Moguće nove sankcije: Ako Tramp zbog Rusije uvede carine od 500 odsto, Srbija bi mogla da se nađe na udaru
Sjedinjene Američke Države spremne su da pređu na radikalnije mere ukoliko diplomatski odnosi i dosadašnji pritisci na Rusiju na uspeju.
U toj igri moći, Srbija bi ponovo mogla da se nađe u procepu, jer joj prete carine od 500 odsto, što bi praktično bio kraj izvoza u tu zemlju.
Te radikalnije mere potvrđuje i Zakon o sankcijama Rusiji iz 2025. godine (Sanctioning Russia Act of 2025) koji je u opticaju iako još nije zvanično usvojen, a da bi bio, mora da prođe i Senat i predsednika SAD, piše Danas.
Tim zakonom, prema objašnjenjima, SAD žele da zadaju jači udarac Rusiji i finansiranju rata u Ukrajini. To žele da urade i tako što će povećati carine svim zemljama koje trguju sa Rusijom naftom, naftinim derivatima, gasom, uranijumom ili petrohemijskim proizvodima.
Ovaj zakon, kako se čini, drži se na čekanju, dok se ne vidi razvoj situacije u odnosima SAD i Rusije i koliko će pregovori o primirju biti delotvorni.
Iako do sada nije bilo previše priče o ovom zakonu, buru je ponovo pokrenuo predsednik SAD Donald Tramp koji ga je prokomentarisao. Tramp se za vikend obratio medijima i potvrdio da republikanci izrađuju pravni okvir za dalje sankcije.
"To mi je u redu. Svaka zemlja koja posluje sa Rusijom biće veoma strogo sankcionisana", naglasio je on.
Ono što je izazvalo najveće reakcije jesu visine carine koje su planirane, jer je ideja da one iznose 500 odsto. Naime, pored carina Rusiji, carine će sekundarno biti uvedene svim zemljama koje sa njima posluju u okviru energetskog sektora, a tu svakako spada i Srbija.
Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije (PKS) za Danas kaže da bi Srbija definitivno spadala u tu grupu zemalja.
"Zato što mi imamo zavisnost od uvoza prirodnog gasa iz Rusije i očekujemo dugoročni sporazum da se potpiše između Srbijagasa i Gasproma", objašnjava on.
Prema njegovim rečima, to je pritisak koji SAD vrše da bi primorali Rusiju na kompromis oko Ukrajine.
"Može da se desi da se taj kompromis postigne i da onda ne bude osnova za uvođenje tih carina. Može da se desi i da Srbija bude isključena iz toga, da ispregovara kao Mađarska, koja nije stavljena pod sankcije iako uvozi energente iz Rusije", navodi Stanić.
Ukoliko bi taj zakon bio usvojen, naša pozicija nikako ne bi bila održiva u Americi, upozorava on.
"Pitanje je i sada sa ovih 35 odsto koliko je održiva. Direktan efekat bi bio to da ne bismo mogli da izvozimo na američko tržište", pojašnjava Stanić.
Međutim, prema njegovim rečima, gori bi bio sekundarni efekat.
"Sekundarni bi bio taj da bi Srbija bila stavljena na spisak zemalja koje su nepouzdane za bilo kakvu poslovnu saradnju, investiranje i slično i to bi uticalo na pad privredne aktivnosti u Srbiji", ukazuje sagovornik lista Danas.
Stanić podseća da bi u Evropi samo Mađarska, Slovačka i Srbija bile pod ovim uticajem, ako se ne računaju Turska i Belorusija.
Kako kaže, sama ova najava je već uzrokovala to da su određene zemlje već počele da preispituju saradnju sa Rusijom.
"Ako bi se te carine ipak uvele, to bi bio kraj našeg izvoza u SAD. Kada su tako ogromne carine, to su onda sankcije, nisu više carine", zaključuje on.
Ekonomista Dragovan Milićević za Danas kaže da je najava o potencijalnom uvođenju "astronomskih" carina na uvoz iz zemalja koje sarađuju sa Rusijom od 500 odsto u najmanju ruku čudna.
"Kao uostalom i druge mere koje najavi Tramp, donese pa povuče. Mislim da ovo, u najmanju ruku, nije smisleno i da nije zabeleženo u novijoj istoriji", smatra on.
Kako objašnjava, to bi praktično značilo da SAD ne bi imale nikavu trgovinsku saradnju sa najvećim brojem zemalja sveta, čak i njenih bližih komšija i, naravno, najvećih ekonomija sveta.
"S obzirom na aktuelnu situaciju u spoljnotrgovinskom bilansu i konstantan deficit, ostaje samo da predsednik javno zabrani uvoz iz vodećih ekonomija, jer sve one, kroz regionalne oblike ili pak trgovinske odnose, sarađuju sa Rusijom. Pre svega preko BRIKS-a", ukazuje Milićević.
Sigurno je, prema njegovim rečima, da ove zemlje neće suspendovati saradnju sa Rusijom, iz mnogo razloga.
"Rusija je proizvođač retkih metala, đubriva i slično, tako da nije moguće da bilo koja zemlja brzo supstiutiše izostanak ruske robe", naglašava on.
Uostalom, kako dodaje Milićević, i Amerika je iz Rusije uvezla u 2024. godini robe za 3,2 milijarde dolara, a samo u prvih sedam meseci ove godine preko 3,3 milijarde.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Poštanska štedionica traži da se reaguje na pozive na mrežama da građani povuku pare iz te banke
22.11.2026.•
12
Banka Poštanska štedionica pozvala je nadležne državne organe da, u okviru svojih zakonskih ovlašćenja, reaguju zbog objava na društvenim mrežama u kojima se građani pozivaju da povuku svoj novac iz te banke.
Sporazumi EU i Indonezije o trgovini i investicijama posle deset godina pregovora
22.11.2026.•
0
Evropska unija (EU) i Indonezija su, posle decenije pregovora, potpisale sporazume o trgovini i investicijama koji će ukinuti 98,5 odsto carina na robu iz EU.
Međunarodna agencija za energetiku: Data centri će do 2030. emitovati 70 odsto više ugljen-dioksida
22.11.2026.•
2
Data centri će do 2030. godine emitovati 70 odsto više ugljen-dioksida, upozorila je Međunarodna agencija za energetiku (IEA) u svom godišnjem izveštaju.
Auto-industrija u Srbiji: Rekordi u Kragujevcu, a kriza u lancu dobavljača
22.11.2026.•
0
Pokretanje serijske proizvodnje električnog i hibridnog modela Fiat Grande Panda u Kragujevcu stvorilo je utisak da je domaća auto-industrija jača nego ikada.
Trgovina polovnim crkvenim zvonima - veoma unosna, ali i izazovna
22.11.2026.•
0
Teološke razlike ne sprečavaju hrišćanske crkve da međusobno trguju, uključujući i polovnim zvonima.
NBS: Agencija Fič potvrdila pozitivne izglede da Srbija dobije investicioni kreditni rejting
21.11.2026.•
3
Rejting agencija Fič (Fitch) zadržala je u najnovijem izveštaju kreditni rejting Srbije na nivou BB+, kao i pozitivne izglede za njegovo povećanje, saopštila je Narodna banka Srbije (NBS).
Privredni sud u Beogradu pokrenuo postupak likvidacije nad Alta lizingom
21.11.2026.•
0
Privredni sud pokrenuo je postupak likvidacije nad privrednim društvom ALTA Leasing DOO Beograd, nakon
što mu je NBS dostavila rešenje o oduzimanju dozvole za obavljanje poslova finansijskog lizinga.
Banka Poštanska štedionica: Isplaćeno 42,71 odsto osiguranih depozita Alta banke u stečaju
21.11.2026.•
0
Banka Poštanska štedionica isplatila je do 20. novembra 42,71 odsto osiguranih depozita Alta banke u dinarima, u ukupnom iznosu od 5,87 milijardi dinara, kao i 40,86 odsto depozita u evrima odnosno 91,23 miliona evra.
Kanađani ubrzavaju pripreme za rudnik bora kod Raške, traže novu dozvolu i ugovaraju prodaju rude
20.11.2026.•
8
Kanadska kompanija Boron One Holdings intenzivirala je pripreme za otvaranje rudnika bora Piskanja kod Baljevca na Ibru, u opštini Raška.
Beogradska berza povukla akcije Energoprojekt holdinga sa tržišta
20.11.2026.•
1
Beogradska berza isključila je akcije kompanije Energoprojekt holding sa Open market segmenta regulisanog tržišta, nakon što je to zatražio sam izdavalac.
Janaf nastavio redovnu isporuku nafte NIS-u
20.11.2026.•
1
Kompanija Janaf je saopštila da je danas nastavljen redovni transport nafte Jadranskim naftovodom za Naftnu industriju Srbije (NIS), nakon uspešnog završetka sanacije cevi naftovoda na deonici Sisak-Slavonski Brod.
Kreni-promeni tvrdi da Poštanska štedionica duže od 20 dana ne izvršava neke međunarodne naloge
20.11.2026.•
15
Pokret Kreni-promeni saopštio je da, prema informacijama koje imaju, Banka Poštanska štedionica duže od 20 dana ne izvršava neke međunarodne naloge iako su kompanije obezbedile novac i dostavile potrebnu dokumentaciju.
Objavljene nove cene goriva
20.11.2026.•
2
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Previše ili premalo kompanijskih automobila? Kako kompanije mogu da optimizuju svoj vozni park
20.11.2026.•
0
Automobili koji veći deo dana provode parkirani i zaposleni koji čekaju da im vozilo bude dostupno ukazuju na problem u organizaciji flote. Kako kompanije mogu da prepoznaju imaju li optimalan broj službenih automobila?
Na Volstritu najduži niz gubitaka zbog pada akcija povezanih s veštačkom inteligencijom
20.11.2026.•
1
Američko tržište akcija ponovo je u četvrtak palo, a akcije povezane s veštačkom inteligencijom, koje su već bile pod pritiskom, nastavile su da padaju zbog zabrinutosti da je njihov vrtoglavi uspon možda okončan.
Objavljen kalendar aukcija otkupa državnih obveznica pre roka dospeća za četvrti kvartal 2026. godine
19.11.2026.•
0
Uprava za javni dug objavila je kalendar aukcija otkupa državnih obveznica pre roka dospeća za četvrti kvartal 2026. godine, prema kojem je od 20. novembra do 4. decembra planirano pet aukcija.
NBS: Banke ne očekuju promenu standarda za kredite
19.11.2026.•
0
Banke u Srbiji nisu menjale kreditne standarde po kojima su odobravale kredite privredi u trećem tromesečju ove godine, a njihovu promenu ne očekuju ni u poslednjem tromesečju.
EPS: Prve barže sa indonežanskim ugljem krenule su ka Srbiji iz luke Konstanca
19.11.2026.•
10
Prve barže sa indonežanskim ugljem iz luke Konstanca krenule su ka Srbiji usled povoljnije hidrološke situacije na Dunavu, rečeno je danas u Elektroprivredi Srbije.
Objavljeno gde se podnose primedbe u vezi sa isplatom depozita Alta banke
19.11.2026.•
2
Građani koji imaju primedbe u vezi sa isplatom osiguranih depozita Alta banke u stečaju, mogu podneti reklamaciju toj banci, Banci Poštanska štedionica ili Agenciji za osiguranje depozita.
U Srbiju stigle značajno manje količine indonežanskog uglja: Deo još čeka u luci Konstanca
19.11.2026.•
6
Nemogućnost rečnog transporta indonežanskog uglja na deonici od luke Konstanca u Rumuniji značajno je uticala na dopremljene količine tog energenta u Srbiju.
Bečki institut: Studentski program za privredu i finansije korak u pravom smeru
19.11.2026.•
4
Program za privredu i finansije Studentske liste je korak u pravom smeru i postavlja dobre osnove buduće ekonomske politike, rekao je ekonomista Bečkog instututa za međunarodne ekonomske studije Branimir Jovanović.
Komentari 36
Ozvalavljen
Pedja
Kara Đorđe
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar