
Rekordan profit banaka u 2024. godini - i to najviše od kamata koje plaćaju građani
Profit banaka u Srbiji, pre plaćanja poreza, skočio je na 1,5 milijardi evra u 2024. godini, zahvaljujući prvenstveno porastu kametnih stopa na kredite.

Foto: Pixabay (ilustracija)
Prinos na aktivu je iznosio 2,8 odsto, a na kapital 20,3 odsto, navodi se u izveštaju konsultantske kuće EY "Puls bankarskog sektora", prenosi Danas.
Ovo je rekord od reforme sektora početkom 2000-ih i nastavak trenda rasta profitabilnosti od 2021. godine.
Veoma visoka profitabilnost je pre svega posledica visokih kamatnih marži. Prošle godine, kamatne stope na kredite rasle su znatno brže nego kamatne stope na depozite, omogućavajući visoke profite bankama.
Gledajući globalno makroekonomsko okruženje, EY primećuje da ga karakteriše visoka inflacija, visoke kamatne stope i slab privredni rast. U situaciji sa visokom inflacijom od 2022. godine i visokim kamatnim stopama, globalno, banke beleže veoma visoku profitabilnost.
U 2023. i 2024. godini prinos na kapital banaka u evrozoni je stigao do 10 odsto, naspram jedan odsto u 2021. godini, kao posledica znatno bržeg rasta kamatnih stopa na zajmove nego na depozite.
U Srbiji, inflatorni pritisci pojavili su se opet krajem 2024. i početkom 2025. godine. NBS od septembra 2024. godine nije smanjivala kamatnu stopu. Istovremeno, kako se navodi u izveštaju EY, likvidnosti ima dosta, pa Narodna banka na nedeljnom nivou repo transakcijama povlači tri do 3,5 milijarde evra od kraja 2023. godine, što je kako se navodi, komparativno visok nivo.
Od početka 2023. godine primetan je rast depozita, što je donelo obilje likvidnosti bankama. S druge strane, značajniji rast kreditiranja započeo je od sredine 2024. godine, nakon skoro pa stagnacije u 20223. i prvoj polovini prošle godine.
Rast kreditiranja u prošloj i ovoj godini pre svega dolazi od kredita domaćinstava. Tokom 2024. krediti domaćinstvima su povećani za 1,4 milijardi evra, a privredi za 800 miliona.
Kao što je napomenuto, banke u velikoj meri višak likvidnosti plasiraju državi kroz obveznice i centralnoj banci kroz repo transakcije još od 2023. godine. U odnosu na kraj 2022. godine iznos koji su banke plasirale u ova dva instrumenta je povećan za oko 3,5 milijarde na skoro 11 milijardi evra.
Rekordnu profitabilnost bankama doneo je rast kamatnih marži. Kamatne stope na kredite u februaru ove godine iznosile su u proseku 7,2 odsto, u poređenju sa prosečno 4,4 odsto u januaru 2022.
Istovremeno, kamatne stope na depozite su povećane na 3,4 odsto, sa 1,3 odsto u januaru 2022. godine.
Ne samo da su se kamatne marže značajno povećale u odnosu na period pre 2022. godine, već će verovatno i ostati visoke. Većina centralnih banaka uključujući NBS, zaustavilo je monetarno popuštanje usled rasta inflatornih pritisaka.

Međutim, kako procenjuju stručnjaci EY zadržavanje ovako visoke profitabilnosti mogao bi biti problem. U prošloj godini problematični krediti iznosili su samo 2,5 odsto, ali oni vide mogućnost da rizik poraste i da se blago povećaju NPL-ovi u budućim mesecima, kao i trošovi finansiranja.
Operativni prihod bankarskog sektora u prošloj godini iznosila je 2,9 milijardi evra, što je za 20 odsto više nego godinu pre. Istovremeno, operativni troškovi su povećani za samo 11 odsto na 1,4 milijardi evra.
Prihod od kamata je povećan za 16 odsto na godišnjem nivou na 3,1 milijardu evra, na krilima većih kamatnih marži i rast kreditiranja. Istovremeno troškovi kamata iznosili su 900 miliona evra.
Prihodi od naknada i provizija su povećani 17 odsto, na 1,1 milijardu evra, dok su troškovi naknada za banke povećani za 11 odsto na 400 miliona evra.
Primećuje se da su prihodi od naknada banaka od 2019. više nego udvostručeni iako su banke investirale u digitalizaciju.
Odnos troškova i prihoda je sa 75 odsto u 2020. smanjen na svega 50 odsto u 2024. godini. Ne samo zbog rasta prihoda već i zbog kresanja troškova poput smanjenja fizičkog prostora i broja zaposlenih usled digitalizacije.
Skoro sve banke su prošle godine zabeležile rast operativne dobiti i profita pre poreza. Od velikih banaka najveći rast operativne dobiti ostvarila je Rajfajzen banka 22,3 odsto, koja je imala i najveću neto dobit prošle godine. Profit Rajfajzena pre poreza iznosila je 289 miliona, čak 75,6 miliona evra više nego godinu ranije.
Dobit pre poreza Inteze je povećana za 56,5 miliona, na 260 miliona evra, a Unikredita za 50,8 miliona evra na 230 miliona evra dobiti pre poreza u prošloj godini.
Najvećih pet banaka prošle godine imalo je 62 odsto ukupne imovine bankarskog sektora.
Međutim, već početkom ove godine situacija je promenjena, jer je završena integracija AIK i Eurobank Direktne banke čime je AIK banka postala treća po veličini aktive na tržištu.
Analitičari EY ocenjuju da će se po svemu sudeći, trend meržera i akvizicija u bankarskom sektoru Srbije nastaviti.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Digital Day 2025: AI i ljudska kreativnost - transformacija marketinga danas
08.05.2025.•
0
Najznačajniji regionalni događaj iz oblasti digitalnog marketinga, Digital Day 2025, sprema se da otvori vrata posetiocima 29. i 30. maja u Domu omladine Beograda.
Agencija Fič: Studentski protesti nisu imali uticaja na ekonomsku politiku Srbije
08.05.2025.•
1
Agencija za kreditni rejting Fič ocenila je da slabije globalne ekonomske perspektive i nastavak domaće političke neizvesnosti predstavljaju preperke za privredu Srbije.
Expo, Fruškogorski koridor, pruge: Kineske firme u Srbiji rade na najvrednijim projektima
08.05.2025.•
6
Vlada je u ovogodišnjoj revidiranoj Fiskalnoj strategiji prvi put obelodanila listu 56 kapitalnih projekata koje namerava da finansira u naredne tri godine.
Gde su struja i gas najjeftiniji u Evropi, gde najskuplji, a kako se kotira Srbija?
08.05.2025.•
7
Iako se često u izjavama domaćih zvaničnika ponavlja da Srbija ima najniže cene struje i gasa u Evropi, podaci Eurostata o cenama energenata govore drugačije.
FED zadržao kamatnu stopu
07.05.2025.•
0
Američka centralna banka Federalne rezerve (FED) danas je ponovo zadržala referentnu kamatnu stopu u rasponu od 4,25 do 4,50 odsto.
Grad naneo veliku štetu kod Topole i Šapca, stradalo voće i žitarice
07.05.2025.•
0
Grad, veličine kokošijeg jajeta i lešnika, zahvatio je juče više sela u opštini Topola i uništio i preostalo voće posle mraza od pre mesec dana.
Prvo izvlačenje nagrada u novom krugu igre "Uzmi račun i pobedi" na jesen
07.05.2025.•
4
Prvo izvlačenje nagrada u novom krugu igre "Uzmi račun i pobedi" biće održano na jesen ove godine, saopštila je Poreska uprava.
U aprilu najviše uvećani potrošački krediti
06.05.2025.•
1
Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika na kraju aprila ove godine iznosili su oko 3.894 milijarde dinara, što je 1,4 odsto više nego u martu, objavilo je Udruženje banaka Srbije.
Ministarstvo naložilo uništenje 700 kilograma goveđeg mesa iz klanice kod Žabara
06.05.2025.•
2
Ministarstvo poljoprivrede je saopštilo da je naložilo uništenje 698 kilograma goveđeg mesa nađenog u jednoj klanici u mestu Aleksandrovac, u opštini Žabari.
Inflacija u Švajcarskoj nula odsto
06.05.2025.•
8
Inflacija u Švajcarskog prošlog meseca je bila 0 odsto, što je 0,3 odsto manje u odnosu na mart, saopštio je Zavod za statistiku Švajcarske.
Na pijacama za dva dana povučeno dve tone mesnih i mlečnih proizvoda
05.05.2025.•
12
Inspekcijske službe Uprave za veterinu povukle su iz prometa i naložile neškodljivo uništenje ukupno 942 kilograma mesnih proizvoda.
EU planira da potpuno zabrani uvoz ruskog gasa
05.05.2025.•
3
Evropska unija planira da predloži mere koje bi u potpunosti zabranile uvoz ruskog gasa do kraja 2027. godine.
Najzaduženiji gradovi Srbije - među njima i Novi Sad
05.05.2025.•
6
Lokalne vlasti u Srbiji zadužene su za 42 milijarde dinara, pokazuju podaci Uprave za javni dug.
Temu obustavio isporuku robe iz Kine u SAD zbog američkih carina
05.05.2025.•
0
Kineska kompanija Temu saopštila je da više neće isporučivati robu iz Kine u SAD zbog novih američkih carinskih mera.
Koja investicija najbrže vraća uloženi novac: Njiva, stan ili garaža?
04.05.2025.•
9
U vreme makroekonomskih neizvesnosti, inflacije i nestabilnog tržišta nekretnina, sve više ljudi se pita gde da uloži novac.
Voren Bafet odlučio da ode u penziju
03.05.2025.•
2
Voren Bafet je objavio da će se penzionisati sa mesta generalnog direktora kompanije "Berkšir Hatavej" (Berkshire Hathaway) krajem godine.
Države izvoznice nafte najavile porast proizvodnje za jun: Dnevno po 441.000 barela
03.05.2025.•
1
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK+) dogovorila je još jedan porast proizvodnje nafte narednog meseca, što predstavlja povećanje ponude drugi mesec zaredom.
NBS kupuje zlato i od Ziđina: Gde se sve nabavlja i čemu služi?
03.05.2025.•
3
Od oduzetog zlata u Srbiji izlivene su četiri zlatne poluge. One se čuvaju u Narodnoj banci Srbije (NBS) i imovina su države, bez neke konkretne namene.
Evropljani sve više kupuju kineske električne automobile: Prodaja Tesli značajno opala
02.05.2025.•
4
Prodaja automobila Tesla u Evropi značajno je opala u aprilu ove godine, a u Švedskoj čak za 81 odsto što je najniži nivo u poslednje dve i po godine.
Javni dug Japana 235 odsto BDP-a: Pogledajte spisak ostalih država
02.05.2025.•
1
Kada se objavljuju podaci javnog duga neke zemlje, osim njegovog apsolutnog iznosa i rasta u određenom vremenskom periodu, kao relevantan podatak uzima se odnos javnog duga i bruto domaćeg proizvoda.
Komentari 2
Cccc
Jeja
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar