kraju, MMF je smanjio i prognozu globalnog rasta. Dominantan uzrok je neizvesnost koja proizilazi iz carina koje su SAD odlučile da uvedu. Prva neizvesnost je da li će do tih carina uopšte doći, a druga je ako dođe, kakvi će biti efekti. Najava carina bila je veliki šok za globalna tržišta. U prvi mah taj šok je bio pozitivan, jer su odjednom skočile nabavke, pre nego što carine stupe na snagu. Međutim, dugoročno, carine bi izazvale negativni šok. Dovele bi do rasta inflacije, što bi izazvalo reakciju centralnih banaka, što bi imali onda negativan efekat na ekonomsku aktivnost", objašnjava Nedeljković.
On smatra da SAD neće na kraju uvesti carine kojima prete, već ih koriste da nateraju druge zemlje na bilateralne pregovore.
"Mislim da je MMF ozbiljnije shvatio ove pretnje i ukalkulisao u prognoze", ocenjuje sagovornik beogradskog lista.
Zaista, MMF je svoje procene doneo sa podacima zaključno sa 4. aprilom, pa tako nisu računali sa kasnijim odlaganjima primene carina, kao i sa drugim odstupanjima Donalda Trampa, poput smanjenja carina na uvoz elektronike iz Kine.
Što se tiče unutrašnjih faktora, Nedeljković ističe da svaka neizvesnost, pa i ova koja vlada u Srbiji, utiče loše na ekonomiju. Recimo, kada se radi o stranim direktnim investicijama, na njihov priliv utiču i problemi na izvoru investicija.
Da li veći uticaj na, prema oceni MMF, usporavanje privrednog rasta u ovoj godini imaju studentski protesti ili globalna neizvesnost, nije teško testirati.
Fond za Rumuniju predviđa upola manji rast nego u oktobru prošle godine, korigovali su se sa 3,3 na 1,6 odsto. Slično je i sa Mađarskom, umesto rasta od 2,9 odsto, biće 1,4 odsto. Ekonomija Poljske će usporiti sa 3,5 na 3,2 odsto, a Češka sa 2,3 na dva odsto. U našem okruženju, MMF je zadržao stopu rasta Bugarske na 2,5 odsto, dok je za Hrvatsku čak i povećan sa 2,9 na 3,1 odsto.
Većini zemalja Zapadne Evrope je takođe umanjen procenjeni privredni rast, osim Španije kojoj je povećana prognoza sa 2,1 na 2,5 odsto.
Ekonomista Aleksandar Stevanović smatra da i globalna i domaća kriza doprinose ekonomskom usporavanju.
"Glavni faktor je uspostava novog globalnog trgovinskog poretka koji je pokrenuo Tramp. Dok to traje, teško da će biti podsticaja privrednom rastu i investicijama. Srbija zbog ovih carina ne trpi direktno, ali može uticati indirektno, preko ekonomskih veza sa EU", napominje on.
Ni društveni konflikti ne utiču dobro na ekonomiju i to preko jednog od tri stuba ekonomske politike SNS-a.
"SNS politika bazira rast na tri stuba - stranim direktnim investicijama, državnim investicijama i upošljavanjem neuposlenih resursa. Sva tri su se počeli tanjiti. Neupošljenih resursa ima sve manje. Investicije u infrastrukturu su dobre, ali ne sa ovim cenama po kojima se kod nas realizuju. Te investicije su preskupe, a ako nema privrede koja će da ih koristi, one mogu da postanu i teret kada bude trebalo da se otplaćuju i održavaju. Treći stub su strane direktne investicije, koje se više ne mogu privlačiti merama kao kad je bilo puno nezaposlenih. Na SDI utiču i protesti, ali nisu demontracije krive. One su posledica nečeg drugog", napominje on.
Ceo tekst Danasa čitajte OVDE.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Panevropski koridor Via Karpatija uskoro gotov - šta bi to moglo da znači za Srbiju?
13.08.2025.•
0
Roba koja putuje iz severne ili zapadne Evrope ka jugu kontinenta ili Bliskom istoku, i obratno, retko može da zaobiđe Srbiju drumskim putem.
Banke ublažile standarde kreditiranja za stanovništvo, a pooštrile uslove privredi
12.08.2025.•
1
Banke u Srbiji su u prvom tromesečju ove godine umereno pooštrile uslove po kojima su odobravale kredite privredi, dok su standardi za odobravanje pozajmica građanima ublaženi.
Ruska "Izvestija": Tri države razmatraju izgradnju novog gasovoda
12.08.2025.•
2
Moskva, Beograd i Budimpešta vrše finansijsku procenu izgradnje zajedničkog gasovoda, tvrdi ruski dnevni list "Izvestija".
RZS: Voće za godinu dana poskupelo za 81,4 odsto
12.08.2025.•
3
Cene poljoprivrednih i ribarskih proizvoda u junu su, u odnosu na jun prošle godine, povećane za 13,4 odsto, objavio je danas Republički zavod za statistiku.
"Fijat" u Kragujevcu će zaposliti 800 ljudi iz Maroka i Nepala: Sindikalac o tome zašto ne domaće radnike
12.08.2025.•
17
U Fijatovoj fabrici u Kragujevcu biće zaposleno 800 radnika iz Nepala i Maroka, jer ih u Kragujevcu nema, prenela je Televizija Kragujevac, pozivajući se na izjavu gradskog većnika za privredu Radomira Erića.
Stručnjaci objasnili zašto Vučićeve najave o nižoj trgovačkoj marži i povoljnijim kreditima "ne piju vodu"
12.08.2025.•
43
Stručnjaci za trgovinu i finansije ocenili su da bi ograničavanje trgovačkih marži i obezbeđenje povoljnijih kredita sa nižim kamatama za građane sa manjim primanjima imalo kratkoročni efekat na standard građana.
SAD i Kina produžile trgovinsko primirje
11.08.2025.•
0
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp produžio je danas trgovinsko primirje sa Kinom.
Smanjena vrednost građevinskih radova u Srbiji u drugom kvartalu
11.08.2025.•
0
U Srbiji je u drugom kvartalu ove godine vrednost izvedenih građevinskih radova opala u tekućim cenama za 12,7 odsto, u odnosu na isti period 2024. godine.
Carine SAD: Kako će uticati na Srbiju?
11.08.2025.•
6
Amerikanci su uveli žestoku zaštitu na robu uvezenu iz Srbije i tako, praktično, doveli u pitanje međusobno poslovanje.
Devizne rezerve NBS na kraju jula 28,3 milijarde evra
11.08.2025.•
2
Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije su na kraju jula ove godine iznosile 28,3 milijarde evra, i u odnosu na kraj juna povećane su za 931,1 milion evra, saopštila je NBS.
Finansijski konsultant: Platu od 60.000 dinara ne bi trebalo opteretiti sa više od 30 odsto
10.08.2025.•
9
Mere koje Narodna banka Srbije priprema za smanjenje marži banaka trebalo bi pre svega da pomognu slojevima stanovništva sa najnižim primanjima.
Za njih nema krize: Neto dobit banaka u Srbiji u prvih šest meseci ove godine 775 miliona evra
10.08.2025.•
5
Poslovne banke u Srbiji su u prvom polugođu 2025. godine ostvarile profit od 90,7 milijardi dinara, odnosno 775 miliona evra, preneo je Danas.
Više od dva miliona evra iz budžetske rezerve za organizaciju Evropskog prvenstva u vaterpolu
10.08.2025.•
2
Vlada Srbije donela je odluku da prebaci više od dva miliona evra iz budžetske rezerve Ministarstvu sporta, za organizaciju Evropskog prvenstva u vaterpolu.
Kad će ne znamo: Već mesec dana se ne overavaju ugovori o prodaji nekretnina
09.08.2025.•
24
Već više od mesec dana građani ne mogu da overavaju svoje ugovore o kupoprodaji nekretnina kod javnih beležnika. Pored notara, i sudovi i izvršitelji i dalje svoje predmete ne mogu da prosleđuju u katastar.
Država gleda kako NIS polako propada: Ima li vlast uopšte plan B?
09.08.2025.•
20
Sankcije Sjedinjenih Američkih Država prema Naftnoj industriji Srbije odložene su peti put krajem jula, pa je država dobila još mesec dana nesmetanog poslovanja jedne od najznačajnijih strateških kompanija u zemlji.
U Srbiji prošle godine izgrađeno nešto manje stanova nego 2023.
09.08.2025.•
2
U Srbiji je prošle godine izgrađeno 35.380 stanova, što je bilo neznatno manje nego 2023. godine, kada su bila sagrađena 35.652 stana, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Hrana u julu poskupela svuda u svetu za 7,6 odsto
08.08.2025.•
1
Indeks cena hrane FAO, koji predstavlja globalni reper za cene prehrambenih sirovina, u julu je povećan u odnosu na jun za 1,6 odsto, saopštila je Organizacija za poljoprivredu i hranu Ujedinjenih nacija.
Pregovori o minimalcu za 2026. godinu počinju 18. avgusta
08.08.2025.•
7
Početak pregovora o minimalnoj ceni rada za 2026. godinu zakazani su za 18. avgust, objavljeno je na sajtu Socijalno ekonomskog saveta.
Objavljene nove cene goriva
08.08.2025.•
8
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od 15 sati.
Hoće li Srbija ostati bez kamiona u tranzitu: Označena kao rupa koju bi evropska privreda trebalo da zaobilazi
08.08.2025.•
51
Via Karpatija, ili kako je drugačije zovu "evropski put svile", jeste transportna ruta koju je inicirala takozvana Višegradska grupa.
NBS: Referentna kamatna stopa ostaje 5,75 odsto
07.08.2025.•
0
Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) odlučio je na današnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto.
Komentari 3
Jakobsfield
Rain from heaven
Тремор
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar