Radni sat u Evropi i u Srbiji - ispod proseka

Tokom 2024. godini cena rada po satu se u zemljama Evropske unije kretala se od 10,6 evra u Bugarskoj do 55,2 evra u Luksemburgu.
Radni sat u Evropi i u Srbiji - ispod proseka
Foto: 021.rs
Prema podacima Eurostata, prosečna satnica u EU bila je 33,5 evra. Među podacima su se našli i podaci za tri zemlje van EU. U Srbiji je prosečna satnica tokom 2024. godine bila za nijansu veća od najslabije rangirane države - Bugarske, piše N1.
 
Sudeći prema podacima sajta Eurostat, najviše je sat plaćen u Luksemburgu – 55,2 evra. Slede Danska 50,1 evro, Belgija 48,2, Holandija 45,2, Austrija 44,5, Francuska 43,7, Nemačka 43,4, Irska 42,5, a na 10. mestu je Švedska sa 40,3. Finska je sa 37.7 evra poslednja zemlja čija je satnica veći od EU proseka koji iznosi 33.5.
Odmah ispod su Italija (30.9) i Slovenija (27.1), dok je u 13 zemalja EU plaćeni sat ispod 20 evra. Poslednja tri mesta zauzimaju Mađarska 14.1, Rumunija 12,5 i Bugarska 10,6 evra. U Grčkoj i Hrvatskoj cene sata su gotovo identične 16.7 i 16.5 evra.
 
Kao i ranijih godina, zemlje centralne, istočne i južne Evrope imaju najniže troškove rada i nivoe plata.
 
Kada su u pitanju zemlje van Evropske unije postoje različiti primeri. U Norveškoj sat se plaća 53,7 evra, a na Islandu 53.0 evra, navode podaci Eurostata.
Srbija
 
Nadnica za sat vremena rada u Srbiji, prema ovom obračunu iznosi 11,4 evra. To je za nepun evro više od Bugarske, koja je na poslednjem mestu istraživanja. Kako je navedeno, u prosek se ubrajaju zarade državne administracije, odbrana, obaveznog socijalnog osiguranja.
 
Kako je N1 nezvanično saznao u Republičkom zavodu za statistiku, precizno poređenje podatke o zaradama u Evropskoj uniji i Srbiji nije moguće jer se primenjuje drugačija metodologija, a podaci se ne šalju Eurostatu.
 
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečna "bruto 1" zarada – u koju se ubrajaju doprinosi zaposlenog, u  januaru 2025. godine iznosila je 148.440 dinara. To znači da je na 176 radnih sati, vrednost jednog iznosi 843 dinara, odnosno 7,2 evra.
 
Prema "bruto 2" zaradi gde se računaju doprinosi i radnika i poslodavaca iznosi 171.876, što znači da se po satu zaradi 976 dinara, odnosno 8,3 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije.
Realna kupovna moć menja tabelu
 
Osim primanja, ulogu u standardu određuje i visina cena, čime se dobija realna kupovna moć.
 
Sotirija Teodoropoulou, šefica odeljenja za za zapošljavanje i socijalnu politiku u Evropskom sindikalnom institutu (ETUI), naglasila je da ako su troškovi izraženi u standardima kupovne moći (PPS), dispariteti u troškovima rada su ograničeniji".
 
"Odnos maksimuma i minimuma među zemljama EU u tom slučaju pada na nešto više od dva puta, u poređenju sa više od pet puta kada je u pitanju nominalni iznos", rekla je Teodoropoulou za Euronews.
 
Razlika u ceni rada se smanjuje kada se meri i PPS (standardi kupovne moći).
 
Među zemljama EU troškovi rada po satu kreću se od 19,1 evra u Bugarskoj do 40,3 u Belgiji.
 
Opširnije čitajte na OVOM LINKU.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Лиманац

    01.05.2025 20:36
    probudi se Srbijo iz ovog sns-kradikalsog košmara
  • Santo

    01.05.2025 19:42
    Santo
    Zato su oni to su sto su,mi smo to sto jesmo! Da je tako lose,valjda bi Narod nesto menjao,ali bar 60% je ovako dobro. Gde ima da landaras i spajas,vikende,praznike,…u modernoj Evropi nema!
  • Alex Brueback

    01.05.2025 19:21
    Ne to, nego neto
    Dajte mi neto, a ne bruto plate. U radnji trošim neto platu!

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija