Ilon Mask: Amerika će 1.000 odsto bankrotirati, mogu je spasiti samo veštačka inteligencija i roboti
Direktor Tesle Ilon Mask je upozorio na eksploziju američkog javnog duga, poručivši da će finansijski slom SAD biti neizbežan ako veštačka inteligencija i robotika ne transformišu privredu i ne ublaže teret zaduženosti.
U dugom intervjuu s podkasterom Dvarkešom Patelom, u kojem je učestvovao i suosnivač i predsednik kompanije Stripe Džon Kolison, Maska su pitali zašto je zagovarao agresivne rezove državne potrošnje dok je vodio Odeljenje za efikasnost vlade (DOGE), ako već veruje da će tehnologija snažno podstaći rast BDP-a i olakšati otplatu duga.
Mask je odgovorio da ga prvenstveno brinu rasipanje i prevare, iako su brojni izveštaji pokazali da su među masovnim rezovima zaposlenih bili i ključni ljudi koje je vlada kasnije morala ponovo da zaposli.
"Bez veštačke inteligencije i robotike, mi smo zapravo potpuno gotovi, jer se javni dug gomila neverovatnom brzinom", dodao je Mask.
Rekao je da samo kamate na američki dug od 38,5 trilijardi dolara iznose oko milijardu dolara godišnje, čime već premašuje budžet američke vojske.
Osvrćući se na svoj rad u DOGE-u, Mask je rekao da je želeo da uspori, kako je naveo, neodrživu fiskalnu putanju SAD-a i kupi vreme dok veštačka inteligencija i robotika ne podstaknu privredni rast.
"To je jedino što može rešiti problem javnog duga. Mi ćemo 1.000 odsto bankrotirati kao država i propasti kao zemlja bez veštačke inteligencije i robota. Ništa drugo neće rešiti problem javnog duga. Samo nam treba dovoljno vremena da izgradimo AI i robote kako ne bismo bankrotirali pre toga", zaključio je Mask, prenosi Index.hr.
Upozorio je, međutim, da bi nagli rast proizvodnje robe i usluga, podstaknut tim tehnologijama, verovatno doveo do snažne deflacije.
"To se čini verovatnim jer jednostavno nećete moći da povećavate novčanu masu jednako brzo kao što raste količina proizvedene robe i usluga", dodao je Mask.
Deflacija bi, u realnim iznosima, dodatno povećala teret duga, dok bi inflacija u početku olakšala situaciju, ali bi kasniji rast prinosa na obveznice ponovo doveo do snažnog rasta troškova kamata.
Sjedinjene Američke Države ipak imaju određene ugrađene prednosti jer dolar i dalje služi kao svetska rezervna valuta, što Ministarstvu finansija omogućuje zaduživanje po nižim kamatnim stopama nego što bi to inače bilo moguće.
Mogućnost da SAD izdaje dug u sopstvenoj valuti, kao i kapacitet američke centralne banke za otkup obveznica, dodatno smanjuju rizik od potpunog bankrota.
Uprkos tome, Odbor za odgovorni savezni budžet (Committee for a Responsible Federal Budget) upozorio je prošlog meseca da se SAD nalazi na putanji koja bi mogla izazvati čak šest različitih vrsta fiskalnih kriza.
Iako je, kako navode, nemoguće predvideti kada bi do sloma moglo doći, "neki oblik krize gotovo je neizbežan" ako se smer fiskalne politike ne promeni, poručili su iz odbora.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Gasni aranžman sa Rusijom produžen do kraja godine
30.09.2026.•
4
Ruski "Gasprom" produžio je gasni aranžman sa Srbijom za još tri meseca, do kraja godine, pod istim povoljnim uslovima kao do sada.
NIS čeka odluku Amerikanaca, a ističu još dva važna roka
30.09.2026.•
5
Naftna industrija Srbije (NIS) čeka odgovor Kancelarije za kontrolu stranih sredstava (OFAC) američkog Ministarstva finansija na novi zahtev za izdavanje posebne licence.
Agencija: Najjeftinije grejanje stana na drva i prirodni gas, najskuplje električnom energijom
29.09.2026.•
8
Agencija za energetiku saopštila je danas da je za grejanje prosečnog stana od 60 kvadratnih metara u Srbiji, na 20 stepeni celzijusa u toku 16 sati dnevno, potrebno 9.000 kilovata tokom 180 dana trajanja grejne sezone.
Kako će se razvijati tržište nekretnina u Srbiji: Ovo su četiri strateška pravca
29.09.2026.•
6
Tržište nekretnina u Srbiji trebalo bi do 2030. godine da se razvija kroz četiri ključna pravca.
Ruske vlasti stavile imovinu trgovinskog lanca Metro pod privremenu upravu
29.09.2026.•
5
Ruske vlasti stavile su imovinu nemačkog trgovinskog lanca Metro u Rusiji pod privremenu upravu, prema ukazu koji je potpisao predsednik Vladimir Putin, prenosi Frans pres.
Stepanović: Naprednjaci napravili duplo veći javni dug nego sve bivše vlasti
28.09.2026.•
22
Urednica Nove ekonomije Biljana Stepanović kazala je da su naprednjaci za 14 godina vlasti Srbiju zadužili 28 milijardi evra, što je, kako kaže, dva puta više od onog što su ostavile bivše vlasti.
Bulgargaz dobio licencu za trgovanje prirodnim gasom u Srbiji
28.09.2026.•
0
Kompanija Bulgargaz EAD je saopštila da joj je Agencija za energetiku Srbije dodelila licencu za obavljanje veleprodaje prirodnog gasa u Srbiji na period od 10 godina.
Nemački građevinari kritikuju plan da se smanji broj radnika sa Zapadnog Balkana
27.09.2026.•
5
Sto dana pre najavljenog smanjenja kontingenta za građane Zapadnog Balkana koji mogu da se zaposle u Nemačkoj, nemački građevinari upozoravaju da će to smanjenje doneti gubitak radnih mesta i štetiti mnogim projektima.
Zašto kasne radovi na proširenju skladišta gasa Banatski Dvor?
27.09.2026.•
8
Obećanje da će dodatnih 300 miliona kubika gasa moći da se smesti u podzemne rezerve gasnog skladišta Banatski Dvor uz postojećih 450 miliona metara kubnih traje već 12 godina.
Evropski komesar za energetiku: Zemlje EU da razmotre smanjenje potrošnje gasa
27.09.2026.•
4
Evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen izjavio je da bi zemlje članice Evropske unije trebalo da razmotre smanjenje potrošnje gasa zbog naglog rasta cena.
Visoke cene struje u Evropi: Da li je Elektromreža Srbije spremna za zimu?
26.09.2026.•
6
Evropska unija bi mogla da se suoči sa najtežom zimom u poslednje četiri godine zbog rekordnih cena energenata i mogućih problema sa snabdevanjem iz Sjedinjenih Država.
Postizborna ekonomija: Poskupljenje komunalija, inflacija i plate koje će "pojesti" cene
26.09.2026.•
42
Profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić objašnjava kako će izgledati postizborna ekonomija - očekuje nas rast inflacije, rast plata čije će efekte neutralisati inflacija, povećanje cena komunalnih usluga...
Licenca za rad NIS-a ističe 30. septembra, a i rok za pregovore sa MOL-om: Da li se nazire rešenje?
25.09.2026.•
24
Licenca za rad Naftne industrije Srbije ističe 30. septembra.
Mali: Završena uplata 6.000 dinara na račune građana
25.09.2026.•
33
Ministar finansija Srbije u tehničkom mandatu Siniša Mali izjavio je da je danas završena isplata 6.000 dinara novčane naknade namenjena svim punoletnim građanima.
Prosečna zarada u Srbiji 121.346 dinara, medijalna 95.036 dinara
25.09.2026.•
6
Prosečna bruto zarada u Srbiji obračunata za jul ove godine iznosila je 167.402 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa iznosila 121.346 dinara.
Objavljene cene goriva: Dizel na 236 dinara
25.09.2026.•
5
Cene goriva u Srbiji ostaće nepromenjene u narednih sedam dana.
Poskupele gotovo sve vrste ogreva, pa i račun za struju: Šta je najpovoljnije?
25.09.2026.•
11
Grejna sezona zvanično počinje 15. oktobra, a građani Srbije uveliko su krenuli u nabavku ogreva za predstojeću zimu.
Nova ekonomija: Vlada zbog predizbornih mera prekršila obaveze prema MMF-u
24.09.2026.•
10
Potreba Vlade Srbije da se u predizbornoj kampanji po svaku cenu "umili" biračkom telu dovela je do višestrukog kršenja obaveza prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).
Od 60 toplana u Srbiji sedam traži poskupljenje grejanja
24.09.2026.•
10
Od 60 toplana u Srbiji sedam je podnelo zahteve lokalnim samoupravama za poskupljenje grejanja, ali do sada ni jedan nije odobren.
NBS: Novi servis za korisnike instant plaćanja
22.09.2026.•
0
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da je, u saradnji sa učesnicima IPS NBS Sistema, omogućila standard za korišćenje deep link tehnologije u okviru usluge "Prenesi".
Uprkos blizini, Srbija sa ovim evropskim zemljama trguje "na kašičicu"
22.09.2026.•
6
Plasman srpske robe uveliko je koncentrisan na tržište Evropske unije (65 odsto) i CEFTA regiona (15 odsto), dok u ostale evropske zemlje odlazi svega šest odsto ukupnog izvoza, uključujući i Rusiju.
Komentari 68
Bezubi
Dzojs
Pera
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar