Rekordan profit banaka u 2024. godini - i to najviše od kamata koje plaćaju građani

Profit banaka u Srbiji, pre plaćanja poreza, skočio je na 1,5 milijardi evra u 2024. godini, zahvaljujući prvenstveno porastu kametnih stopa na kredite.
Rekordan profit banaka u 2024. godini - i to najviše od kamata koje plaćaju građani
Foto: Pixabay (ilustracija)
Prinos na aktivu je iznosio 2,8 odsto, a na kapital 20,3 odsto, navodi se u izveštaju konsultantske kuće EY "Puls bankarskog sektora", prenosi Danas.
 
Ovo je rekord od reforme sektora početkom 2000-ih i nastavak trenda rasta profitabilnosti od 2021. godine.
Veoma visoka profitabilnost je pre svega posledica visokih kamatnih marži. Prošle godine, kamatne stope na kredite rasle su znatno brže nego kamatne stope na depozite, omogućavajući visoke profite bankama.
 
Gledajući globalno makroekonomsko okruženje, EY primećuje da ga karakteriše visoka inflacija, visoke kamatne stope i slab privredni rast. U situaciji sa visokom inflacijom od 2022. godine i visokim kamatnim stopama, globalno, banke beleže veoma visoku profitabilnost.
U 2023. i 2024. godini prinos na kapital banaka u evrozoni je stigao do 10 odsto, naspram jedan odsto u 2021. godini, kao posledica znatno bržeg rasta kamatnih stopa na zajmove nego na depozite.
 
U Srbiji, inflatorni pritisci pojavili su se opet krajem 2024. i početkom 2025. godine. NBS od septembra 2024. godine nije smanjivala kamatnu stopu. Istovremeno, kako se navodi u izveštaju EY, likvidnosti ima dosta, pa Narodna banka na nedeljnom nivou repo transakcijama povlači tri do 3,5 milijarde evra od kraja 2023. godine, što je kako se navodi, komparativno visok nivo.
 
Od početka 2023. godine primetan je rast depozita, što je donelo obilje likvidnosti bankama. S druge strane, značajniji rast kreditiranja započeo je od sredine 2024. godine, nakon skoro pa stagnacije u 20223. i prvoj polovini prošle godine.
 
Rast kreditiranja u prošloj i ovoj godini pre svega dolazi od kredita domaćinstava. Tokom 2024. krediti domaćinstvima su povećani za 1,4 milijardi evra, a privredi za 800 miliona.
 
Kao što je napomenuto, banke u velikoj meri višak likvidnosti plasiraju državi kroz obveznice i centralnoj banci kroz repo transakcije još od 2023. godine. U odnosu na kraj 2022. godine iznos koji su banke plasirale u ova dva instrumenta je povećan za oko 3,5 milijarde na skoro 11 milijardi evra.
 
Rekordnu profitabilnost bankama doneo je rast kamatnih marži. Kamatne stope na kredite u februaru ove godine iznosile su u proseku 7,2 odsto, u poređenju sa prosečno 4,4 odsto u januaru 2022.
 
Istovremeno, kamatne stope na depozite su povećane na 3,4 odsto, sa 1,3 odsto u januaru 2022. godine.
 
Ne samo da su se kamatne marže značajno povećale u odnosu na period pre 2022. godine, već će verovatno i ostati visoke. Većina centralnih banaka uključujući NBS, zaustavilo je monetarno popuštanje usled rasta inflatornih pritisaka.
 
 
Međutim, kako procenjuju stručnjaci EY zadržavanje ovako visoke profitabilnosti mogao bi biti problem. U prošloj godini problematični krediti iznosili su samo 2,5 odsto, ali oni vide mogućnost da rizik poraste i da se blago povećaju NPL-ovi u budućim mesecima, kao i trošovi finansiranja.
 
Operativni prihod bankarskog sektora u prošloj godini iznosila je 2,9 milijardi evra, što je za 20 odsto više nego godinu pre. Istovremeno, operativni troškovi su povećani za samo 11 odsto na 1,4 milijardi evra.
 
Prihod od kamata je povećan za 16 odsto na godišnjem nivou na 3,1 milijardu evra, na krilima većih kamatnih marži i rast kreditiranja. Istovremeno troškovi kamata iznosili su 900 miliona evra.
 
Prihodi od naknada i provizija su povećani 17 odsto, na 1,1 milijardu evra, dok su troškovi naknada za banke povećani za 11 odsto na 400 miliona evra.
 
Primećuje se da su prihodi od naknada banaka od 2019. više nego udvostručeni iako su banke investirale u digitalizaciju.
 
Odnos troškova i prihoda je sa 75 odsto u 2020. smanjen na svega 50 odsto u 2024. godini. Ne samo zbog rasta prihoda već i zbog kresanja troškova poput smanjenja fizičkog prostora i broja zaposlenih usled digitalizacije.
 
Skoro sve banke su prošle godine zabeležile rast operativne dobiti i profita pre poreza. Od velikih banaka najveći rast operativne dobiti ostvarila je Rajfajzen banka 22,3 odsto, koja je imala i najveću neto dobit prošle godine. Profit Rajfajzena pre poreza iznosila je 289 miliona, čak 75,6 miliona evra više nego godinu ranije.
 
Dobit pre poreza Inteze je povećana za 56,5 miliona, na 260 miliona evra, a Unikredita za 50,8 miliona evra na 230 miliona evra dobiti pre poreza u prošloj godini.
Najvećih pet banaka prošle godine imalo je 62 odsto ukupne imovine bankarskog sektora.
 
Međutim, već početkom ove godine situacija je promenjena, jer je završena integracija AIK i Eurobank Direktne banke čime je AIK banka postala treća po veličini aktive na tržištu.
 
Analitičari EY ocenjuju da će se po svemu sudeći, trend meržera i akvizicija u bankarskom sektoru Srbije nastaviti.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Cccc

    08.05.2025 16:57
    Lihvari bili i ostali...
  • Jeja

    08.05.2025 16:24
    Kako je moguće da su u Bosni koja nije ekonomski tigar oduvek manje kamate nego kod nas? Povoljnji stambeni krediti? Jednostavno, banke ne zelenaše u tolikoj meri kao kod nas. Povoljan kredit za penzionere, 15 posto kamata, stalno zovu i nude, za 3000 evra, skoro 500 evra kamata.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

FED zadržao kamatnu stopu

Američka centralna banka Federalne rezerve (FED) danas je ponovo zadržala referentnu kamatnu stopu u rasponu od 4,25 do 4,50 odsto.

U aprilu najviše uvećani potrošački krediti

Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika na kraju aprila ove godine iznosili su oko 3.894 milijarde dinara, što je 1,4 odsto više nego u martu, objavilo je Udruženje banaka Srbije.

Inflacija u Švajcarskoj nula odsto

Inflacija u Švajcarskog prošlog meseca je bila 0 odsto, što je 0,3 odsto manje u odnosu na mart, saopštio je Zavod za statistiku Švajcarske.