Građani skupljaju pare za drugu ratu za porez, a rešenja ni na vidiku
Osim što moraju da plate dažbine državi unapred za tekuću godinu, treba sami da izračunaju i koliko su dužni. A onima koji ne plate na vreme, biće uračunata i zatezna kamata od 14,25 odsto na godišnjem nivou.
Ova rešenja građanima dostavljaju opštinske vlasti. One prethodno utvrđuju i stopu oporezivanja imovine, u skladu sa opštim propisima. Država je svoje kašnjenje predvidela zakonom, dajući uputstvo obveznicima kako da plate unapred i tako je praktično kreditiraju.
"Do dospelosti poreske obaveze po rešenju, obveznik porez plaća akontaciono, u visini obaveze za poslednje tromesečje prethodne poreske godine", stoji u Zakonu o porezima na imovinu. Aleksander Grunauer iz nemačke organizacije za međunarodnu saradnju GIZ smatra da je to loša praksa. On ističe da bi se problem najjednostavnije mogao prevazići definisanjem odnosno propisivanjem rokova za dostavljanje rešenja zakonom.
"Za sada ne postoji propisan rok, kao i za neke druge poreske oblike u Srbiji, a time i formalno pravno rečeno nema ni kašnjenja. Nije u redu da građani 'u belo' moraju da plate nešto, čak i ako je to porez svojoj državi, a da nemaju crno na belo i transparentno napisano šta, koliko i do kada duguju. Zamislite da u prodavnici treba da platite račun, a da ne dobijete fiskalni na kome piše šta i koliko morate ukupno da platite, nego da vam na kasi kažu da sada platite isto kao prošli put, pa ćete za mesec dana dobiti račun koliko je zaista trebalo da platite. Ako država ili lokalna samuprava, sa pravom, od svojih građana očekuju da je poštuju i ispunjavaju svoje obaveze prema njoj, onda i građanin može od svoje države koju on finansira da očekuje da ga ona, takođe, poštuje", kaže Grunauer.
On objašnjava da je uobičajena praksa u svetu da se pošalje faktura sa egzaktnim obrazloženjem šta koliko i do kada mora da se plati, a ako se ne plati onda slede sankcije koje svakoga ko ne poštuje svoju državu i ne izmiruje obaveze prema njoj bole.
Uz kašnjenje poreskih rešenja dodatna nepoznanica je koliko će ovogodišnji namet biti veći od lanjskog. Podaci Fiskalnog saveta pokazuju da je u 2013. od poreza na imovinu prikupljeno ukupno 17,5 milijardi dinara, dok su procene za prošlu godinu oko 34 milijarde. Opštinama ovaj namet predstavlja jedan od osnovnih izvora prihoda.
Podsetimo da je rok za uplatu prve rate poreza na imovinu istekao 17, februara. Gruba procena je da oko 20 odsto stanovništva uopšte na plaća porez, a pojedinima polazi za rukom da izbegnu ovaj namet jer nisu prepoznati u proceni nekretnina kao vlasnici. Da bi država uspešnije punila budžet, trebalo bi da napravi novi popis imovine i kazni one koji su vlasnici nevidljive nekretnine, smatraju stručnjaci.
Autor: Novosti, agencije
Komentari 21
Gradžanin
Nikad više
Nebojša
Za to će biti dovoljno da uzmu poresko rešenje za 2011 ili 2012 godinu i da ga uporede sa rešenjem za 2015 godinu i da znaju da ima povećanje poreza za 2016 godinu.
Onoliko PUTA koliko su uvećali porez na imovinu i koliko iznosi ta razlika toliko puta je razlika da im ne date svoj glas. Za 4 godine NISU skoro ništa uradili, samo su držali novac BEZ OROČENJA na računu bake iako bi svako razuman 50 miliona evra OROČIO. Svako od vas može da pretpostavi gde su otišle te pare.
Vreme je da gradska vlast ode, jer su nas bezočno opljačkali dok prave poviku držte lopova, anikoga osudili nisu niti oduzeli opljačkano.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar