
Uvoz Srbije raste sedam puta brže nego izvoz
U prvom kvartalu 2025. godine, srpski uvoz je rastao sedam puta brže nego izvoz.

Foto: 021.rs (ilustracija)
Ako se taj trend nastavi Srbija bi mogla dospeti u situaciju sličnu onoj koju prolaze Grčka, Argentina i Turska — platnobilansnu krizu, piše Danas.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), u prvom tromesečju ove godine izvezeno je robe u vrednosti 7,35 milijardi evra, što je povećanje od 1,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je uvoz uvećan 12,4 odsto, na 10,24 milijardi evra.
Deficit je iznosio oko 2,9 milijardi evra i veći je za 52,8 odsto u poređenju sa prva tri meseca prošle godine.
Stručnjaci ukazuju da izvoz opada zbog slabe tražnje u Evropi, koje je glavno izvozno tržište Srbije, dok uvoz raste zbog i dalje jake domaće tražnje, ali i jeftinije robe iz uvoza.
Ova neravnoteža nije zapažena samo u prvom kvartalu ove godine, već postoji nekoliko godina, jer Srbija godinama više uvozi nego što izvozi.
Deficit delom pokriva Narodna banka Srbije (NBS) koja od početka godine interveniše na deviznom tržištu prodajom deviza.
Prethodnih godina, deficit tekućeg računa bio je pokriven prilivom stranih direktnih investicija (SDI). Međutim, situacija se pogoršava, pa je u prva dva meseca ove godine neto priliv SDI iznosio 340 miliona evra, što je za 604 miliona evra ili za 64 odsto manje nego u istom periodu lane.
Situacija je još lošija sa platnobilansnog stanovišta ako se uzme u obzir odliv kapitala po osnovu ranijih stranih direktnih investicija.
Čist neto priliv po osnovu stranih direktnih investicija iznosio je svega 13,9 miliona evra što je za 97,9 odsto manje u odnosu na period januar–februar 2024. godine.
Iako, kako piše Danas, trenutna situacija nije alarmantna, ovo je još jedan pokazatelj da je Srbiji potreban novi model privrednog rasta kako bi se izbegla ozbiljna kriza u budućnosti.
Privredni rast trebalo bi, ocenili su stručnjaci, da bude baziran na kvalitetnim domaćim proizvodima, umesto na stranim direktnim investicijama, jer ako je suditi po količini povlačenja stranih direktnih investicija, to pokazuje da se njihov ciklus u Srbiji bliži kraju.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić ocenio je da Srbija još nije blizu platnobilansne krize, ali da bi pasivan pristup postojećim problemima mogao da odvede u tom smeru.
"Deficit tekućeg platnog bilansa i trgovinski deficit nisu bili veliki u prvoj polovini prošle godine, nakon toga značajno rastu i to pogoršanje se nastavlja i ove godine", rekao je Arsić.
Kao krajnji rezultat, kako je naveo, može da se javi i platnobilansna kriza, ali je Srbija, kako je ocenio, još daleko od toga, između ostalog zato što ima velike devizne rezerve.
"Mi bar nekoliko godina možemo da finansiramo visok deficit trgovine sa svetom. Ne bi bilo dobro da se naše devizne rezerve značajno smanjuju u dužem vremenskom periodu", upozorio je Arsić.
Dodao je da je veliki odliv sredstava i po osnovu kamata, jer se Srbija prethodnih godina značajno zadužila, kao i po osnovu isplate dividendi.
Naveo je da je pad izvoza u Srbiji posledica smanjene tražnje u Evropi, ali i pada cenovne konkurentnosti domaće privrede.
"Naše cene se približavaju evropskim, znatno više nego što se naša proizvodnja i produktivnost približavaju evropskim, i to traje nekoliko godina. Tako da jednostavno neki naši proizvodi više nisu konkurentni proizvodima u Evropi", objasnio je Arsić.
Pogoršanje cenovne konkurentnosti, objašnjava Arsić, povezano je i sa kursnom politikom i sa visokim rastom plata u evrima.
Tražnja u Srbiji, prema njegovim rečima, raste zbog ekspanzivne fiskalne politike u ovoj godini.
Arsić je rekao da je važno da se deluje preventivno i da Srbija ne bi trebalo pasivno da čeka da joj se dogodi platnobilanska kriza.
"Kad je cenovna konkurentnost pogoršana, postoje dva načina – ili da se popravi kvalitet naših proizvoda i da odgovaraju zaradama i kursu kakav je u Srbiji, ili da se smanje zarade i depresira kurs", rekao je Arsić.
Bolje je, kako je naveo, da se pokuša, ako ima vremena, "ovo prvo – da se promeni struktura naše privrede, da počnemo da pravimo proizvode koji mogu da finansiraju plate koje su sada u Srbiji i koji odgovaraju ovom kursu".
"Deficit kratkorično održiv, dugoročno postaje izazov", rekao je Arsić.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Banke ublažile standarde kreditiranja za stanovništvo, a pooštrile uslove privredi
12.08.2025.•
0
Banke u Srbiji su u prvom tromesečju ove godine umereno pooštrile uslove po kojima su odobravale kredite privredi, dok su standardi za odobravanje pozajmica građanima ublaženi.
Ruska "Izvestija": Tri države razmatraju izgradnju novog gasovoda
12.08.2025.•
0
Moskva, Beograd i Budimpešta vrše finansijsku procenu izgradnje zajedničkog gasovoda, tvrdi ruski dnevni list "Izvestija".
RZS: Voće za godinu dana poskupelo za 81,4 odsto
12.08.2025.•
1
Cene poljoprivrednih i ribarskih proizvoda u junu su, u odnosu na jun prošle godine, povećane za 13,4 odsto, objavio je danas Republički zavod za statistiku.
"Fijat" u Kragujevcu će zaposliti 800 ljudi iz Maroka i Nepala: Sindikalac o tome zašto ne domaće radnike
12.08.2025.•
17
U Fijatovoj fabrici u Kragujevcu biće zaposleno 800 radnika iz Nepala i Maroka, jer ih u Kragujevcu nema, prenela je Televizija Kragujevac, pozivajući se na izjavu gradskog većnika za privredu Radomira Erića.
Stručnjaci objasnili zašto Vučićeve najave o nižoj trgovačkoj marži i povoljnijim kreditima "ne piju vodu"
12.08.2025.•
36
Stručnjaci za trgovinu i finansije ocenili su da bi ograničavanje trgovačkih marži i obezbeđenje povoljnijih kredita sa nižim kamatama za građane sa manjim primanjima imalo kratkoročni efekat na standard građana.
SAD i Kina produžile trgovinsko primirje
11.08.2025.•
0
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp produžio je danas trgovinsko primirje sa Kinom.
Smanjena vrednost građevinskih radova u Srbiji u drugom kvartalu
11.08.2025.•
0
U Srbiji je u drugom kvartalu ove godine vrednost izvedenih građevinskih radova opala u tekućim cenama za 12,7 odsto, u odnosu na isti period 2024. godine.
Carine SAD: Kako će uticati na Srbiju?
11.08.2025.•
6
Amerikanci su uveli žestoku zaštitu na robu uvezenu iz Srbije i tako, praktično, doveli u pitanje međusobno poslovanje.
Devizne rezerve NBS na kraju jula 28,3 milijarde evra
11.08.2025.•
2
Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije su na kraju jula ove godine iznosile 28,3 milijarde evra, i u odnosu na kraj juna povećane su za 931,1 milion evra, saopštila je NBS.
Finansijski konsultant: Platu od 60.000 dinara ne bi trebalo opteretiti sa više od 30 odsto
10.08.2025.•
9
Mere koje Narodna banka Srbije priprema za smanjenje marži banaka trebalo bi pre svega da pomognu slojevima stanovništva sa najnižim primanjima.
Za njih nema krize: Neto dobit banaka u Srbiji u prvih šest meseci ove godine 775 miliona evra
10.08.2025.•
5
Poslovne banke u Srbiji su u prvom polugođu 2025. godine ostvarile profit od 90,7 milijardi dinara, odnosno 775 miliona evra, preneo je Danas.
Više od dva miliona evra iz budžetske rezerve za organizaciju Evropskog prvenstva u vaterpolu
10.08.2025.•
2
Vlada Srbije donela je odluku da prebaci više od dva miliona evra iz budžetske rezerve Ministarstvu sporta, za organizaciju Evropskog prvenstva u vaterpolu.
Kad će ne znamo: Već mesec dana se ne overavaju ugovori o prodaji nekretnina
09.08.2025.•
24
Već više od mesec dana građani ne mogu da overavaju svoje ugovore o kupoprodaji nekretnina kod javnih beležnika. Pored notara, i sudovi i izvršitelji i dalje svoje predmete ne mogu da prosleđuju u katastar.
Država gleda kako NIS polako propada: Ima li vlast uopšte plan B?
09.08.2025.•
20
Sankcije Sjedinjenih Američkih Država prema Naftnoj industriji Srbije odložene su peti put krajem jula, pa je država dobila još mesec dana nesmetanog poslovanja jedne od najznačajnijih strateških kompanija u zemlji.
U Srbiji prošle godine izgrađeno nešto manje stanova nego 2023.
09.08.2025.•
2
U Srbiji je prošle godine izgrađeno 35.380 stanova, što je bilo neznatno manje nego 2023. godine, kada su bila sagrađena 35.652 stana, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Hrana u julu poskupela svuda u svetu za 7,6 odsto
08.08.2025.•
1
Indeks cena hrane FAO, koji predstavlja globalni reper za cene prehrambenih sirovina, u julu je povećan u odnosu na jun za 1,6 odsto, saopštila je Organizacija za poljoprivredu i hranu Ujedinjenih nacija.
Pregovori o minimalcu za 2026. godinu počinju 18. avgusta
08.08.2025.•
7
Početak pregovora o minimalnoj ceni rada za 2026. godinu zakazani su za 18. avgust, objavljeno je na sajtu Socijalno ekonomskog saveta.
Objavljene nove cene goriva
08.08.2025.•
8
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od 15 sati.
Hoće li Srbija ostati bez kamiona u tranzitu: Označena kao rupa koju bi evropska privreda trebalo da zaobilazi
08.08.2025.•
51
Via Karpatija, ili kako je drugačije zovu "evropski put svile", jeste transportna ruta koju je inicirala takozvana Višegradska grupa.
NBS: Referentna kamatna stopa ostaje 5,75 odsto
07.08.2025.•
0
Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) odlučio je na današnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto.
Tramp najavljuje stoprocentne carine na čipove, moguće i nove carine Kini
07.08.2025.•
4
Američki predsednik Donald Tramp saopštio je da namerava da uvede 100 odsto carine na "čipove i poluprovodnike", ne precizirajući, za sada, datum stupanja na snagu ove nove carinske takse.
Komentari 8
Dzoni
Sabahudin
dacic
eee to nece niko da kupi
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar