
Globalna kriza za domaću upotrebu: Lošija prognoza MMF-a za Srbiju zbog protesta ili carinskog rata?
Ovogodišnji prolećni sastanak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svetske banke dolazi u vreme velikih globalnih geopolitičkih neizvesnosti.

Foto: Pixabay
Globalni carinski rat koji je eskalirao 2. aprila najavom skoro pa univerzalnih carina SAD prema celom svetu izazvao je, prema oceni Fonda, veliki negativni šok za globalni rast. Zato je MMF smanjio procene globalnog rasta u ovoj godini sa 3,3 odsto iz januara na 2,8 odsto, ali i u sledećoj godini sa 3,3 na tri odsto.
Tako je i projekcija rasta Srbije u ovoj godini smanjena sa 4,2 na 3,7 odsto, piše Danas.
Ove prognoze izazvale su reakciju i srpskog Ministarstva finansija, odnosno ministra finansija Siniše Malog. Verovatno, po prvi put su se Vlada ili Ministarstvo oglasili povodom negativnih ekonomskih vesti, obično samo prenose pozitivna kretanja.
Naravno, nije propuštena prilika da se prognoze MMF-a iskoriste u unutarpolitičkoj borbi, čak i ako argumentacija i nije baš tačna.
Naime, Ministarstvo finansija je prenelo izjavu ministra Malog u kojoj je smanjenje prognoze našeg privrednog rasta posledica nasilja i blokada koje se već mesecima unazad dešavaju u našoj zemlji. Nažalost, sve to ima pogubne posledice po srpsku ekonomiju, što naši privrednici najbolje osećaju u svojim delatnostima.
"Neodgovorni politički akteri ne razumeju, ili ih jednostavno ne zanima, da su ekonomski rezultati često i odraz političkog delovanja. Pre svega, očekuje se nešto niži rast realne privatne potrošnje, usled slabljenja potrošačkog optimizma, povećanog opreza i izražene neizvesnosti kod građana Srbije", rekao je ministar Mali.
Zanimljivo je da se već u narednoj rečenici u saopštenju navodi da istovremeno javna potrošnja, koja je pokazatelj unutrašnje situacije zemlji, beleži rast, dok investicije i spoljnotrgovinska razmena, koje su indikator spoljnih kretanja, beleže usporavanje, "što je posledica kombinacije unutrašnjih faktora i pojačanih globalnih tenzija, rastuće neizvesnosti i izraženijih protekcionističkih mera na međunarodnom tržištu", zaključuju oni.
Ekonomisti, pak, znatno veći značaj pridaju globalnim političko-ekonomskim tenzijama, nego unutrašnjoj društveno-političkoj krizi.
Dekan na FEFA-i Milan Nedeljković ocenjuje za Danas da su primarni razlozi za korekciju MMF-a spoljne prirode.
"I drugim zemljama je smanjena prognoza rasta, a ne samo Srbiji. Na kraju, MMF je smanjio i prognozu globalnog rasta. Dominantan uzrok je neizvesnost koja proizilazi iz carina koje su SAD odlučile da uvedu. Prva neizvesnost je da li će do tih carina uopšte doći, a druga je ako dođe, kakvi će biti efekti. Najava carina bila je veliki šok za globalna tržišta. U prvi mah taj šok je bio pozitivan, jer su odjednom skočile nabavke, pre nego što carine stupe na snagu. Međutim, dugoročno, carine bi izazvale negativni šok. Dovele bi do rasta inflacije, što bi izazvalo reakciju centralnih banaka, što bi imali onda negativan efekat na ekonomsku aktivnost", objašnjava Nedeljković.
On smatra da SAD neće na kraju uvesti carine kojima prete, već ih koriste da nateraju druge zemlje na bilateralne pregovore.
"Mislim da je MMF ozbiljnije shvatio ove pretnje i ukalkulisao u prognoze", ocenjuje sagovornik beogradskog lista.
Zaista, MMF je svoje procene doneo sa podacima zaključno sa 4. aprilom, pa tako nisu računali sa kasnijim odlaganjima primene carina, kao i sa drugim odstupanjima Donalda Trampa, poput smanjenja carina na uvoz elektronike iz Kine.
Što se tiče unutrašnjih faktora, Nedeljković ističe da svaka neizvesnost, pa i ova koja vlada u Srbiji, utiče loše na ekonomiju. Recimo, kada se radi o stranim direktnim investicijama, na njihov priliv utiču i problemi na izvoru investicija.
Da li veći uticaj na, prema oceni MMF, usporavanje privrednog rasta u ovoj godini imaju studentski protesti ili globalna neizvesnost, nije teško testirati.
Fond za Rumuniju predviđa upola manji rast nego u oktobru prošle godine, korigovali su se sa 3,3 na 1,6 odsto. Slično je i sa Mađarskom, umesto rasta od 2,9 odsto, biće 1,4 odsto. Ekonomija Poljske će usporiti sa 3,5 na 3,2 odsto, a Češka sa 2,3 na dva odsto. U našem okruženju, MMF je zadržao stopu rasta Bugarske na 2,5 odsto, dok je za Hrvatsku čak i povećan sa 2,9 na 3,1 odsto.
Većini zemalja Zapadne Evrope je takođe umanjen procenjeni privredni rast, osim Španije kojoj je povećana prognoza sa 2,1 na 2,5 odsto.
Ekonomista Aleksandar Stevanović smatra da i globalna i domaća kriza doprinose ekonomskom usporavanju.
"Glavni faktor je uspostava novog globalnog trgovinskog poretka koji je pokrenuo Tramp. Dok to traje, teško da će biti podsticaja privrednom rastu i investicijama. Srbija zbog ovih carina ne trpi direktno, ali može uticati indirektno, preko ekonomskih veza sa EU", napominje on.
Ni društveni konflikti ne utiču dobro na ekonomiju i to preko jednog od tri stuba ekonomske politike SNS-a.
"SNS politika bazira rast na tri stuba - stranim direktnim investicijama, državnim investicijama i upošljavanjem neuposlenih resursa. Sva tri su se počeli tanjiti. Neupošljenih resursa ima sve manje. Investicije u infrastrukturu su dobre, ali ne sa ovim cenama po kojima se kod nas realizuju. Te investicije su preskupe, a ako nema privrede koja će da ih koristi, one mogu da postanu i teret kada bude trebalo da se otplaćuju i održavaju. Treći stub su strane direktne investicije, koje se više ne mogu privlačiti merama kao kad je bilo puno nezaposlenih. Na SDI utiču i protesti, ali nisu demontracije krive. One su posledica nečeg drugog", napominje on.
Ceo tekst Danasa čitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Crna Gora i Albanija bez rominga u Evropskoj uniji od juna
20.10.2025.•
1
U junu sledeće godine Crna Gora i Albanija će se pridružiti zajedničkom tržištu Evropske unije kada je reč o troškovima telekomunikacija.
Glamočić: U novembru javni poziv za razvoj vinogradarstva i vinarstva
20.10.2025.•
1
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić najavio je da će u novembru biti raspisan novi javni poziv za investicije u vinogradarstvo i vinarstvo.
Savet EU: Od 1. januara 2026. zabraniti uvoz ruskog gasa, kao i tranzit
20.10.2025.•
1
Savet Evropske unije je danas zazuzeo stav da uvoz ruskog gasa u zemlje Evropske unije treba da bude zabranjen od 1. januara 2026. godine, što se odnosi i na tranzit tog energenta kroz EU u treće zemlje.
Đedović Handanović: Bugarska neće dozvoliti protok ruskog gasa ka Srbiji, situacija gotovo bezizlazna
20.10.2025.•
46
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović kaže da se Srbija nalazi u veoma teškoj i gotovo bezizlaznoj situaciji.
Većina zemalja EU za zabranu uvoza ruskog gasa do 2028.
20.10.2025.•
6
Većina zemalja EU složila se danas da se do kraja 2027. zabrani uvoz ruskog prirodnog gasa u EU.
Frilenseri imaju još desetak dana da podnesu poresku prijavu
20.10.2025.•
0
Frilenseri imaju rok do 30. oktobra da podnesu poreske prijave za treći kvartal u ovoj godini.
Srbiji mesečno potrebno 216.000 tona sirove nafte: "Nestašice goriva mogu se samo malo ublažiti"
20.10.2025.•
11
Za podmirenje tržišta u Srbiji potreban je uvoz 216.000 tona sirove nafte mesečno.
Putniković: NIS neće moći da funkcioniše ako poslovanje opadne dramatično
19.10.2025.•
8
Naftna industrija Srbije neće moći da funkcioniše ako njeno poslovanje opadne dramatično, izjavila je urednica portala "Energija Balkana" Jelica Putniković.
Država uvodi namete koji ukazuju - Srbija se sprema za gradnju nuklearke
19.10.2025.•
21
Srbija se opredelila za nuklearnu energiju. To nam je jasno pre svega nakon nedavnog ukidanja moratorijuma na izgradnju nuklearki. Izmene nekih drugih zakona, međutim, šalju poruku da nismo toliko daleko od priprema za n
Menja se zakon o javnim nabavkama, ali sporne stvari ostaju: "Naravno da država neće kazniti samu sebe"
19.10.2025.•
1
Ukoliko Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku bude identičan postojećem nacrtu, nabavke na koje se usled brojnih izuzeća ne primenjuje Zakon o javnim nabavkama, i nadalje će biti izvan radara.
Ford povlači više od 290.000 vozila u SAD zbog povećanog rizika od sudara
19.10.2025.•
0
Proizvođač automobila Ford povlači više od 290.000 vozila u SAD zbog problema sa sistemom kamere za vožnju unazad.
Nestle otpušta 16.000 radnika
19.10.2025.•
2
Prehrambeni gigant Nestle planira smanjenje broja zaposlenih širom sveta u naredne dve godine, delom zbog automatizacije procesa.
Bernar Arno u samo jednom danu postao bogatiji za 19 milijardi dolara
19.10.2025.•
1
Milijarder i direktor luksuznog konglomerata LVMH Bernar Arno zabeležio je ogroman rast bogatstva nakon objave kvartalnih rezultata kompanije - njegovo lično bogatstvo uvećano je za 19 milijardi dolara u jednom danu.
Poslodavci do 15. januara mogu da se prijave za dualno obrazovanje
18.10.2025.•
0
Rukovodilac službe za dualno obrazovanje i obrazovnu politiku u Privrednoj komori Srbije Aleksandra Milić rekla je danas da do 15. januara svi zainteresovani poslodavci koji žele da se uključe u dualni model obrazovanja.
Prosečni mesečni prihodi domaćinstava u Srbiji prošle godine oko 98.000
18.10.2025.•
10
Prosečni mesečni prihodi u novcu i u naturi po domaćinstvu u Srbiji prošle godine su iznosili 97.705 dinara, a izdaci za ličnu potrošnju 98.165 dinara, objavio je Republički zavod za statistiku.
Šoškić: Osećaćemo se u sopstvenoj zemlji kao najamna radna snaga za strance
18.10.2025.•
5
Politika u kojoj uz fiksni devizni kurs nema prirasta produktivnosti, a rastu plate, za posledicu ima kako prirast javnog duga, tako i rasprodaju naših resursa, kaže profesor Ekonomskog fakulteta Dejan Šoškić.
Poljoprivrednici: Neka Glamočić uzme pare od Ekspa i Nacionalnog stadiona za pomoć poljoprivredi
18.10.2025.•
21
Predsednik Saveza udruženja poljoprivrednika Banata Dragan Kleut rekao je da će verovatno biti neminovna radikalizacija protesta u borbi za državnu pomoć poljoprivredi.
Za Fudbalski savez Srbije iz budžetske rezerve 2,5 miliona evra
18.10.2025.•
20
Vlada Srbije donela je odluku da iz budžetske rezerve prebaci 295 miliona dinara, odnosno više od 2,5 miliona evra, Fudbalskom savezu Srbije (FSS), piše Nova ekonomija.
Iz SAD stiglo upozorenje NBS zbog plaćanja dina karticom na pumpama NIS-a
17.10.2025.•
31
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je večeras da je iz SAD, koje su uvele sankcije NIS-u zbog ruskog udela, stiglo upozorenje Narodnoj banci Srbije i za "dina karticu" zbog plaćanja na pumpama.
Objavljene nove cene goriva
17.10.2025.•
6
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Novac iz budžetske rezerve za parking na železničkoj stanici Prokop u Beogradu
16.10.2025.•
1
Upravi za zajedničke poslove republičkih organa prebačeno je nešto više od 14,4 miliona dinara preko tekuće budžetske rezerve za, između ostalog, 40 parking mesta u okviru Železničke stanice Beograd centar - Prokop.
Komentari 3
Jakobsfield
Rain from heaven
Тремор
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar