Uvoz Srbije raste sedam puta brže nego izvoz
U prvom kvartalu 2025. godine, srpski uvoz je rastao sedam puta brže nego izvoz.
Foto: 021.rs (ilustracija)
Ako se taj trend nastavi Srbija bi mogla dospeti u situaciju sličnu onoj koju prolaze Grčka, Argentina i Turska — platnobilansnu krizu, piše Danas.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), u prvom tromesečju ove godine izvezeno je robe u vrednosti 7,35 milijardi evra, što je povećanje od 1,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je uvoz uvećan 12,4 odsto, na 10,24 milijardi evra.
Deficit je iznosio oko 2,9 milijardi evra i veći je za 52,8 odsto u poređenju sa prva tri meseca prošle godine.
Stručnjaci ukazuju da izvoz opada zbog slabe tražnje u Evropi, koje je glavno izvozno tržište Srbije, dok uvoz raste zbog i dalje jake domaće tražnje, ali i jeftinije robe iz uvoza.
Ova neravnoteža nije zapažena samo u prvom kvartalu ove godine, već postoji nekoliko godina, jer Srbija godinama više uvozi nego što izvozi.
Deficit delom pokriva Narodna banka Srbije (NBS) koja od početka godine interveniše na deviznom tržištu prodajom deviza.
Prethodnih godina, deficit tekućeg računa bio je pokriven prilivom stranih direktnih investicija (SDI). Međutim, situacija se pogoršava, pa je u prva dva meseca ove godine neto priliv SDI iznosio 340 miliona evra, što je za 604 miliona evra ili za 64 odsto manje nego u istom periodu lane.
Situacija je još lošija sa platnobilansnog stanovišta ako se uzme u obzir odliv kapitala po osnovu ranijih stranih direktnih investicija.
Čist neto priliv po osnovu stranih direktnih investicija iznosio je svega 13,9 miliona evra što je za 97,9 odsto manje u odnosu na period januar–februar 2024. godine.
Iako, kako piše Danas, trenutna situacija nije alarmantna, ovo je još jedan pokazatelj da je Srbiji potreban novi model privrednog rasta kako bi se izbegla ozbiljna kriza u budućnosti.
Privredni rast trebalo bi, ocenili su stručnjaci, da bude baziran na kvalitetnim domaćim proizvodima, umesto na stranim direktnim investicijama, jer ako je suditi po količini povlačenja stranih direktnih investicija, to pokazuje da se njihov ciklus u Srbiji bliži kraju.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić ocenio je da Srbija još nije blizu platnobilansne krize, ali da bi pasivan pristup postojećim problemima mogao da odvede u tom smeru.
"Deficit tekućeg platnog bilansa i trgovinski deficit nisu bili veliki u prvoj polovini prošle godine, nakon toga značajno rastu i to pogoršanje se nastavlja i ove godine", rekao je Arsić.
Kao krajnji rezultat, kako je naveo, može da se javi i platnobilansna kriza, ali je Srbija, kako je ocenio, još daleko od toga, između ostalog zato što ima velike devizne rezerve.
"Mi bar nekoliko godina možemo da finansiramo visok deficit trgovine sa svetom. Ne bi bilo dobro da se naše devizne rezerve značajno smanjuju u dužem vremenskom periodu", upozorio je Arsić.
Dodao je da je veliki odliv sredstava i po osnovu kamata, jer se Srbija prethodnih godina značajno zadužila, kao i po osnovu isplate dividendi.
Naveo je da je pad izvoza u Srbiji posledica smanjene tražnje u Evropi, ali i pada cenovne konkurentnosti domaće privrede.
"Naše cene se približavaju evropskim, znatno više nego što se naša proizvodnja i produktivnost približavaju evropskim, i to traje nekoliko godina. Tako da jednostavno neki naši proizvodi više nisu konkurentni proizvodima u Evropi", objasnio je Arsić.
Pogoršanje cenovne konkurentnosti, objašnjava Arsić, povezano je i sa kursnom politikom i sa visokim rastom plata u evrima.
Tražnja u Srbiji, prema njegovim rečima, raste zbog ekspanzivne fiskalne politike u ovoj godini.
Arsić je rekao da je važno da se deluje preventivno i da Srbija ne bi trebalo pasivno da čeka da joj se dogodi platnobilanska kriza.
"Kad je cenovna konkurentnost pogoršana, postoje dva načina – ili da se popravi kvalitet naših proizvoda i da odgovaraju zaradama i kursu kakav je u Srbiji, ili da se smanje zarade i depresira kurs", rekao je Arsić.
Bolje je, kako je naveo, da se pokuša, ako ima vremena, "ovo prvo – da se promeni struktura naše privrede, da počnemo da pravimo proizvode koji mogu da finansiraju plate koje su sada u Srbiji i koji odgovaraju ovom kursu".
"Deficit kratkorično održiv, dugoročno postaje izazov", rekao je Arsić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Stručnjak za energetiku: MOL-u na tacni ponuđeno celo tržište Srbije
06.01.2026.•
10
Profesor Mašinskog fakulteta i stručnjak za energetiku Miloš Banjac kaže za RTS da MOL svakako ima interes da uđe na ovo tržište, kao i da mu se na tacni pruža cela Srbija.
Rekordna cena bakra, zalihe se preusmeravaju u SAD
06.01.2026.•
0
Cena bakra je nastavila snažan rast nakon što je prvi put premašila nivo od 13.000 dolara po toni, pošto investitori računaju na ograničenu ponudu i pojačani apetit za rizikom na globalnim finansijskim tržištima.
Vulin: Srbija će potpisati dugoročni ugovor o gasu sa Rusima, oni nisu ništa krivi u celoj priči
06.01.2026.•
4
Predsednik Nadzornog odbora Srbijagasa Aleksandar Vulin izjavio je da očekuje potpisivanje dugoročnog gasnog aranžmana sa Rusijom, kao i da uskoro bude rešeno pitanje Naftne industrije Srbije.
Novosadski programeri razviju aplikaciju koja generiše desetine miliona dolara, ali malo toga ostaje u Srbiji
06.01.2026.•
16
Srbija se poslednjih godina pozicionirala kao regionalni lider u izvozu IKT usluga, sa prihodima koji su 2024. godine dostigli 4,1 milijardu evra, prema podacima Narodne banke Srbije.
Yettel najavio spajanje sa SBB-om i širenje 5G mreže u 2026. godini
05.01.2026.•
13
Generalni direktor kompanije Yettel Majk Mišel izjavio je danas da će kompanija u 2026. nastaviti širenje 5G mreže u Srbiji i najavio da je pravno spajanje sa kompanijom SBB planirano za 1. april ove godine.
Srbija će se zadužiti za 1,15 milijardi evra prodajom obveznica već u prvom kvartalu
05.01.2026.•
6
Ministarstvo finansija Srbije objavilo je plan aukcija za prva tri meseca 2026. godine prema kojem država planira da prikupi ukupno 111,6 milijardi dinara i 200 miliona evra.
Predstavnici MOL-a stigli u Srbiji, analiziraju poslovanje NIS-a
05.01.2026.•
2
Predstavnici mađarskog MOL-a stigli su u Srbiju i započeli dubinsku analizu poslovanja Naftne industrije Srbije (due diligence).
Da li u preduzetništvu postoje rodne razlike?
04.01.2026.•
7
Preduzetništvo se ne deli na muško i žensko, već na uspešno i neuspešno, ali podaci pokazuju da žene u Srbiji i dalje ulaze u biznis iz nepovoljnije startne pozicije.
Ekološke takse od početka godine - ko u Srbiji plaća SIBAM i šta je to?
04.01.2026.•
0
Od januara su u Srbiji na snazi dve nove ekološke takse koje direktno pogađaju privredu - nacionalni porez na emisije ugljen-dioksida i takozvana SIBAM taksa Evropske unije.
Generalni direktor Gastrejda: Srbija će transportovati tečni gas preko Grčke
04.01.2026.•
8
Potpredsednik i generalni direktor grčke kompanije "Gastrejd", Konstantinos Sifneos, izjavio je da je Srbija korisnik terminala te kompanije u Aleksandropolisu.
Sankcije, NIS i EU: Šta čeka srpsku ekonomiju u 2026. godini?
04.01.2026.•
10
Prošla 2025. godina završena je, sudeći prema proceni Republičkog zavoda za statistiku, sa privrednim rastom od dva odsto.
Predstavnici MOL-a sledeće nedelje dolaze u NIS i započinju dubinsku analizu
03.01.2026.•
1
Predstavnici mađarskog MOL-a će sledeće sedmice doći u Naftnu industriju Srbije i započeti dubinsku analizu poslovanja kompanije (due diligence).
Šta američki napad na Venecuelu znači za cene nafte?
03.01.2026.•
6
Administracija predsednika SAD Donalda Trampa upravo je napala Venecuelu - zemlju koja ima veće rezerve nafte od Iraka.
Tramp je 2025. poništio decenije američke trgovinske politike, a nema obećane koristi
03.01.2026.•
0
Od povratka u Belu kuću u januaru predsednik Donald Tramp je poništio decenije američke trgovinske politike gradeći carinski zid nekada široko otvorene privrede SAD.
Ministarka Lazarević: Uredba o maržama važi do kraja februara, tri zakona uvešće red na tržištu
03.01.2026.•
6
Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević izjavila je da Uredba o ograničavanju marži, čija primena traje do kraja februara, neće biti produžavana.
Mali: Počela isplata uvećanih penzija
03.01.2026.•
11
U Srbiji je danas počela isplata decembarskih penzija uvećanih za 12,2 odsto, a prvo ih dobijaju oni koji primaju na kućne adrese, objavio je ministar finansija Siniša Mali.
Stanojević: Zašto bi MOL i NIS ikome prepustili dobit od domaće nafte?
03.01.2026.•
8
Stručnjak za energetsku bezbednost profesor Petar Stanojević ocenio je da u regionu više nema dovoljno prerađivačkih kapaciteta i upitao zašto bi MOL i NIS prepuštali nekome maržu i dobit ako mogu sami da je imaju.
Član Uprave JANAF-a: Nafta ponovo teče Jadranskim naftovodom, posle obustave rada Rafinerije u Pančevu
03.01.2026.•
6
Transport sirove nafte preko Jadranskog naftovoda (JANAF) ponovo je pokrenut nakon tromesečne obustave rada Rafinerije Naftne industrije Srbije (NIS).
Šta donosi ulazak MOL-a u NIS: "To ne bi bio neutralan ulazak"
02.01.2026.•
17
Tržište derivata se ne stabilizuje administrativnim produženjima, već jasnim vlasničkim i regulatornim rešenjem, izjavio je docent na Ekonomskom fakultetu dr Veljko M. Mijušković.
"Tesla" nije više najuspešniji proizvođač električnih vozila
02.01.2026.•
5
Kompanija Tesla je danas izgubila titulu najuspešnijeg svetskog proizvođača električhih vozila.
Direktor JANAF-a: Kapaciteti spremni, nastavak pregovora sa Mađarskom ovog meseca
02.01.2026.•
3
Direktor JANAF-a Stjepan Adanić izjavio je danas da je JANAF spreman za isporuke nafte i da raspolaže dovoljnim kapacitetima, kao i da već tokom ovog meseca očekuje nastavak pregovora sa Mađarskom.
Komentari 8
Dzoni
Sabahudin
dacic
eee to nece niko da kupi
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar