Milanović (Fiskalni savet) o novcu koji Vučić "deli" građanima: Vraćaće ga kroz veći javni dug i kamate
Povećanje budžetskog deficita sa tri na 3,5 odsto znači i veću potrebu za finansiranjem, koja će biti pokrivena zaduživanjem, kaže Marko Milanović iz Fiskalnog saveta, govoreći o novim jednokratnim davanjima građanima.
Foto: Pixabay
On je za Insajder naveo da će dug nominalno biti veći nego što je prvobitno planirano i ocenio da jednokratne pomoći nemaju dugoročno pozitivan uticaj na privredni rast.
"Mi nismo rekli da je svaka pomoć loša, nego smo pokrenuli dva važna pitanja. Ako imate jednokratnu pomoć od 100 milijardi dinara u jednoj godini, postavlja se pitanje da li je trenutak za to dobar i da li je način ili dizajn te mere dobar", rekao je Milanović.
On je ocenio da, iz ekonomskog ugla, trenutno nema potrebe za dodatnim podsticanjem tražnje, jer je privredni rast blizu svog potencijala, a dodatna fiskalna ekspanzija može stvoriti pritisak na inflaciju.
Kada je reč o načinu raspodele pomoći, Milanović smatra da bi, ukoliko je cilj pomoć socijalno najugroženijima, novac trebalo usmeriti onima kojima je najpotrebniji.
"U tom smislu, imate sistem socijalnih karata, ili bar je najavljivano da ga imamo, koji je usklađen sa još, recimo, 50-ak registara: Poreska uprava, MUP i tako dalje, koji uzima u obzir materijalni status domaćinstva, ne samo konkretno lična primanja pojedinca. S tim se možda moglo sa manje sredstava targetirati više ljudi koji su u stvarnoj potrebi i sa većim pojedinačnim novcem", naveo je on.
Milanović je upozorio da će se sredstva za pomoć najvećim delom obezbediti kroz veći javni dug.
"Vi praktično radite jedan transfer u smislu novca da bi se novac za tu pomoć isplatio. Najvećim delom će morati da se poveća javni dug, koji će građani sutradan vraćati sa kamatom. Najprostije rečeno, to je kao da nekog pitate da dobije sada nešto što će kasnije vraćati sa kamatom. Ako je u pitanju pomoć socijalno najugroženima, onda postoji bolja mera da se to uradi", rekao je on.
"Jednokratne pomoći nemaju dugoročno pozitivan uticaj na rast"
"Te jednokratne pomoći nemaju dugoročno pozitivan uticaj na rast, vrlo je privremen i ograničen, eventualno na smanjenje siromaštva i nejednakosti", ocenio je Milanović.
Dodao je da bi, ukoliko je cilj ublažavanje energetskih ili drugih šokova, pomoć mogla biti usmerenija, jer država već ima tehničke mogućnosti za to.
"Država već ima tehničke mogućnosti da to uradi, a ako nema, onda bi trebalo i da objasni zašto se opet ide na davanje svima, pogotovo što u računicu treba uzeti i novac koji će se vraćati kroz kamate i sredstva koja će biti pozajmljena", rekao je.
Govoreći o tvrdnjama vlasti da se jednokratnim davanjima podstiču privredni rast i potrošnja, Milanović je ukazao na strukturu domaće privrede.
"Srbija je mala, otvorena privreda sa velikim udelom uvoza. U ekonomiji postoje ti fiskalni multiplikatori, oni su vrlo mali kod tekuće potrošnje. Odnosno, jedan dinar neće se sav potrošiti privredi ovde, vi ćete čak zbog strukture naše privrede možda i više podstaći inostrani BDP, jer će se deo potrošiti na uvoz", rekao je.
On je dodao da privrednom rastu trenutno verovatno nije potrebna takva pomoć, jer je "rast već malo povećan u odnosu na početak i blizak potencijalu Srbije".
"Dosta je kompleksnija priča da povećate potencijalni rast dugoročno. Sve kratkoročne mere na kraju iščezavaju vrlo brzo", naveo je.
Milanović je ocenio da će jednokratne mere građanima verovatno doneti određeni kratkoročni boljitak, ali da ostaje pitanje da li su one optimalna mera.
Kada je reč o javnim finansijama, rekao je da Fiskalni savet nije osporavao njihovu stabilnost.
"Naš javni dug, čak i sa ovim novim merama, biće ispod 45 odsto društvenog proizvoda. To je vrlo prihvatljiva mera za Srbiju i to je nesporno", rekao je Milanović.
Međutim, Fiskalni savet dovodi u pitanje kvalitet fiskalne politike, odnosno da li je novac mogao drugačije da bude raspoređen. Kao moguće alternative naveo je programe zaštite energetski ugroženih domaćinstava, dekarbonizacije, obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti i zaštite od poplava.
Milanović je ocenio da jednokratna pomoć nije nužno priznanje da građani teško žive, jer za nju mogu postojati objektivne okolnosti, poput energetske ili geopolitičke krize, ali da je i tada ključno pitanje kome se pomoć usmerava.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Studentska lista za progresivno oporezivanje: Manji porez za one koji manje zarađuju - i obrnuto
22.11.2026.•
0
Studentska lista predlaže poresku reformu zasnovanu na progresivnom oporezivanju, tako da bi građani sa višim primanjima i većom imovinom plaćali više poreza, dok bi oni sa manjim zaradama bili manje oporezovani.
Poštanska štedionica traži da se reaguje na pozive na mrežama da građani povuku pare iz te banke
22.11.2026.•
13
Banka Poštanska štedionica pozvala je nadležne državne organe da, u okviru svojih zakonskih ovlašćenja, reaguju zbog objava na društvenim mrežama u kojima se građani pozivaju da povuku svoj novac iz te banke.
Sporazumi EU i Indonezije o trgovini i investicijama posle deset godina pregovora
22.11.2026.•
0
Evropska unija (EU) i Indonezija su, posle decenije pregovora, potpisale sporazume o trgovini i investicijama koji će ukinuti 98,5 odsto carina na robu iz EU.
Međunarodna agencija za energetiku: Data centri će do 2030. emitovati 70 odsto više ugljen-dioksida
22.11.2026.•
3
Data centri će do 2030. godine emitovati 70 odsto više ugljen-dioksida, upozorila je Međunarodna agencija za energetiku (IEA) u svom godišnjem izveštaju.
Auto-industrija u Srbiji: Rekordi u Kragujevcu, a kriza u lancu dobavljača
22.11.2026.•
0
Pokretanje serijske proizvodnje električnog i hibridnog modela Fiat Grande Panda u Kragujevcu stvorilo je utisak da je domaća auto-industrija jača nego ikada.
Trgovina polovnim crkvenim zvonima - veoma unosna, ali i izazovna
22.11.2026.•
0
Teološke razlike ne sprečavaju hrišćanske crkve da međusobno trguju, uključujući i polovnim zvonima.
NBS: Agencija Fič potvrdila pozitivne izglede da Srbija dobije investicioni kreditni rejting
21.11.2026.•
3
Rejting agencija Fič (Fitch) zadržala je u najnovijem izveštaju kreditni rejting Srbije na nivou BB+, kao i pozitivne izglede za njegovo povećanje, saopštila je Narodna banka Srbije (NBS).
Privredni sud u Beogradu pokrenuo postupak likvidacije nad Alta lizingom
21.11.2026.•
0
Privredni sud pokrenuo je postupak likvidacije nad privrednim društvom ALTA Leasing DOO Beograd, nakon
što mu je NBS dostavila rešenje o oduzimanju dozvole za obavljanje poslova finansijskog lizinga.
Banka Poštanska štedionica: Isplaćeno 42,71 odsto osiguranih depozita Alta banke u stečaju
21.11.2026.•
0
Banka Poštanska štedionica isplatila je do 20. novembra 42,71 odsto osiguranih depozita Alta banke u dinarima, u ukupnom iznosu od 5,87 milijardi dinara, kao i 40,86 odsto depozita u evrima odnosno 91,23 miliona evra.
Kanađani ubrzavaju pripreme za rudnik bora kod Raške, traže novu dozvolu i ugovaraju prodaju rude
20.11.2026.•
8
Kanadska kompanija Boron One Holdings intenzivirala je pripreme za otvaranje rudnika bora Piskanja kod Baljevca na Ibru, u opštini Raška.
Beogradska berza povukla akcije Energoprojekt holdinga sa tržišta
20.11.2026.•
1
Beogradska berza isključila je akcije kompanije Energoprojekt holding sa Open market segmenta regulisanog tržišta, nakon što je to zatražio sam izdavalac.
Janaf nastavio redovnu isporuku nafte NIS-u
20.11.2026.•
1
Kompanija Janaf je saopštila da je danas nastavljen redovni transport nafte Jadranskim naftovodom za Naftnu industriju Srbije (NIS), nakon uspešnog završetka sanacije cevi naftovoda na deonici Sisak-Slavonski Brod.
Kreni-promeni tvrdi da Poštanska štedionica duže od 20 dana ne izvršava neke međunarodne naloge
20.11.2026.•
15
Pokret Kreni-promeni saopštio je da, prema informacijama koje imaju, Banka Poštanska štedionica duže od 20 dana ne izvršava neke međunarodne naloge iako su kompanije obezbedile novac i dostavile potrebnu dokumentaciju.
Objavljene nove cene goriva
20.11.2026.•
2
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Previše ili premalo kompanijskih automobila? Kako kompanije mogu da optimizuju svoj vozni park
20.11.2026.•
0
Automobili koji veći deo dana provode parkirani i zaposleni koji čekaju da im vozilo bude dostupno ukazuju na problem u organizaciji flote. Kako kompanije mogu da prepoznaju imaju li optimalan broj službenih automobila?
Na Volstritu najduži niz gubitaka zbog pada akcija povezanih s veštačkom inteligencijom
20.11.2026.•
1
Američko tržište akcija ponovo je u četvrtak palo, a akcije povezane s veštačkom inteligencijom, koje su već bile pod pritiskom, nastavile su da padaju zbog zabrinutosti da je njihov vrtoglavi uspon možda okončan.
Objavljen kalendar aukcija otkupa državnih obveznica pre roka dospeća za četvrti kvartal 2026. godine
19.11.2026.•
0
Uprava za javni dug objavila je kalendar aukcija otkupa državnih obveznica pre roka dospeća za četvrti kvartal 2026. godine, prema kojem je od 20. novembra do 4. decembra planirano pet aukcija.
NBS: Banke ne očekuju promenu standarda za kredite
19.11.2026.•
0
Banke u Srbiji nisu menjale kreditne standarde po kojima su odobravale kredite privredi u trećem tromesečju ove godine, a njihovu promenu ne očekuju ni u poslednjem tromesečju.
EPS: Prve barže sa indonežanskim ugljem krenule su ka Srbiji iz luke Konstanca
19.11.2026.•
10
Prve barže sa indonežanskim ugljem iz luke Konstanca krenule su ka Srbiji usled povoljnije hidrološke situacije na Dunavu, rečeno je danas u Elektroprivredi Srbije.
Objavljeno gde se podnose primedbe u vezi sa isplatom depozita Alta banke
19.11.2026.•
2
Građani koji imaju primedbe u vezi sa isplatom osiguranih depozita Alta banke u stečaju, mogu podneti reklamaciju toj banci, Banci Poštanska štedionica ili Agenciji za osiguranje depozita.
U Srbiju stigle značajno manje količine indonežanskog uglja: Deo još čeka u luci Konstanca
19.11.2026.•
6
Nemogućnost rečnog transporta indonežanskog uglja na deonici od luke Konstanca u Rumuniji značajno je uticala na dopremljene količine tog energenta u Srbiju.
Komentari 33
Nedjo
Kole
Megi
Bespotrebna priča, očigledno nemamo drugih problema.
20% PDV-a od te potrošnje u državnu kasu, Bog da je vidi.
Pametan čovek.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar