NASA danas lansira letelicu na Jupiterov mesec, stiže u orbitu za šest godina
NASA će na Jupiterov mesec lansirati robotsku letelicu na solarni pogon u nameri da sazna da li je ta ledom okovana planeta sa ogromnim podzemnim okeanom nastanjiva.
Robotska letelica "Evropa Kliper" na solarni pogon, biće lansirana raketom "SpaceX Falcon Heavy" iz Svemirskog centra "Kenedi" u Kejp Kanaveralu.
Ona će nositi devet istraživačkih instrumenata a nakon što pređe 2,9 milijardi kilometara u sklopu putovanja koje bi trebalo da traje oko pet i po godina, "Evropa Kliper" bi u orbitu oko Jupitera trebalo da uđe 2030. godine.
Nakon odlaganja lansiranja zbog uragana Milton, NASA je odredila provizorno vreme lansiranja danas u 12.06 časova po američkom, odnosno, u 18.06 časova po srednjeevropskom vremenu.
Tražimo uslove za život
Naučnici su jako zainteresovani za okean sa slanom tečnošću s obzirom na to da su prethodna istraživanja pokazala da je smešten ispod ledene kore Jupiterovog meseca.
"Imamo vrlo uveljive dokaze da na Evropi postoje uslovi za život, no moramo da odemo tamo da bismo se u to i uverili", rekla je naučnica Boni Burati iz NASA Laboratorije za mlazni pogon koja je i zamenica projektnog naučnika misije.
Ona je naglasila da misija kreće u potragu za uslovima za život.
"Želela bih da istaknem da mi ne krećemo u misiju otkrivanje života, već samo tragamo za uslovima za život", rekla je Burati.
Robotska letelica "Evropa Kliper" je najveći svemirski brod koji je NASA ikada napravila za jednu planetarnu misiju, dugačak je oko 30,5 metara, širok oko 17,6 metara i težak oko šest tona.
Ova letelica je veća od košarkaškog terena zbog svojih pozamašnih solarnih polja za prikupljanje sunčeve svetlosti kojima se napajaju naučni instrumenti, elektronika i ostali podsistemi.
Trebalo bi da proleti pored Marsa a zatim da se vrati na Zemlju, koristeći gravitaciju svake Planete da bi povećala svoj zamah, poput praćke.
Tri glavna cilja misije su da izmeri spoljašnji sloj leda "Evrope" i njene interakcije s podzemnim okeanom, da se istraži i odredi sastav Jupiterovog meseca i da se odredi njegova geologija.
U trogodišnjem razdoblju NASA planira planira da realizuje 49 bliskih preleta svojom letelicom do Jupiterovog meseca.
Prečnik "Evrope" je oko 3100 kilometara na ekvatoru, što je otprilike 90 posto prečnika našeg Meseca. Veruje se da je ledeni sloj Jupiterovog meseca debeo između 15 i 25 kilometara i da pluta površinom okeana koji je dubok između 60 i 150 kilometara.
"Kliper će biti prva ovakva misija koja će nam omogućiti da procenm i okarakterišemo nastanjivost nečega što bi se moglo smatrati najčešćom vrstom naseljenog sveta u našem Svemiru", rekla je Đina DiBrađo, vršiteljka dužnosti direktora odseka za planetarnu nauku NASA-e.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija
Američko-ruska posada vratila se na Zemlju nakon osam meseci u svemiru
26.07.2026.•
0
Američko-ruska svemirska posada bezbedno je sletela danas u stepe Kazahstana nakon osmomesečnog boravka na Međunarodnoj svemirskoj stanici.
Naučnici otkrili misteriozni molekul na Plutonu i Saturnovom mesecu Titanu
26.07.2026.•
0
Razdvojeni milijardama kilometara i oblikovani potpuno različitim uslovima, Saturnov magloviti mesec Titan i patuljasta planeta Pluton na prvi pogled imaju vrlo malo zajedničkog.
Otkriven prvi mogući egzomesec van Sunčevog sistema: Kruži oko mrtve zvezde
26.07.2026.•
0
Međunarodni tim astronoma otkrio je prvi mogući prirodni satelit izvan Sunčevog sistema, odnosno egzomesec, koji kruži oko mrtve zvezde, objavljeno je u naučnom časopisu "Nature".
Evropu u avgustu očekuje pomračenje Sunca
26.07.2026.•
2
Delimično pomračenje Sunca oduševiće posmatrače neba širom Evrope 12. avgusta, dok će se potpuno pomračenje videti na istoku Grenlanda, zapadu Islanda, u delovima Španije, na Balearskim ostrvima i u zapadnom Sredozemlju.
VIDEO: Po prvi put humanoidni roboti izveli hiruršku operaciju na živim životinjama
26.07.2026.•
0
Po prvi put u istoriji, humanoidni roboti kojima upravljaju hirurzi uspešno su izveli laparoskopsko uklanjanje žučne kese kod svinja.
Svetlost od Sunca do Zemlje stiže za osam minuta: Zapravo joj treba oko 170.000 godina
26.07.2026.•
0
Zamislite da ste na zabavi.
Nakon što je OpenAI izgubio kontrolu nad AI: Zahtev da veštačka inteligencija ima "prekidač za gašenje"
26.07.2026.•
3
Američki zakonodavci žele da vladi daju mogućnost da brzo naredi isključivanje sistema veštačke inteligencije (AI) koji bi mogli da predstavljaju pretnju po javnost.
Kontroverzni projekat: Svemirsko ogledalo testiraće pretvaranje noći u dan
26.07.2026.•
1
Ljudska aktivnost već danas može da pregrađuje reke, krči prašume, navodnjava pustinje i menja samu klimu. Sada bi naša tehnologija mogla da bude na pragu pretvaranja noći u dan.
Kiša meteora Perseidi 2026 - Kada, gde i kako je posmatrati
26.07.2026.•
0
Meteorski roj Perseidi jedan je od najbogatijih meteorskih rojeva tokom godine. Aktivan je od sredine jula do kraja avgusta, a vrhunac će dostići u noći između 12. i 13. avgusta, odnosno pred zoru 13. avgusta.
Meta testira aplikaciju za pravljenje priča za decu uz pomoć veštačke inteligencije
23.07.2026.•
0
Američka tehnološka kompanija "Meta" počela je da testira novu aplikaciju StoryKit, koja uz pomoć veštačke inteligencije generiše personalizovane priče za decu.
Sve više studenata koristi veštačku inteligenciju
23.07.2026.•
2
Sve veći broj studenata u Nemačkoj koristi alate zasnovane na veštačkoj inteligenciji, poput ChatGPT-a, tokom studiranja, pokazalo je istraživanje Centra za razvoj visokog obrazovanja (CHE).
Kada bi Mesec iznenada nestao - evo šta bi se dogodilo
23.07.2026.•
0
Mesec je mnogo više od običnog ukrasa na noćnom nebu. Kada bi iznenada nestao, to bi imalo dalekosežne posledice po Zemlju - uticalo bi na plimu i oseku, klimu i ekosisteme.
Modeli veštačke inteligencije OpenAI samostalno probili ograničenja i izveli sajber napad
22.07.2026.•
2
Kompanija OpenAI saopštila je da su njeni napredni modeli AI tokom bezbednosnog testiranja samostalno zaobišli ograničenja testnog okruženja, ostvarili pristup internetu i izveli hakerski napad na platformu Hugging Face.
NASA će uložiti više od dve milijarde dolara u misiju na Mars
22.07.2026.•
3
Američka Nacionalna administracija za aeronautiku i svemir (NASA) saopštila je da planira da potroši nešto više od dve milijarde dolara za razvoj i slanje svemirske letelice na nuklearni pogon na Mars.
Koliko "gigabajta" ima ljudska memorija?
21.07.2026.•
13
Ljudski mozak je sposoban da skladišti količine informacija uporedive sa sadržajem 20.000 pametnih telefona kapaciteta 128 gigabajta svaki.
Deo rakete SpaceX možda će udariti u Mesec
21.07.2026.•
0
Deo rakete SpaceX-a mogao bi slučajno da udari u Mesec početkom avgusta.
Uprkos eksploziji rakete - NASA ne odustaje od slanja ljudi na Mesec
21.07.2026.•
1
Američka svemirska agencija NASA nastavlja prema planu sa misijom Artemis III, zakazanom za 2027, koja je ključni test orbitalnog spajanja modula za sletanje na Mesec, neophodnih za buduća sletanja ljudskih posada.
Mogu li ljudi da hiberniraju na putu do Marsa - naučnici proveravaju
20.07.2026.•
2
Dugotrajna putovanja kroz svemir loša su po zdravlje. Veoma loša. Boravak u svemiru izlaže ljude opasno visokim nivoima zračenja.
Napravio "minijaturni svemir" kako bi istražio pitanje pojma vremena
20.07.2026.•
0
Fizičar Đovani Barontini je u okviru najnovije studije u laboratoriji stvorio "minijaturni svemir".
Jedna zemlja planira da do 2040. uposli 10 miliona robota-radnika
20.07.2026.•
2
Nestašica radne snage (kako stručne, tako i nekvalifikovane) predstavlja globalni problem, ali je u Japanu ova situacija dostigla kritičnu tačku.
Sletanja na Mesec mogla bi da unište tragove o poreklu života
20.07.2026.•
1
Sletanja svemirskih letelica na Mesec mogla bi da kontaminiraju drevne tragove koji bi naučnicima mogli pomoći da otkriju kako je nastao život na Zemlji, pokazuje novo istraživanje.
Komentari 1
Ташоли
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar