Letelica agencije NASA udarila asteroid i stvorila prvu kišu meteora izazvanu delovanjem ljudi
Kameni delovi odleteli su od sićušnog asteroida Dimorfos kada je DART, letelica agencije NASA namerno udarila u njega 2022. godine.
Foto: Pixabay
To bi, kako je pokazala nova studija, moglo da stvori prvu kišu meteora koju je napravio čovek poznatu kao Dimorfidi.
Svemirska agencija planirala je misiju DART, ili Test dvostrukog preusmeravanja asteroida, da izvrši punu procenu tehnologije skretanja asteroida u cilju planetarne odbrane.
NASA je želela da vidi da li bi kinetički udar, kao što je udar svemirske letelice u asteroid brzinom od 13.645 milja na sat (6,1 kilometar u sekundi), bio dovoljan da promeni kretanje nebeskog objekta u svemiru.
Ni Dimorfos, ni njegov veći "brat, poznat kao Didimos, oko kog orbitira, ne predstavljaju opasnost za Zemlju.
Ipak, sistem dvostrukih asteroida bio je savršena meta za testiranje tehnologije skretanja jer je veličina Dimorfosa uporediva sa asteroidima koji bi mogli da ugroze našu planetu.
Astronomi su koristili zemaljske teleskope da prate posledice udara skoro dve godine, i utvrdili su da je svemirska letelica DART uspešno promenila način na koji se Dimorfos kreće, pomerajući orbitalni period mesečevog asteroida (koliko je vremena potrebno da se napravi jedan okret oko Didimosa) za oko 32 do 33 minuta.
Ali naučnici su takođe procenili da je namerni sudar stvorio skoro milion kilograma kamenja i prašine - dovoljno da napuni oko šest ili sedam vagona. Gde će tačno taj materijal završiti u svemiru, ostalo je otvoreno pitanje.
Sada, nova istraživanja sugerišu da će fragmenti Dimorfosa stići u blizinu Zemlje i Marsa u roku od jedne do tri decenije, sa mogućnošću da neki ostaci stignu do crvene planete u roku od sedam godina. Mali ostaci bi takođe mogli da stignu u Zemljinu atmosferu u narednih 10 godina.
"The Planetary Science Journal" je prihvatio ovu studiju za objavljivanje.
"Ovaj materijal bi mogao da proizvede vidljive meteore (koje se nazivaju i zvezde padalice) dok prodiru u atmosferu Marsa", rekao je glavni autor studije Eloj Penja Asensio, postdoktorski istraživač grupe za istraživanje i tehnologiju astrodinamike dubokog svemira na italijanskom Politehničkom univerzitetu u Milanu.
"Kada prve čestice stignu na Mars ili Zemlju, mogle bi da nastave da stižu povremeno narednih 100 godina, što je trajanje naših proračuna", dodao je on.
Pojedinačni delovi su mali, u rasponu od čestica zrna peska do fragmenata sličnih veličini pametnih telefona, tako da nijedan od ostataka ne predstavlja rizik za Zemlju, rekao je Penja Asensio.
"Oni bi se raspali u gornjim slojevima atmosfere kroz proces poznat kao ablacija, uzrokovan trenjem sa vazduhom pri hiperbrzini. Ne postoji mogućnost da materijal sa Dimorfosa dospe na površinu Zemlje", rekao je on.
Ali razumevanje kada bi krhotine mogle da stignu do Zemlje je izazovnije i zavisi od procene brzine fragmenata.
Kada je letelica udarila u Dimorfos, nije bila sama. Mali satelit po imenu "LICIACube" odvojio se od svemirske letelice pre udara da bi zabeležio snimak sudara i oblak krhotina koji je nastao nakon toga.
"Ovi ključni podaci omogućili su i nastavljaju da omogućavaju detaljnu analizu ostataka nastalih udarom", rekao je Penja Asensio.
Istraživački tim je koristio podatke "LICIACube"-a i superkompjuterske kapacitete Konzorcijuma univerzitetskih usluga Katalonije da simulira putanju od tri miliona čestica koje je udar stvorio. Kompjutersko modelovanje je izmerilo različite moguće puteve i brzine čestica kroz Sunčev sistem, kao i kako bi zračenje koje oslobađa Sunce moglo da utiče na kretanje čestica.
Prethodna istraživanja pre udara sugerisala su mogućnost da čestice sa Dimorfosa stignu do Zemlje ili Marsa, rekao je Pena Asensio, ali za novu studiju, tim je ograničio simulacije da bi se uskladile sa podacima nakon udara iz "LICIACube".
Rezultati studije potvrđuju da ako bi krhotine bile izbačene iz Dimorfosa brzinom od 1.118 milja na sat (500 metara u sekundi), neki fragmenti bi mogli da stignu do Marsa, dok bi drugi, manji i brži pokreti, putovali brzinom od 3.579 milja na sat (1.600 metara u sekundi) i imali potencijal da stignu do Zemlje.
Tim je rekao da i dalje postoje neizvesnosti u pogledu prirode krhotina, ali je zaključio da bi čestice koje se najbrže kreću mogle da stignu do Zemlje za manje od 10 godina.
Autori studije smatraju da je mogućnost da kiša meteora Dimorfida dospe na Zemlju malo verovatna, ali to ne mogu isključiti, rekao je Penja Asensio. A ako se i dogodi, to bi bila mala, slaba kiša meteora.
"Rezultirajuća kiša meteora bi se lako identifikovala na Zemlji, jer se ne bi poklapala ni sa jednom poznatom kišom meteora", rekao je on.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija
Prirodni šećer koji se nalazi u malinama otkriven u oblaku blizu središta Mlečnog puta
14.07.2026.•
0
Prirodni šećer koji se nalazi u malinama i koristi se u preparatima za veštačko tamnjenje kože otkriven je u ogromnom oblaku prašine i gasa koji se nalazi blizu središta Mlečnog puta.
SpaceX korak bliže slanju 100.000 Starlink satelita u orbitu, a plan je da ih bude milion
13.07.2026.•
0
Kompanija SpaceX, u vlasništvu Ilona Maska, podnela je zahtev američkoj Federalnoj komisiji za komunikacije (FCC) za odobrenje rada sazvežđa od 100.000 satelita nove generacije "Gen3" u niskoj Zemljinoj orbiti (LEO).
Kina planira izgradnju sistema ranog upozoravanja na opasne asteroide
13.07.2026.•
0
Kina je saopštila da želi da razvije "svemirsko-zemaljsku" mrežu za rano upozoravanje na asteroide, ali je za sada iznela vrlo malo detalja o tome kako bi taj sistem mogao da izgleda.
Ilon Mask stalno pominje Kardaševljevu skalu - evo šta je to
13.07.2026.•
1
Planovi Ilona Maska zasnivaju se na ideji staroj više od 60 godina - Kardaševljevoj skali, koja klasifikuje civilizacije prema količini energije koju mogu da iskoriste.
Zadivljujuće naučne činjenice zbog kojih će vam biti drago što živite upravo sad
13.07.2026.•
0
Svet oko nas krije bezbroj neverovatnih činjenica koje često prolaze neprimećeno.
VIDEO: BMW razvija sistem koji će omogućiti promenu boju karoserije pritiskom na dugme
12.07.2026.•
0
BMW nastavlja razvoj tehnologije koja bi u budućnosti mogla da omogući automobilima da menjaju boju karoserije.
I kada igrate video igre - neko vas prati
12.07.2026.•
1
Video-igre su odavno prestale da budu samo razonoda i prerasle su u veoma moćnu kulturnu industriju u kojoj milioni igrača komuniciraju, takmiče se i dele iskustva.
Razvijen AI model koji može da predvidi sklonost državnih službenika ka korupciji
12.07.2026.•
4
Istraživači Bečkog univerziteta za ekonomiju i poslovanje razvili su model zasnovan na AI, koji može da predvidi sklonost državnih službenika ka korupciji na osnovu njihovih ličnih vrednosti i stavova.
NASA traži dobrovoljce za jednogodišnju simulaciju života na Mesecu i Marsu
12.07.2026.•
3
Za sve koji su se ikada zapitali da li bi mogli da izdrže život na drugoj planeti, NASA nudi priliku da to saznaju - makar donekle.
VIDEO: Naučnici su prvi put "čuli" plazma-talase koji putuju između Saturna i Enkelada
12.07.2026.•
0
Kada bismo mogli da čujemo svemir, naši životi verovatno bi bili ispunjeni neprekidnim osećajem nelagode.
Zemlja ima svoj "mini Mesec", sada smo dobili njegov prvi snimak iz neposredne blizine
12.07.2026.•
0
Da li ste znali da Zemlja ima svoj "mini Mesec"? Reč je o asteroidu 2016 HO3, poznatom i pod imenom Kamooaleva.
Sonda New Horizons probudila se iz hibernacije gotovo 10 milijardi kilometara iza Plutona
12.07.2026.•
1
NASA-ina sonda New Horizons probudila se u dobrom stanju gotovo 10 milijardi kilometara iza Plutona, nakon što je skoro godinu dana provela u hibernaciji.
Pošto će donositi odluke u vaše ime: UN pokreću inicijativu za bezbedniju primenu AI agenata
12.07.2026.•
0
Međunarodna unija za telekomunikacije (ITU), specijalizovana agencija Ujedinjenih nacija za digitalne tehnologije, pokrenula je novu međunarodnu inicijativu čiji je cilj da poveća bezbednost i poverenje u AI agente.
OpenAI predstavio novu porodicu modela veštačke inteligencije GPT-5.6
11.07.2026.•
2
Kompanija OpenAI predstavila je novu porodicu modela veštačke inteligencije GPT-5.6, koja obuhvata tri verzije - Sol, Terra i Luna - namenjene različitim potrebama korisnika, od najsloženijih zadataka do ekonomičnijih pr
Gugl predstavlja novi Piksel telefon 13. avgusta
08.07.2026.•
0
Američka tehnološka kompanija Gugl saopštila je da će predstaviti novu generaciju Piksel telefona 13. avgusta u Njujorku.
Nemačka kompanija Alijanc ukida 1.800 radnih mesta: Uvodi se veštačka inteligencija
08.07.2026.•
1
Nemačka kompanija Alijanc planira da ukine između 1.500 i 1.800 radnih mesta u svojoj jedinici za pomoć na putovanjima i putno osiguranje Alijanc partners.
EU uvodi energetske oznake za data centre jer troše puno vode i struje
08.07.2026.•
2
EU će uvesti sistem ocenjivanja održivosti za data centre kako bi podstakla veću energetsku efikasnost u sektoru koji se ubrzano širi zbog razvoja veštačke inteligencije i sve više opterećuje elektroenergetske mreže.
Naučnici: Ako svet bude uništen, to neće biti zbog AI, već zbog nuklearne opasnosti
07.07.2026.•
1
Najveći rizik od veštačke inteligencije (AI) nosiće način na koji je ljudi koriste, a ne sama tehnologija, poručili su naučnici Džoel Mokir i Džon Martinis na konferenciji EUonAIR AI Summit u Zagrebu.
Potencijalno nastanjiva planeta pronađena na 25 svetlosnih godina od Zemlje
06.07.2026.•
1
Jedno od najboljih mesta za potragu za životom van Sunčevog sistema možda se praktično nalazi u našem kosmičkom komšiluku.
AI sastavio listu 10 poslova koje će verovatno preuzeti
06.07.2026.•
2
Zabrinutost zbog uticaja veštačke inteligencije na tržište rada sve je veća, a mnogi se pitaju da li će im nova tehnologija u budućnosti preuzeti posao.
Rusija planira da gradi laboratoriju u orbiti Zemlje
06.07.2026.•
0
Federalna medicinsko-biološka agencija Rusije (FMBA) saopštila je da je izradila i dostavila predloge za razvoj višenamenskog medicinsko-biološkog modula Ruske orbitalne stanice (ROS).
Komentari 1
Hannah Montana
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar