Država od kladionica i kockarnica zarađuje stotine miliona evra

Tržište igara na sreću u Srbiji raste iz godine u godinu, a istovremeno - rastu i prihodi države od kladionica.
Uprkos tome što klađenje i kockanje mogu da izazovu ozbiljnu zavisnost, te da utiču na socijalni život, porodične odnose i materijalni status zavisnika, za državu - ovo je ozbiljan izvor prihoda.

Samo na osnovu naknade za priređivanje igara na sreću u budžet se 2024. godine slilo više od 177 miliona evra - a to nije jedini namet koji kladionice plaćaju, piše Nova ekonomija.
Kladionice u Srbiji podležu višestrukim vrstama naknada. Pre svega, plaćaju posebne naknade za organizovanje igara na sreću, koje su definisane Zakonom o igrama na sreću.

Konkretno, naknada za priređivanje klasičnih igara na sreću iznosi 60 odsto na osnovicu koju čini razlika između ukupne vrednosti primljenih uplata i ukupnog iznosa fonda dobitaka.
Takođe, država prihoduje i kroz poreze na dobitke koje ostvaruju igrači, kao i kroz klasične poreze poput poreza na dobit preduzeća, PDV-a, poreza na zaradu zaposleni.
 
Prema dostupnim podacima Uprave za igre na sreću, kladionice i drugi priređivači igara na sreću su samo tokom 2024. godine uplatili više od 20 milijardi dinara u budžet Srbije kroz različite oblike nameta. Ovaj iznos obuhvata naknade za organizovanje klađenja, elektronskog klađenja, na automatima…
 
Koliko je država zaradila od kladionica?
 
Kako je zvanično objavljeno na sajtu Uprave za igre na sreću, država je tokom 2024. godine inkasirala tačno 20.840.744.397 dinara samo od naknada za priređivanje igara na sreću.
Preciznije, iznos naknade za posebne igre na sreću u kockarnicama bio je oko 368,4 miliona, za igre na sreću na automatima oko 8,2 milijardi, a za klađenje približno 3,4 milijarde dinara. Takođe, kladionice koje priređuju elektronsko klađenje uplatile su u državni budžet prošle godine 6,4 milijardi dinara.
 
Na kraju, prihodi od naknada za priređivanje nagradnih igara iznosili su oko 200 miliona dinara, a od klasičnih igara na sreću oko 2,2 milijarde.
 
Ukupno, dakle, u državni budžet u 2024. godini slilo se više od 177 miliona evra, i to samo po osnovu naknada za priređivanja igara na sreću. Takođe, ukupni javni prihodi od igara na sreću, iznosili su, kako su objavili mediji početkom godine, oko 320 miliona evra - a tu spadaju ostali nameti poput poreza na dobit i PDV-a.
 
Godinu dana ranije, 2023, kladionice su u republički budžet uplatile više od 17,7 milijardi dinara (151,3 miliona evra) samo od naknada za priređivanje igara na sreću.
 
Država uvećala namete
 
Zahvaljujući izmenama zakona, koje su usvojene krajem prošle godine, naknade koje kladionice moraju da plaćaju državi drastično su uvećane.
 
Primera radi, za slot-mašine plaća se porez od 15 odsto na osnovicu koju čini razlika između ukupno uplaćenog novca i ukupno dodeljenih dobitaka igračima, a pre izmena zakona, ova naknada iznosila je 10 procenata.
 
Što se tiče klađenja, naknada iznosi 15 odsto od osnovice koju i u ovom slučaju čini razlika između ukupno ostvarene vrednosti uloga i ukupne dobiti koju su igrači ostvarili.
 
Kod onlajn klađenja, mesečna naknada iznosi 15 odsto od razlike ukupno ostvarene vrednosti uloga i ukupno ostvarene vrednosti dobitaka igrača. S druge strane, na elektronske igre na sreću koje se prenose uživo ili imaju odložen prenos, u kojima igrači igraju protiv priređivača (primera radi rulet), naknada iznosi 25 odsto. U oba slučaja, ukupni mesečni iznos naknade ne može da bude manji od 20.000 evra, dok je ranije bio 10.000.
 
Što se tiče naknada koje se plaćaju za priređivanje igara u samim objektima, prilikom izmena zakona uvedena je jedinstvena stopa od 25 odsto za sve vrste igara, a u zavisnosti od igre, razlikuju se osnovice na koje se ova stopa primenjuje. Primera radi, ukoliko su u pitanju turniri u kojima takmičari igraju jedan protiv drugog, poput pokera, stopa se primenjuje na osnovicu koju čini razlika vrednost primljenih uloga za učestvovanje u igri i isplaćenog nagradnog fonda.
 
Ceo tekst Nove ekonomije čitajte na sledećem LINKU.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • новосађан

    18.05.2025 23:59
    Кладионица
    Марадона поликлиника без централне климе!
    Треба ли даље да причамо.
    Школе из 1980 година!
    Распад!
    Какви рафали,експо итд.
  • @Antuntun

    13.05.2025 10:10
    Uvođenje PDV na računarsku opremu je bilo 2005. godine. Hvala ti što si sa nama podelio informaciju da je SNS došao na vlast pre nego što je i nastao, sreća pa imamo tebe koji se svega sećaš. Da nisi i ti iz Ćacilenda?
  • Мики

    13.05.2025 10:06
    Мики
    А јел вас неко под присилом тера да коцкате и играте лото?! Не! Похлепа за брзом зарадом без рада која пређе у болест и онда вам је свако крив! Мени лично несмета јер сам довољно зрео да не подлежем таквим стварима! У нашој згради постоји кладионица и електронски рулет 10 година и никада нисам упао ни сео на пиће за разлику од многих комшија који веле па ето мало разбибрига да убијемо време досаду и то са малом децом чине!

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Nemačka povećava potrošnju za odbranu

Ministar finansija Nemačke Lars Klingbajl, predstavljajući vladine planove potrošnje, obećao je da će zemlja povećati potrošnju za odbranu na 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2029.

Superbogati Nemci sada još bogatiji

Oko 3.900 superbogatih u Nemačkoj, svaki sa najmanje 100 miliona dolara neto, sada poseduje više od četvrtine ukupnog finansijskog bogatstva u zemlji, navela je danas Boston konsalting grupa (BCG).