Veštačka inteligencija dizajnirala potpuno nove viruse
Američki istraživači saopštili su da je veštačka inteligencija iskorišćena za dizajniranje potpuno novih virusa koji su u potpunosti funkcionalni i mogu da se razmnožavaju u laboratoriji.
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Ovo je prvi put da je veštačka inteligencija uspešno osmislila čitave genome virusa. Nastalo je 16 novih virusa koji inficiraju bakterije i ne predstavljaju nikakvu opasnost za ljude.
Otkriće je opisano kao "veoma značajna prekretnica" koja bi mogla da otvori novu eru u lečenju bolesti.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da virusi koje je dizajnirala veštačka inteligencija otvaraju i "hitna" pitanja bezbednosti i biološke sigurnosti.
Alati zasnovani na veštačkoj inteligenciji brzo napreduju i već su korišćeni za dizajniranje novih antibiotika.
Međutim, to je znatno jednostavnije nego osmisliti potpuno nov virus koji može da funkcioniše i razmnožava se.
"Ovo je sledeći korak u složenosti onoga što generativna veštačka inteligencija može da dizajnira. Prvi put je generativna veštačka inteligencija korišćena za dizajniranje kompletnog genoma - nečega što može da se razmnožava i obavlja druge funkcije unutar ćelija... Za nas je to bila potpuno nova teritorija", rekao je za BBC Brajan Haj, vanredni profesor na Univerzitetu Stanford.
Tehnologija funkcioniše na sličan način kao veliki jezički modeli, poput ChatGPT-a, koji predviđaju nizove teksta. U ovom slučaju, modeli veštačke inteligencije, nazvani Evo1 i Evo2, predviđaju "jezik života", odnosno genetske sekvence umesto reči.
Modeli su obučeni na genetskim kodovima virusa, bakterija, biljaka i ljudi. Nakon toga su dodatno prilagođeni kako bi stvarali bakteriofage - viruse koji napadaju isključivo određene vrste bakterija.
Istraživači sa Stanforda odabrali su 302 najperspektivnija dizajna koje je napravila veštačka inteligencija i sintetisali ih u laboratoriji. Od njih se 16 pokazalo uspešnim u uništavanju bakterije Escherichia coli (E. coli).
Semjuel King, doktorand u istraživačkom timu, rekao je da su u ranim jutarnjim satima shvatili da novi bakteriofagi zaista funkcionišu. Postavili su ih u Petrijeve posude prekrivene slojem bakterija i čekali znakove da su novi virusi počeli da ih uništavaju.
"Počeli smo da primećujemo prozirne zone i to je bilo neverovatno uzbudljivo", rekao je King.
Kada su rezultate podelili sa ostatkom tima, "cela prostorija spontano je počela da aplaudira", prisetio se Haj.
Razvoj novih bakteriofaga mogao bi da omogući nove metode lečenja infekcija koje su postale otporne na antibiotike.
Međutim, ovo otkriće pokazuje i da veštačka inteligencija može da stvara nove biološke sisteme koji ne postoje u prirodi, što predstavlja oblast poznatu kao sintetička biologija. Haj smatra da bi ova tehnologija mogla "drastično da unapredi zdravlje ljudi" kroz razvoj novih lekova i terapija.
Ipak, već su se pojavile zabrinutosti da bi ista tehnologija mogla biti zloupotrebljena za stvaranje novih bolesti. U pratećem komentaru objavljenom uz studiju u časopisu "Science", Tomas Inglsbi i Moric Hanke iz Centra za zdravstvenu bezbednost Univerziteta Džons Hopkins naveli su da rezultati otvaraju "hitna pitanja biološke bezbednosti i biosigurnosti".
Prema njihovim rečima, više nije pitanje da li će postojati generativno dizajniranje virusnih genoma, već da li će ono moći da se koristi bez izazivanja ozbiljne štete. Kao primer naveli su da se ne bi smelo raditi na stvaranju novih virusa koji imaju potencijal da izazovu bolesti.
Sam istraživački tim preduzeo je niz mera kako bi rizik sveo na minimum.
Iz baze podataka za obuku modela izostavljeni su virusi koji mogu da inficiraju složene organizme, istraživanje je sprovedeno isključivo na bakteriofazima, a svi eksperimenti izvedeni su u bezbednoj laboratoriji.
Haj smatra da postojeće zaštitne mere u velikoj meri doprinose tome da se tehnologija koristi isključivo u korisne svrhe.
Virusi se ne smatraju živim organizmima, pa bi bio potreban još mnogo veći tehnološki napredak da bi veštačka inteligencija mogla da stvara žive organizme.
Genetski kod korišćenih bakteriofaga sadrži oko 5.400 parova baza, dok najmanji genom jedne žive ćelije ima oko 500.000 parova baza. Ljudski genom sadrži oko tri milijarde parova baza.
Haj kaže da bi pokušaj dizajniranja jednostavnih organizama "verovatno zahtevao mnogo rada, ali nije nemoguć" i dodaje da su istraživači "svakako zainteresovani da rade u tom pravcu".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija
Astronomi prvi put posmatrali kako jedna zvezda proždire drugu
22.11.2026.•
0
Astronomi su možda prvi put u istoriji neposredno posmatrali kako jedna zvezda guta svoju zvezdu pratioca, pokazuje istraživanje objavljeno 18. novembra u naučnom časopisu "Nature".
Naučnici uzgojili krompir u simuliranom Mesečevom tlu: "Još ga nismo probali"
22.11.2026.•
0
Krompir je jedna od najvažnijih poljoprivrednih kultura na Zemlji.
VIDEO: Predstavljen japanski telefon bez interneta
22.11.2026.•
0
Japanska korporacija KDDI predstavila je mobilni telefon sa skromnim funkcijama koji je namenjen ljudima koji žele da se privremeno uzdrže od korišćenja interneta.
Napravljene "Lego kockice" od Mesečeve prašine: Mogle bi da posluže za izgradnju lunarnih baza
22.11.2026.•
0
Izgradnja stalnih baza na Mesecu mogla bi da postane mnogo jednostavnija zahvaljujući novoj metodi 3D štampanja koju su razvili istraživači sa Univerziteta Arkanzas.
Satelita na nebu sada ima više nego zvezda vidljivih golim okom iz većine gradova
22.11.2026.•
1
Iznad prosečnog grada na srednjim geografskim širinama u svakom trenutku tokom noći nalazi se više od 700 satelita, što je u mnogim slučajevima više od broja zvezda koje se mogu videti golim okom.
Vojadžer 1 na istorijskoj udaljenosti od Zemlje: Šta čeka NASA sondu posle gotovo 50 godina u svemiru?
22.11.2026.•
0
NASA sonda Vojadžer 1 dostigla je istorijsku prekretnicu - sada je toliko udaljena od Zemlje da je radio-signalu potrebno puna 24 sata da stigne do nje.
Mali Merkur dobio prve posetioce posle mnogo godina: Dve svemirske letelice ušle u njegovu orbitu
22.11.2026.•
0
Dve svemirske letelice ušle su u subotu u orbitu oko Merkura, nakon osmogodišnjeg putovanja kroz unutrašnji deo Sunčevog sistema, kako bi razotkrile mnoštvo misterija naše najmanje planete.
Problemi na Marsu: NASA obustavila rad dve letelice zbog kvarova
22.11.2026.•
0
Dve NASA letelice koje istražuju Mars, rover Perseverance i orbiter Mars Odyssey, privremeno su obustavile naučni rad zbog tehničkih problema, saopštila je američka svemirska agencija.
NASA snimila neobičan prizor na Marsu: Na zaleđenim dinama kao da raste šuma
22.11.2026.•
0
Prema svemu što čovečanstvo do sada zna, a to znanje je prilično obimno, na Crvenoj planeti ništa ne raste.
Novi nastavak igre GTA već zaradio više od dve milijarde dolara
20.11.2026.•
1
Prodaja kompjuterske igre "Grand Theft Auto VI" vrtoglavo raste, a igrači nezasito nastavljaju da se interesuju za ovaj serijal.
Promena u Microsoft-u: Zaposleni će ubuduće više upravljati AI agentima
19.11.2026.•
0
Američka tehnološka kompanija Microsoft menja način rada i od zaposlenih će se sve više očekivati da upravljaju AI agentima umesto da sami izvršavaju zadatke, izjavio je izvršni direktor Satja Nadela.
Uprkos svim preporukama i upozorenjima: "123456" i dalje najčešća lozinka na svetu
19.11.2026.•
0
Najzastupljenija lozinka u svetu ponovo je "123456", pokazali su rezultati osmog godišnjeg istraživanja o najčešće korišćenim lozinkama Kompanije NordPas.
Taksiji bez vozača stižu na ulice Minhena
19.11.2026.•
1
Američka kompanija Uber i kineska firma Momenta pokrenuli su pilot-projekat autonomnih taksija u Minhenu.
Testirani ChatGPT, Gemini, Claude i Grok - svi pomogli u planiranju terorističkog napada
19.11.2026.•
0
Četiri široko korišćene platforme veštačke inteligencije mogle su da budu navedene da generišu informacije koje bi pomogle u planiranju terorističkih napada i sabotaže kritične infrastrukture.
Na Mesecu ima 187.000 kilograma smeća
19.11.2026.•
1
Od kada se sovjetska sonda Luna 2 srušila na površinu Meseca 1959. godine, postavši prvi objekat koji je napravio čovek i koji je stigao do našeg prirodnog satelita, čovečanstvo je sprovelo više od 140 misija na Mesec.
Najveći AI data centri proizvedu za godinu dana više gasova staklene bašte nego cela Danska
18.11.2026.•
2
Četiri stotine data centara u SAD ispustilo je za godinu dana veću količinu gasova staklene bašte nego čitava Danska, a to je bilo pre nego što je bum veštačke inteligencije zaista počeo.
Astronomi otkrili mrtvu zvezdu koja se okreće svakih osam minuta i emituje misteriozne radio-signale
18.11.2026.•
1
Astronomi su otkrili neobičan zvezdani sistem udaljen više od 5.000 svetlosnih godina od Zemlje, iz kojeg potiču misteriozni radio-signali.
Vojadžer 1 udaljen tačno jedan svetlosni dan od Zemlje
18.11.2026.•
1
Američka svemirska agencija NASA saopštila je da je sonda Vojadžer 1 dostigla udaljenost od jednog svetlosnog dana od Zemlje.
Otkriven ozbiljan bezbednosni propust u programskom jeziku Java
18.11.2026.•
0
Kompanija za sajber-bezbednost uz pomoć AI otkrila je propust u Javi, trećem najpopularnijem programskom jeziku na svetu, a greška se odnosi na funkcije za memoriju.
Misteriozni objekat u svemiru emitovao signal svakih 62 minuta, a zatim nestao
18.11.2026.•
0
Astronomi su otkrili misteriozni objekat u Mlečnom putu koji je emitovao snažne radio-signale u pravilnim razmacima od 62,2 minuta, a zatim potpuno utihnuo.
Dženeral motors planira da poveća upotrebu robota u fabrikama za 20 odsto
17.11.2026.•
0
Američki proizvođač automobila Dženeral motors planira da do 2028. godine poveća upotrebu robota i sistema za automatizaciju u fabrikama u Severnoj Americi za 20 odsto, kako bi smanjio troškove proizvodnje.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar