Letelica agencije NASA udarila asteroid i stvorila prvu kišu meteora izazvanu delovanjem ljudi
Kameni delovi odleteli su od sićušnog asteroida Dimorfos kada je DART, letelica agencije NASA namerno udarila u njega 2022. godine.
Foto: Pixabay
To bi, kako je pokazala nova studija, moglo da stvori prvu kišu meteora koju je napravio čovek poznatu kao Dimorfidi.
Svemirska agencija planirala je misiju DART, ili Test dvostrukog preusmeravanja asteroida, da izvrši punu procenu tehnologije skretanja asteroida u cilju planetarne odbrane.
NASA je želela da vidi da li bi kinetički udar, kao što je udar svemirske letelice u asteroid brzinom od 13.645 milja na sat (6,1 kilometar u sekundi), bio dovoljan da promeni kretanje nebeskog objekta u svemiru.
Ni Dimorfos, ni njegov veći "brat, poznat kao Didimos, oko kog orbitira, ne predstavljaju opasnost za Zemlju.
Ipak, sistem dvostrukih asteroida bio je savršena meta za testiranje tehnologije skretanja jer je veličina Dimorfosa uporediva sa asteroidima koji bi mogli da ugroze našu planetu.
Astronomi su koristili zemaljske teleskope da prate posledice udara skoro dve godine, i utvrdili su da je svemirska letelica DART uspešno promenila način na koji se Dimorfos kreće, pomerajući orbitalni period mesečevog asteroida (koliko je vremena potrebno da se napravi jedan okret oko Didimosa) za oko 32 do 33 minuta.
Ali naučnici su takođe procenili da je namerni sudar stvorio skoro milion kilograma kamenja i prašine - dovoljno da napuni oko šest ili sedam vagona. Gde će tačno taj materijal završiti u svemiru, ostalo je otvoreno pitanje.
Sada, nova istraživanja sugerišu da će fragmenti Dimorfosa stići u blizinu Zemlje i Marsa u roku od jedne do tri decenije, sa mogućnošću da neki ostaci stignu do crvene planete u roku od sedam godina. Mali ostaci bi takođe mogli da stignu u Zemljinu atmosferu u narednih 10 godina.
"The Planetary Science Journal" je prihvatio ovu studiju za objavljivanje.
"Ovaj materijal bi mogao da proizvede vidljive meteore (koje se nazivaju i zvezde padalice) dok prodiru u atmosferu Marsa", rekao je glavni autor studije Eloj Penja Asensio, postdoktorski istraživač grupe za istraživanje i tehnologiju astrodinamike dubokog svemira na italijanskom Politehničkom univerzitetu u Milanu.
"Kada prve čestice stignu na Mars ili Zemlju, mogle bi da nastave da stižu povremeno narednih 100 godina, što je trajanje naših proračuna", dodao je on.
Pojedinačni delovi su mali, u rasponu od čestica zrna peska do fragmenata sličnih veličini pametnih telefona, tako da nijedan od ostataka ne predstavlja rizik za Zemlju, rekao je Penja Asensio.
"Oni bi se raspali u gornjim slojevima atmosfere kroz proces poznat kao ablacija, uzrokovan trenjem sa vazduhom pri hiperbrzini. Ne postoji mogućnost da materijal sa Dimorfosa dospe na površinu Zemlje", rekao je on.
Ali razumevanje kada bi krhotine mogle da stignu do Zemlje je izazovnije i zavisi od procene brzine fragmenata.
Kada je letelica udarila u Dimorfos, nije bila sama. Mali satelit po imenu "LICIACube" odvojio se od svemirske letelice pre udara da bi zabeležio snimak sudara i oblak krhotina koji je nastao nakon toga.
"Ovi ključni podaci omogućili su i nastavljaju da omogućavaju detaljnu analizu ostataka nastalih udarom", rekao je Penja Asensio.
Istraživački tim je koristio podatke "LICIACube"-a i superkompjuterske kapacitete Konzorcijuma univerzitetskih usluga Katalonije da simulira putanju od tri miliona čestica koje je udar stvorio. Kompjutersko modelovanje je izmerilo različite moguće puteve i brzine čestica kroz Sunčev sistem, kao i kako bi zračenje koje oslobađa Sunce moglo da utiče na kretanje čestica.
Prethodna istraživanja pre udara sugerisala su mogućnost da čestice sa Dimorfosa stignu do Zemlje ili Marsa, rekao je Pena Asensio, ali za novu studiju, tim je ograničio simulacije da bi se uskladile sa podacima nakon udara iz "LICIACube".
Rezultati studije potvrđuju da ako bi krhotine bile izbačene iz Dimorfosa brzinom od 1.118 milja na sat (500 metara u sekundi), neki fragmenti bi mogli da stignu do Marsa, dok bi drugi, manji i brži pokreti, putovali brzinom od 3.579 milja na sat (1.600 metara u sekundi) i imali potencijal da stignu do Zemlje.
Tim je rekao da i dalje postoje neizvesnosti u pogledu prirode krhotina, ali je zaključio da bi čestice koje se najbrže kreću mogle da stignu do Zemlje za manje od 10 godina.
Autori studije smatraju da je mogućnost da kiša meteora Dimorfida dospe na Zemlju malo verovatna, ali to ne mogu isključiti, rekao je Penja Asensio. A ako se i dogodi, to bi bila mala, slaba kiša meteora.
"Rezultirajuća kiša meteora bi se lako identifikovala na Zemlji, jer se ne bi poklapala ni sa jednom poznatom kišom meteora", rekao je on.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija
Superračunari otkrili šta se zaista dešava u blizini crne rupe
28.12.2025.•
0
Pogranična područja crnih rupa trebalo bi da budu haotični prostori u kojima je brzina kojom se materija uvlači u zaborav ograničena samo zaslepljujućim besom zračenja koje se izliva sa ivice tame.
VIDEO: Kina postigla rekordnih 800km/h na testu voza velike brzine
28.12.2025.•
0
Laboratorija "Hubei east lake" u centralnoj Kini je objavila revolucionarno dostignuće u tehnologiji za voz velike brzine, koji je na testu postigao 800 kilometara na sat za samo 5,3 sekunde.
Google dozvolio promenu primarne Gmail adrese
28.12.2025.•
0
Američka tehnološka kompanija Google je, prvi put od osnivanja Gmail servisa 2004. godine, dozvolila korisnicima da promene svoju primarnu mejl adresu.
Više od petine sadržaja koji se nudi novim korisnicima Youtube-a napravila veštačka inteligencija
28.12.2025.•
0
Istraživanje kompanije za video montažu Kapwing pokazalo je da je više od 20 odsto video snimaka koje Youtube algoritam prikazuje novim korisnicima sadržaj niskog kvaliteta generisan veštačkom inteligencijom (AI).
Otkrivena planeta u obliku limuna koja možda ima nalazišta dijamanata
28.12.2025.•
0
Atmosfera planete u obliku limuna, pod nazivom PSR J2322-2650 b, koja je uz pomoć Veb teleskopa otkrivena 2017. godine kako kruži oko pulsara, sastoji se pretežno od helijuma i ugljenika.
Kako će neke parcele na Mesecu postati groblja svemirskih letelica
25.12.2025.•
0
Kako broj lunarnih satelita raste, biće označena mesta na koja se može srušiti nefunkcionalna oprema.
Rusija planira da postavi nuklearnu elektranu na Mesecu
24.12.2025.•
1
Rusija planira da postavi nuklearnu elektranu na Mesecu u narednoj deceniji kako bi snabdevala svoj lunarni svemirski program i zajedničku rusko-kinesku istraživačku stanicu, saopštio je Roskosmos.
Nova opcija na ChatGPT - godišnji pregled aktivnosti
24.12.2025.•
0
Kompanija za razvoj veštačke inteligencije Open AI predstavila je novu funkciju godišnjeg pregleda aktivnosti za korisnike alata ChatGPT.
Kineski naučnici razvili sigurnije litijum-jonske baterije koje smanjuju rizik od požara
23.12.2025.•
0
Kineski istraživači sa Univerziteta u Hongkongu razvili su novu vrstu litijum-jonske baterije koja značajno smanjuje rizik od pregrevanja i opasnost od požara.
Nova studija: Zemljina atmosfera "curi" na Mesec
21.12.2025.•
0
Magnetno polje naše planete moglo bi biti ono što usmerava čestice iz Zemljine atmosfere na površinu Meseca.
VIDEO Roboti oduševili na koncertu u Kini: Pogledajte kako su plesali sa ljudskim izvođačima
21.12.2025.•
1
Humanoidni roboti kineske kompanije Unitree ponovo su privukli veliku pažnju javnosti, ovoga puta nastupom na velikoj muzičkoj sceni u Kini.
Astronomi otkrili debeo atmosferski omotač oko stenovite planete
20.12.2025.•
0
Astronomi su otkrili debeo atmosferski omotač oko male, stenovite planete koja nalikuje lopti od užarene lave, a nalazi se izvan Sunčevog sistema i udaljena je 280 svetlosnih godina od Zemlje.
Pametni telefoni bi mogli da poskupe za skoro sedam odsto u 2026. zbog nestašice čipova
20.12.2025.•
0
Pametni telefoni bi mogli da u proseku poskupe za 6,9 odsto u 2026. zbog nestašice memorijskih čipova koja je izazvana snažnom potražnjom iz sektora veštačke inteligencije, navodi se u istraživanju Counterpoint Research.
VIDEO: Japanka se "udala" za ChatGPT lik
20.12.2025.•
1
Japanka Jurina Noguči (32) održala je proteklog leta simboličnu ceremoniju venčanja sa Lune Klausom Verdurom, likom generisanim pomoću veštačke inteligencije zasnovanim na ChatGPT-u i liku iz video igre.
Prva odbegla supermasivna crna rupa juri kroz svemir
20.12.2025.•
1
S vremena na vreme, neki zvezdani objekat bude uhvaćen kako juri kroz svemir kao zec - mnogo kasni na veoma važan sastanak.
Fejsbuk testira naplaćivanje deljenja linkova: Potencijalni udarac za medije
20.12.2025.•
0
Fejsbuk testira sistem u kojem se korisnicima naplaćuje deljenje linkova ka veb-stranicama, što bi moglo predstavljati dodatni udarac za novinske kuće i druge izdavače.
Google pokrenuo svog AI asistenta u okviru Gmaila
18.12.2025.•
0
Google je pokrenuo eksperimentalnog AI asistenta za produktivnost zasnovanog na mejlu, nazvanog CC, koji treba da korisnicima uštedi vreme i istovremeno podstakne češće korišćenje Google-ovih servisa.
Stres čini pacove ljubiteljima kanabisa, pokazuje nova studija
16.12.2025.•
1
Prema rezultatima novog istraživanja, pacovi će uživati u malo kanabisa ako im se pruži prilika. Ali baš kao i kod ljudi, neki glodari su skloniji da konzumiraju drogu u odnosu na druge.
ChatGPT godišnje potroši struje koliko i cela Slovenija
16.12.2025.•
0
Najpoznatiji alat kompanije za razvoj veštačke inteligencije Open AI, četbot ChatGPT, troši oko 17,23 teravat-sati (TWh) električne energije godišnje, što je više nego celokupna potrošnja Slovenije.
Naučnici otkrili: Mars ima iznenađujući uticaj na klimu Zemlje
15.12.2025.•
0
Zemljina klima se milionima godina smenjivala između ledenih doba i toplijih perioda, vođena suptilnim promenama u orbiti naše planete i njenom nagibu ose.
Jedna zvezda uskoro će umreti u nuklearnoj eksploziji - i mogla bi biti vidljiva golim okom po danu
15.12.2025.•
0
Svetli binarni zvezdani sistem V Sagittae će više puta bljesnuti pre nego što konačno eksplodira kao supernova u narednih 100 godina.
Komentari 1
Hannah Montana
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar